Izvori iz Rimske kurije otkrivaju da je Svetoj Stolici stizala lažirana dokumentacija o Alojzu Stepincu, dok stručnjaci tvrde da je manipulacija arhivima bila planski sprovođena.
Godinama su u Vatikan iz Hrvatske pristizali falsifikovani dokumenti, sa jasnom namerom da se prikaže nevinost Alojzija Stepinca, kontroverznog kardinala Nezavisne Države Hrvatske. Cilj autora tih spornih papira bio je da uklone tragove Stepinčevih saznanja o ustaškim zločinima i masovnim ubistvima Srba, Roma i Jevreja, te da izmene originalnu arhivsku građu.
Nakon opsežnih provera u vatikanskim arhivima, stručnjaci su došli do nedvosmislenog zaključka: falsifikovanje dokumentacije iz vremena Drugog svetskog rata vršeno je planski, pišu „Večernje novosti“.
O svemu tome, otkriva sveštenik iz visokog ranga Rimske kurije, bio je obavešten i papa Franja, dok se pretpostavlja da je sa ključnim detaljima upoznat i sadašnji papa Lav XIV.
Wikipedia
Alojzije Stepinac
Falsifikati prisutni decenijama
–Takvih pokušaja bilo je mnogo, još od vremena SFRJ. Kasnije su konzervativni katolički krugovi sa Kaptola posegli za istim metodama, posebno kada je u prvi plan došlo pitanje Stepinčeve svetosti. To je naročito bilo vidljivo tokom pontifikata Jovana Pavla II i Benedikta XVI. Povremeno bi pristizala dokumenta za koja bi se naknadno utvrdilo da su falsifikati–, kaže izvor „Novosti“.
I tokom pontifikata pape Franje takva praksa se nastavila, ali je, kako navodi sagovornik, u Vatikanu već postojala svest da se sa pristiglom dokumentacijom mora postupati izuzetno oprezno.
Arhivi kriju više nego što se misli
–Arhivi kriju više nego što se pretpostavlja kada je reč o periodu NDH i Stepinčevoj ulozi. Ponekad je lako prepoznati original, ali prostora za manipulaciju i dalje ima – i to pojedini crkveni krugovi još koriste – upozorava sveštenik.
Foto: Freepik
Vatikan
Papa Franja, dodaje, pristupao je ovom pitanju veoma oprezno, insistirajući da se sve detaljno prouči pre donošenja bilo kakve odluke. Zato je i njegova odluka bila da se eventualna kanonizacija Stepinca privremeno odloži. Stajalište pape Franje bilo je da se do istine mora doći, kakva god ona bila, i da nema mesta manipulacijama.
– Njegovi saradnici tvrde da je Franja bio dobro upoznat sa metodama koje su se koristile, uključujući i pokušaje prekrajanja originalnih dokumenata.
Kanonizacija ostaje na čekanju
Od otvaranja vatikanskih arhiva urađeno je mnogo na njihovom sređivanju i pripremi za javnost. Ipak, kako naglašava ovaj visoki vatikanski sveštenik, posao je daleko od završenog.
– Ne verujem da će biti završen još dugo. Sve mora temeljno da se prouči i uporedi sa dokumentima za koje se zna da potiču iz Vatikana, kako bi se utvrdilo šta je autentično, a šta ne. Dok taj proces ne bude završen, kanonizacija Stepinca neće biti na dnevnom redu ni pape Lava XIV –, zaključuje izvor.
Zvonimir Atletic / Shutterstock
Alojzije Stepinac na vitražu prikazan kao "svetac"
U svetlu ovih saznanja jasno je da će pitanje Stepinčeve kanonizacije ostati otvoreno sve dok arhivska građa ne bude u potpunosti razjašnjena. Proces zahteva vreme, stručnu preciznost i potpunu nepristrasnost, a budući koraci Rimokatoličke crkve zavisiće isključivo od toga šta će dokumenti, kada jednom budu do kraja provereni, nedvosmisleno pokazati.
Četiri najvažnija katolička medija - Laudato, Radio Marija, Katolički radio i Glas Koncila - uz Hrvatsku katoličku mrežu i Novi život, objavili su tek kratke najave, a o skupu nisu ili su vrlo malo izvestili.
Na naslovnoj strani posvećenoj oproštaju od poglavara Rimokatoličke crkve, glasilo hrvatskih nacionalista optužuje ga za izdaju Hrvata, šurovanje sa Srpskom pravoslavnom crkvom, i zaustavljanje kanonizacije Alojzija Stepinca.
Dok je služio veličanstvenu misu na Trgu Svetog Petra, svetitelj je pokazao spontanost i ljudskost u trenutku koji je postao viralan na društvenim mrežama.
Poglavar Rimokatoličke crkve sa govornice pozvao međunarodnu zajednicu da zaštiti nevine od brutalne ratne strategije koja pogađa milione ljudi i poručio da je obezbeđivanje hrane moralna obaveza čitavog čovečanstva.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Posle mise povodom Svetskog dana siromašnih, Sveta Stolica prvi put zvanično dočekuje transrodnog aktivistu, u nastojanju da afirmiše inkluzivni dijalog i podršku marginalizovanim zajednicama.
Sveta Stolica je podelila prve snimke emotivne ceremonije polaganja kovčega u bazilici Santa Marija Mađore, dok stotine hiljada vernika širom sveta u molitvi ispraćaju papu koji je svojom blagošću menjao lice Crkve.
Nakon teške borbe sa upalom pluća, zdravstveno stanje 88-godišnjeg pape pokazuje poboljšanja. Njegov pontifikat, obeležen porukama mira i reformama, nastavlja da oblikuje savremeni katolički svet.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.