Četiri najvažnija katolička medija - Laudato, Radio Marija, Katolički radio i Glas Koncila - uz Hrvatsku katoličku mrežu i Novi život, objavili su tek kratke najave, a o skupu nisu ili su vrlo malo izvestili.
Katolički mediji bojkotovali su prenos kostiju Alojzija Stepinca iz katedrale u Bogoslužni prostor na Kaptolu 28, kada je euharistijsko slavlje predvodio zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, a prisutan je bio "creme de la creme" Katoličke crkve u Hrvatskoj, piše hrvatski portal "Telegram".
Prenos moštiju Stepinca dogodio se poslednjih dana stare godine, a portal piše da zvuči neverovatno da su važni katolički mediji tako značajnom skupu dali nimalo ili vrlo malo publiciteta. Tim više što se, kako kažu, okupilo mnoštvo građana koji su želeli da vide relikvije Stepinca, nedostupne javnosti još od zemljotresa 2020. kad je katedrala zatvorena zbog oštećenja.
Četiri najvažnija katolička medija - Laudato, Radio Marija, Katolički radio i Glas Koncila - uz Hrvatsku katoličku mrežu i Novi život, objavili su tek kratke najave, a o skupu nisu ili su vrlo malo izvestili. To što događaj nisu propratili kako se slična zbivanja inače beleže, pobudilo je sumnju kod dela sveštenika da je reč o koordiniranom postupku.
Wikipedia
Alojzije Stepinac.
Da se to dogodilo slučajno, onda bi barem neki od tih medija posvetio događaju primerenu pažnju, piše portal i, pozivajući se na neimenovane sagovornike, ukazuje da se ovako stiče utisak da je to bilo dogovoreno i usklađeno postupanje. A ako je, kažu, tako, onda se postavlja pitanje zašto tom važnom skupu nije pružena odgovarajuća medijska pažnja. Prema izvorima iz Kaptola, piše hrvatski "Telegram", dva su moguća odgovora. Učinjeno je to na inicijativu ili intervenciju Vatikana, koji je odlučio da ne proglasi Stepinca svetim, pa ne želi da se oko blaženika stvara pompa i izaziva nezadovoljstvo vernika.
Profimedia
Druga teza, prema "Telegramu", je da se izbegne iritacija SPC, koja je "odgovorna" za to što papa Franja ne proglašava Stepinca svetim.
Druga teza je, prema izvorima "Telegrama", da se ne iritira Srpska pravoslavna crkva koja ima kritičko mišljenje o Stepincu i koja je, po mišljenju većine hrvatskih biskupa, odgovorna što papa Franja ne želi da proglasi Stepinca svetim.
Portal pojašnjava da je proglašavanje Stepinca svetim puno složeniji problem. Tačno je da mu se pravoslavna crkva protivi, ali ona, ističu, nije jedina. Jednako su protiv i brojne jevrejske organizacije, dodaje Telegram. Svi oni podsećaju da je Stepinac bio preblizak Anti Paveliću i ustašama te da se nije suprotstavio sprovođenju Holokausta i genocida nad Srbima u NDH, odnosno da je to učinio prekasno. Smatraju da time što je manji broj pravoslavaca i Jevreja spasio od smrti u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj nije iskupio svoj puno veći greh, piše portal.
Osim toga, ističu, Stepinac nije jedini prema kojem se Crkva tako odnosi.
Wikipedia
Papa Pij XII.
On deli sudbinu Pija XII koji je bio papa od 1939. do 1958., dakle i za vreme Drugog svetskog rata, u isto doba kad je Stepinac bio zagrebački nadbiskup. Podsećaju da Pio XII nije proglašen blaženim jer je postupao slično Stepincu. Zločine fašista i nacista je tolerisao i nije im se odlučno suprotstavljao. Zato su ga i prozvali “Hitlerovim papom” i antisemitom. Među ostalima, i brojna jevrejska udruženja tražila su da Vatikan ne popusti zahtevima za njegovu beatifikaciju.
Profimedia
Papa Franja.
Odnos Vatikana prema papi Piju XII demantuje teoriju, kojoj je sklon deo hrvatskih biskupa, da Stepinac nije kanonizovan zato što u vrhu Katoličke crkve više nema Hrvata koji bi zastupali interese Crkve u Hrvatskoj.
"Telegram" podseća da papa Franja nije prvi poglavar Katoličke crkve koji se suočio s pitanjem kanonizacije Stepinca i beatifikacije Pija XII — ni Franjini prethodnici, koji su bili puno konzervativniji od njega, nisu želeli to da učine. Stoga, kažu, ostaje otvoreno pitanje zašto je ceremoniji prenosa zemnih ostataka kardinala Stepinca u katoličkim medijima posvećeno tako malo pažnje.
Pojedina države kao da se utrkuju, koja će bolje i svečanije da ukrasi svoje trgove, raskošna rasveta je svuda a duh praznika se se oseća na svakom kutku.
Manastir Svete Paraskeve na Hvaru, osnovan 1561. godine, bio je važna pravoslavna svetinja, koja je kroz vekove pretrpela različite promene, vlasti i nacionalizaciju posle Drugog svetskog rata.
Mesečna studentska stipendija iz Fonda Vladimir Matijević iznosi 160 evra, a učenička 80 evra. Mesečna stipendija iz Fonda Ivana Vujnović iznosi 200 evra.
Kratka, ali snažna pouka svetitelja govori o nečemu što je mnogo dublje od običnog spokojstva i otkriva zbog čega unutrašnja tišina ima posebno mesto u hrišćanskom životu.
U besedi povodom velikog praznika govorio je o tome šta povezuje generacije, zašto različitost ne sme da bude prepreka zajedništvu i zbog čega vera mora da se potvrđuje svakodnevnim životom.
Jedni na groblje odlaze baš tog dana i naručuju parastos, dok drugi smatraju da za tim nema potrebe. Sveštenik objašnjava šta je u ovakvoj situaciji najvažnije.
Liturgiju je predvodio pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško. U svojoj propovedi, biskup je poručio da „mislima obuhvatamo sve one prema kojima je pokazana neljudskost“.
U profašističkoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) na delu je bio ustaški genocid nad Srbima, progon i uništavanje svega što pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
U strahu od nove državne podele i potrage za sigurnim osloncem, deo stanovnika dalmatinskog ostrva prešao je u pravoslavnu veru, što je pokrenulo niz reakcija, sukoba i dugotrajan proces koji će se završiti tek posle Drugog svetskog rata.
Praznik počinje u petak, 11. septembra, a završava se u nedelju, 13. septembra. Tokom tih dana vernici se sećaju stvaranja, preispituju svoje postupke, izgovaraju posebne molitve i kroz drevne običaje simbolično ostavljaju grehe iza sebe.
Četvorogodišnja saradnja sa čuvenim londonskim klubom Fabric izazvala je oštre kritike, dok iz hrama poručuju da žele da privuku novu publiku i istorijski prostor približe onima koji ga inače ne posećuju.
Tri jufke, sočan nadev od mlevenog mesa i luka i posebna završnica u kojoj se krajevi testa preklapaju preko nadeva daju mu izgled i ukus koji se pamte.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.