Izvori iz Rimske kurije otkrivaju da je Svetoj Stolici stizala lažirana dokumentacija o Alojzu Stepincu, dok stručnjaci tvrde da je manipulacija arhivima bila planski sprovođena.
Godinama su u Vatikan iz Hrvatske pristizali falsifikovani dokumenti, sa jasnom namerom da se prikaže nevinost Alojzija Stepinca, kontroverznog kardinala Nezavisne Države Hrvatske. Cilj autora tih spornih papira bio je da uklone tragove Stepinčevih saznanja o ustaškim zločinima i masovnim ubistvima Srba, Roma i Jevreja, te da izmene originalnu arhivsku građu.
Nakon opsežnih provera u vatikanskim arhivima, stručnjaci su došli do nedvosmislenog zaključka: falsifikovanje dokumentacije iz vremena Drugog svetskog rata vršeno je planski, pišu „Večernje novosti“.
O svemu tome, otkriva sveštenik iz visokog ranga Rimske kurije, bio je obavešten i papa Franja, dok se pretpostavlja da je sa ključnim detaljima upoznat i sadašnji papa Lav XIV.
Wikipedia
Alojzije Stepinac
Falsifikati prisutni decenijama
–Takvih pokušaja bilo je mnogo, još od vremena SFRJ. Kasnije su konzervativni katolički krugovi sa Kaptola posegli za istim metodama, posebno kada je u prvi plan došlo pitanje Stepinčeve svetosti. To je naročito bilo vidljivo tokom pontifikata Jovana Pavla II i Benedikta XVI. Povremeno bi pristizala dokumenta za koja bi se naknadno utvrdilo da su falsifikati–, kaže izvor „Novosti“.
I tokom pontifikata pape Franje takva praksa se nastavila, ali je, kako navodi sagovornik, u Vatikanu već postojala svest da se sa pristiglom dokumentacijom mora postupati izuzetno oprezno.
Arhivi kriju više nego što se misli
–Arhivi kriju više nego što se pretpostavlja kada je reč o periodu NDH i Stepinčevoj ulozi. Ponekad je lako prepoznati original, ali prostora za manipulaciju i dalje ima – i to pojedini crkveni krugovi još koriste – upozorava sveštenik.
Foto: Freepik
Vatikan
Papa Franja, dodaje, pristupao je ovom pitanju veoma oprezno, insistirajući da se sve detaljno prouči pre donošenja bilo kakve odluke. Zato je i njegova odluka bila da se eventualna kanonizacija Stepinca privremeno odloži. Stajalište pape Franje bilo je da se do istine mora doći, kakva god ona bila, i da nema mesta manipulacijama.
– Njegovi saradnici tvrde da je Franja bio dobro upoznat sa metodama koje su se koristile, uključujući i pokušaje prekrajanja originalnih dokumenata.
Kanonizacija ostaje na čekanju
Od otvaranja vatikanskih arhiva urađeno je mnogo na njihovom sređivanju i pripremi za javnost. Ipak, kako naglašava ovaj visoki vatikanski sveštenik, posao je daleko od završenog.
– Ne verujem da će biti završen još dugo. Sve mora temeljno da se prouči i uporedi sa dokumentima za koje se zna da potiču iz Vatikana, kako bi se utvrdilo šta je autentično, a šta ne. Dok taj proces ne bude završen, kanonizacija Stepinca neće biti na dnevnom redu ni pape Lava XIV –, zaključuje izvor.
Zvonimir Atletic / Shutterstock
Alojzije Stepinac na vitražu prikazan kao "svetac"
U svetlu ovih saznanja jasno je da će pitanje Stepinčeve kanonizacije ostati otvoreno sve dok arhivska građa ne bude u potpunosti razjašnjena. Proces zahteva vreme, stručnu preciznost i potpunu nepristrasnost, a budući koraci Rimokatoličke crkve zavisiće isključivo od toga šta će dokumenti, kada jednom budu do kraja provereni, nedvosmisleno pokazati.
Četiri najvažnija katolička medija - Laudato, Radio Marija, Katolički radio i Glas Koncila - uz Hrvatsku katoličku mrežu i Novi život, objavili su tek kratke najave, a o skupu nisu ili su vrlo malo izvestili.
Na naslovnoj strani posvećenoj oproštaju od poglavara Rimokatoličke crkve, glasilo hrvatskih nacionalista optužuje ga za izdaju Hrvata, šurovanje sa Srpskom pravoslavnom crkvom, i zaustavljanje kanonizacije Alojzija Stepinca.
Dok je služio veličanstvenu misu na Trgu Svetog Petra, svetitelj je pokazao spontanost i ljudskost u trenutku koji je postao viralan na društvenim mrežama.
Poglavar Rimokatoličke crkve sa govornice pozvao međunarodnu zajednicu da zaštiti nevine od brutalne ratne strategije koja pogađa milione ljudi i poručio da je obezbeđivanje hrane moralna obaveza čitavog čovečanstva.
U Mršincima kraj Čačka kapija doma Klisarića širom se otvara za miris slavskog kolača, decu koja uče običaje svojih predaka i priče koje povezuju prošlost sa sadašnjošću.
Kremasta teleća džigerica sa pasiranim paradajzom i aromatičnim začinima savršena je za zimske obroke, idealna za sve koji žele domaći ukus bez komplikacija.
Zašto je ispovest postala „propusnica“ za Pričešće, šta o tome kažu kanoni i Sveti Oci i zbog čega protojerej Vadim Gladkij upozorava da se vera ne sme svesti na red i pečat.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 31. Subotu po Duhovima otkriva kako majčinski savet Presvete Bogorodice iz Kane postaje kompas za život i merilo prave vere.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
U jednom jutru ostao je bez oca i porodice, sedam meseci proveo u logoru, a danas svedoči kako se čovek ne spašava mržnjom, već odlukom da zlo ne ponese u sebi.
U Vili Barberini, daleko od kamera, Sveti Otac i ratni predsednik Ukrajine vodili su razgovor čije poruke prevazilaze diplomatiju i zadiru u samu savest savremenog čoveka.
Beloruska Biskupska konferencija saopštila je da su oci Henrjk Akalotovič i Andrej Juhnjevič, posle godina provedenih u kaznenim kolonijama, oslobođeni zahvaljujući diplomatskoj misiji Vatikana.
Objavljivanjem radne biografije na platformama za zapošljavanje, katolički sveštenik skrenuo je pažnju na pad priloga i finansijsku borbu svoje parohijske zajednice, o kojoj se već godinama gotovo i ne govori.
U Mršincima kraj Čačka kapija doma Klisarića širom se otvara za miris slavskog kolača, decu koja uče običaje svojih predaka i priče koje povezuju prošlost sa sadašnjošću.
Zašto je ispovest postala „propusnica“ za Pričešće, šta o tome kažu kanoni i Sveti Oci i zbog čega protojerej Vadim Gladkij upozorava da se vera ne sme svesti na red i pečat.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 31. Subotu po Duhovima otkriva kako majčinski savet Presvete Bogorodice iz Kane postaje kompas za život i merilo prave vere.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Srpska pravoslavna crkva 10. januara molitveno se seća hiljada vernika - muškaraca, žena, devojaka i dece, koji nisu odustali od Hrista i ostavili večni trag hrabrosti i vere.