Izvori iz Rimske kurije otkrivaju da je Svetoj Stolici stizala lažirana dokumentacija o Alojzu Stepincu, dok stručnjaci tvrde da je manipulacija arhivima bila planski sprovođena.
Godinama su u Vatikan iz Hrvatske pristizali falsifikovani dokumenti, sa jasnom namerom da se prikaže nevinost Alojzija Stepinca, kontroverznog kardinala Nezavisne Države Hrvatske. Cilj autora tih spornih papira bio je da uklone tragove Stepinčevih saznanja o ustaškim zločinima i masovnim ubistvima Srba, Roma i Jevreja, te da izmene originalnu arhivsku građu.
Nakon opsežnih provera u vatikanskim arhivima, stručnjaci su došli do nedvosmislenog zaključka: falsifikovanje dokumentacije iz vremena Drugog svetskog rata vršeno je planski, pišu „Večernje novosti“.
O svemu tome, otkriva sveštenik iz visokog ranga Rimske kurije, bio je obavešten i papa Franja, dok se pretpostavlja da je sa ključnim detaljima upoznat i sadašnji papa Lav XIV.
Wikipedia
Alojzije Stepinac
Falsifikati prisutni decenijama
–Takvih pokušaja bilo je mnogo, još od vremena SFRJ. Kasnije su konzervativni katolički krugovi sa Kaptola posegli za istim metodama, posebno kada je u prvi plan došlo pitanje Stepinčeve svetosti. To je naročito bilo vidljivo tokom pontifikata Jovana Pavla II i Benedikta XVI. Povremeno bi pristizala dokumenta za koja bi se naknadno utvrdilo da su falsifikati–, kaže izvor „Novosti“.
I tokom pontifikata pape Franje takva praksa se nastavila, ali je, kako navodi sagovornik, u Vatikanu već postojala svest da se sa pristiglom dokumentacijom mora postupati izuzetno oprezno.
Arhivi kriju više nego što se misli
–Arhivi kriju više nego što se pretpostavlja kada je reč o periodu NDH i Stepinčevoj ulozi. Ponekad je lako prepoznati original, ali prostora za manipulaciju i dalje ima – i to pojedini crkveni krugovi još koriste – upozorava sveštenik.
Foto: Freepik
Vatikan
Papa Franja, dodaje, pristupao je ovom pitanju veoma oprezno, insistirajući da se sve detaljno prouči pre donošenja bilo kakve odluke. Zato je i njegova odluka bila da se eventualna kanonizacija Stepinca privremeno odloži. Stajalište pape Franje bilo je da se do istine mora doći, kakva god ona bila, i da nema mesta manipulacijama.
– Njegovi saradnici tvrde da je Franja bio dobro upoznat sa metodama koje su se koristile, uključujući i pokušaje prekrajanja originalnih dokumenata.
Kanonizacija ostaje na čekanju
Od otvaranja vatikanskih arhiva urađeno je mnogo na njihovom sređivanju i pripremi za javnost. Ipak, kako naglašava ovaj visoki vatikanski sveštenik, posao je daleko od završenog.
– Ne verujem da će biti završen još dugo. Sve mora temeljno da se prouči i uporedi sa dokumentima za koje se zna da potiču iz Vatikana, kako bi se utvrdilo šta je autentično, a šta ne. Dok taj proces ne bude završen, kanonizacija Stepinca neće biti na dnevnom redu ni pape Lava XIV –, zaključuje izvor.
Zvonimir Atletic / Shutterstock
Alojzije Stepinac na vitražu prikazan kao "svetac"
U svetlu ovih saznanja jasno je da će pitanje Stepinčeve kanonizacije ostati otvoreno sve dok arhivska građa ne bude u potpunosti razjašnjena. Proces zahteva vreme, stručnu preciznost i potpunu nepristrasnost, a budući koraci Rimokatoličke crkve zavisiće isključivo od toga šta će dokumenti, kada jednom budu do kraja provereni, nedvosmisleno pokazati.
Četiri najvažnija katolička medija - Laudato, Radio Marija, Katolički radio i Glas Koncila - uz Hrvatsku katoličku mrežu i Novi život, objavili su tek kratke najave, a o skupu nisu ili su vrlo malo izvestili.
Na naslovnoj strani posvećenoj oproštaju od poglavara Rimokatoličke crkve, glasilo hrvatskih nacionalista optužuje ga za izdaju Hrvata, šurovanje sa Srpskom pravoslavnom crkvom, i zaustavljanje kanonizacije Alojzija Stepinca.
Dok je služio veličanstvenu misu na Trgu Svetog Petra, svetitelj je pokazao spontanost i ljudskost u trenutku koji je postao viralan na društvenim mrežama.
Poglavar Rimokatoličke crkve sa govornice pozvao međunarodnu zajednicu da zaštiti nevine od brutalne ratne strategije koja pogađa milione ljudi i poručio da je obezbeđivanje hrane moralna obaveza čitavog čovečanstva.
U besedi za ponedeljak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se zašto je bilo dovoljno svedočanstvo Sina, ali i šta ono govori o njegovom jedinstvu sa Ocem.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Nikitu po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Haritona Ispovednika. Katolička crkva obeležava Svetog Vjenceslava i Svetog Lovrenca Ruiza. Jevreji obeležavaju treći dan Sukota, a muslimani nemaju veći praznik.
Veliki svetitelj našeg vremena objašnjava zašto put ljubavi smatra kraćim i bezbednijim, čak i kada se čovek suočava sa sopstvenim slabostima i iskušenjima.
Posle mise povodom Svetskog dana siromašnih, Sveta Stolica prvi put zvanično dočekuje transrodnog aktivistu, u nastojanju da afirmiše inkluzivni dijalog i podršku marginalizovanim zajednicama.
Sveta Stolica je podelila prve snimke emotivne ceremonije polaganja kovčega u bazilici Santa Marija Mađore, dok stotine hiljada vernika širom sveta u molitvi ispraćaju papu koji je svojom blagošću menjao lice Crkve.
Nakon teške borbe sa upalom pluća, zdravstveno stanje 88-godišnjeg pape pokazuje poboljšanja. Njegov pontifikat, obeležen porukama mira i reformama, nastavlja da oblikuje savremeni katolički svet.
U besedi za ponedeljak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se zašto je bilo dovoljno svedočanstvo Sina, ali i šta ono govori o njegovom jedinstvu sa Ocem.
Veliki svetitelj našeg vremena objašnjava zašto put ljubavi smatra kraćim i bezbednijim, čak i kada se čovek suočava sa sopstvenim slabostima i iskušenjima.
Vernica Natalija nasledila je ikonu "Smolenska Odigitrija", koja se u njenom domu čuva generacijama, ali se zbog troškova kod notara našla pred odlukom koja joj nije bila laka.
Ispod poda svetinje u Jerusalimu pronađeni su ostaci drevnog kamenoloma, uklesani grobovi i tragovi vrta, a svetogorski starac podseća na dublji smisao svetog znamenja koje je kroz vekove ostalo središte hrišćanske vere.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
Pouka svetogorskog starca govori o monahu koji je pokušao da se skloni pred napadima demona, ali i o onome što se od vernika traži u trenutku kada ga savladaju strah, nemir i osećaj nemoći.
U središtu je jerarh koji uzdiže Krst, ali pažnju privlače i dve carske ličnosti i dvojica đakona. Stručni izvori objašnjavaju šta predstavljaju i kako je nastala ova upečatljiva kompozicija.