Katolički mediji bojkotovali su prenos kostiju Alojzija Stepinca iz katedrale u Bogoslužni prostor na Kaptolu 28, kada je euharistijsko slavlje predvodio zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, a prisutan je bio "creme de la creme" Katoličke crkve u Hrvatskoj, piše hrvatski portal "Telegram".
Prenos moštiju Stepinca dogodio se poslednjih dana stare godine, a portal piše da zvuči neverovatno da su važni katolički mediji tako značajnom skupu dali nimalo ili vrlo malo publiciteta. Tim više što se, kako kažu, okupilo mnoštvo građana koji su želeli da vide relikvije Stepinca, nedostupne javnosti još od zemljotresa 2020. kad je katedrala zatvorena zbog oštećenja.
Četiri najvažnija katolička medija - Laudato, Radio Marija, Katolički radio i Glas Koncila - uz Hrvatsku katoličku mrežu i Novi život, objavili su tek kratke najave, a o skupu nisu ili su vrlo malo izvestili. To što događaj nisu propratili kako se slična zbivanja inače beleže, pobudilo je sumnju kod dela sveštenika da je reč o koordiniranom postupku.
Wikipedia
Alojzije Stepinac.
Da se to dogodilo slučajno, onda bi barem neki od tih medija posvetio događaju primerenu pažnju, piše portal i, pozivajući se na neimenovane sagovornike, ukazuje da se ovako stiče utisak da je to bilo dogovoreno i usklađeno postupanje. A ako je, kažu, tako, onda se postavlja pitanje zašto tom važnom skupu nije pružena odgovarajuća medijska pažnja. Prema izvorima iz Kaptola, piše hrvatski "Telegram", dva su moguća odgovora. Učinjeno je to na inicijativu ili intervenciju Vatikana , koji je odlučio da ne proglasi Stepinca svetim, pa ne želi da se oko blaženika stvara pompa i izaziva nezadovoljstvo vernika.
Profimedia
Druga teza, prema "Telegramu", je da se izbegne iritacija SPC, koja je "odgovorna" za to što papa Franja ne proglašava Stepinca svetim.
Druga teza je, prema izvorima "Telegrama", da se ne iritira Srpska pravoslavna crkva koja ima kritičko mišljenje o Stepincu i koja je, po mišljenju većine hrvatskih biskupa, odgovorna što papa Franja ne želi da proglasi Stepinca svetim.
Portal pojašnjava da je proglašavanje Stepinca svetim puno složeniji problem. Tačno je da mu se pravoslavna crkva protivi, ali ona, ističu, nije jedina. Jednako su protiv i brojne jevrejske organizacije, dodaje Telegram. Svi oni podsećaju da je Stepinac bio preblizak Anti Paveliću i ustašama te da se nije suprotstavio sprovođenju Holokausta i genocida nad Srbima u NDH, odnosno da je to učinio prekasno. Smatraju da time što je manji broj pravoslavaca i Jevreja spasio od smrti u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj nije iskupio svoj puno veći greh, piše portal.
Osim toga, ističu, Stepinac nije jedini prema kojem se Crkva tako odnosi.
Wikipedia
Papa Pij XII.
On deli sudbinu Pija XII koji je bio papa od 1939. do 1958., dakle i za vreme Drugog svetskog rata, u isto doba kad je Stepinac bio zagrebački nadbiskup. Podsećaju da Pio XII nije proglašen blaženim jer je postupao slično Stepincu. Zločine fašista i nacista je tolerisao i nije im se odlučno suprotstavljao. Zato su ga i prozvali “Hitlerovim papom” i antisemitom. Među ostalima, i brojna jevrejska udruženja tražila su da Vatikan ne popusti zahtevima za njegovu beatifikaciju.
Profimedia
Papa Franja.
Odnos Vatikana prema papi Piju XII demantuje teoriju, kojoj je sklon deo hrvatskih biskupa, da Stepinac nije kanonizovan zato što u vrhu Katoličke crkve više nema Hrvata koji bi zastupali interese Crkve u Hrvatskoj.
"Telegram" podseća da papa Franja nije prvi poglavar Katoličke crkve koji se suočio s pitanjem kanonizacije Stepinca i beatifikacije Pija XII — ni Franjini prethodnici, koji su bili puno konzervativniji od njega, nisu želeli to da učine. Stoga, kažu, ostaje otvoreno pitanje zašto je ceremoniji prenosa zemnih ostataka kardinala Stepinca u katoličkim medijima posvećeno tako malo pažnje.
Pojedina države kao da se utrkuju, koja će bolje i svečanije da ukrasi svoje trgove, raskošna rasveta je svuda a duh praznika se se oseća na svakom kutku.
Manastir Svete Paraskeve na Hvaru, osnovan 1561. godine, bio je važna pravoslavna svetinja, koja je kroz vekove pretrpela različite promene, vlasti i nacionalizaciju posle Drugog svetskog rata.
Prva hodočašća na ovom svetilištu su počela u 19. veku, a svemu je prethodio san jednog meštanina u kom se pojavila Bogorodica.
Mesečna studentska stipendija iz Fonda Vladimir Matijević iznosi 160 evra, a učenička 80 evra. Mesečna stipendija iz Fonda Ivana Vujnović iznosi 200 evra.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
Tokom restauracije, stručnjaci su otkrili lične potpise i istorijske podatke o gradnji crkve, čija je izgradnja započela 1784. godine i završena 1792.
Strašan požar zahvatio je dominikanski manastir na ostrvu Čiovu kod Trogira, ali je Crkva Svetog Krsta, poznata po čudesnom Raspeću koje je dva puta prokrvarilo, ostala potpuno netaknuta. Župnik opisao je dramatične trenutke kada je gledao kako plamen guta gotovo čitav gornji sprat manastira, dok svetilište čudesno opstaje.
Hram u Donjem Selištu, u Hrvatskoj, izgrađen je 1720. godine. U Drugom svetskom ratu je opljačkan i zatvoren, a delimično je obnovljen 1980. godine.
Protojerej Vasil Kosiačenko je ovaj kontroverzni komentar objavio na Fejsbuk nalogu ukrajinskog glavnog rabina, Moše Reuvena Azmana,
Novi kardinal Rimokatoličke crkve otkriva kako je vest o njegovom imenovanju dočekana u Rimu, ali i šta za njega znači biti most između različitih kultura i tradicija.
Papa Franja je pre dva dana svečano otvorio ulaz u baziliku, poznat kao Sveta vrata, označivši na taj način početak obeležavanja Jubilarne godine, koju rimokatolička crkva slavi svakih 25 godina, navela je američka agencija.
Prvi put su Rimljani počeli da slave Hristovo rođenje u 4. veku, a 25. decembar je izabran verovatno zbog već postojećeg paganog praznika slavljenja rođenje boga Sunca.
Teško pogođeni ratnim iskustvima, 22 momka prešla su hiljadu kilometara u potrazi za duhovnim mirom. Njihov četvorodnevni boravak na Atosu pružio im je trenutke utehe i novu snagu za suočavanje sa traumama.
Medicinska sestra Mara je opisala ono što je do tada bilo nepoznato široj javnosti – kako je patrijarh Pavle proveo svoje poslednje trenutke.
Do danas su u svetinji ostali sačuvani i kameni ikonostas, pet prestonih ikona i fragmenti polijeleja.
Ljiljana Popović i ansambl Živa voda su izveli numeru u kojoj su dirljivim stihovima ispričali priču u despotu.
Dušicu Petronijević, koja je dala saglasnost da se organi njenog sina doniraju, dugo je mučilo da li ga je na onaj svet ispratila kako treba.
U sabornom hramu Svetog Đorđa u Prizrenu vernici su svedočili neobičnom čudu - suze su počele teku iz očiju Isusa na ikoni, podsećajući nas na neprestanu Božiju prisutnost i ljubav prema narodu na Kosovu i Metohiji.
Dok se pravoslavne zajednice suočavaju s izazovima očuvanja tradicije i duhovnog vođstva, godina koju smo započeli donosi ključne trenutke u odnosima među crkvama i s globalnim pitanjima koja oblikuju njihov uticaj i misiju.