Četiri najvažnija katolička medija - Laudato, Radio Marija, Katolički radio i Glas Koncila - uz Hrvatsku katoličku mrežu i Novi život, objavili su tek kratke najave, a o skupu nisu ili su vrlo malo izvestili.
Katolički mediji bojkotovali su prenos kostiju Alojzija Stepinca iz katedrale u Bogoslužni prostor na Kaptolu 28, kada je euharistijsko slavlje predvodio zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, a prisutan je bio "creme de la creme" Katoličke crkve u Hrvatskoj, piše hrvatski portal "Telegram".
Prenos moštiju Stepinca dogodio se poslednjih dana stare godine, a portal piše da zvuči neverovatno da su važni katolički mediji tako značajnom skupu dali nimalo ili vrlo malo publiciteta. Tim više što se, kako kažu, okupilo mnoštvo građana koji su želeli da vide relikvije Stepinca, nedostupne javnosti još od zemljotresa 2020. kad je katedrala zatvorena zbog oštećenja.
Četiri najvažnija katolička medija - Laudato, Radio Marija, Katolički radio i Glas Koncila - uz Hrvatsku katoličku mrežu i Novi život, objavili su tek kratke najave, a o skupu nisu ili su vrlo malo izvestili. To što događaj nisu propratili kako se slična zbivanja inače beleže, pobudilo je sumnju kod dela sveštenika da je reč o koordiniranom postupku.
Wikipedia
Alojzije Stepinac.
Da se to dogodilo slučajno, onda bi barem neki od tih medija posvetio događaju primerenu pažnju, piše portal i, pozivajući se na neimenovane sagovornike, ukazuje da se ovako stiče utisak da je to bilo dogovoreno i usklađeno postupanje. A ako je, kažu, tako, onda se postavlja pitanje zašto tom važnom skupu nije pružena odgovarajuća medijska pažnja. Prema izvorima iz Kaptola, piše hrvatski "Telegram", dva su moguća odgovora. Učinjeno je to na inicijativu ili intervenciju Vatikana, koji je odlučio da ne proglasi Stepinca svetim, pa ne želi da se oko blaženika stvara pompa i izaziva nezadovoljstvo vernika.
Profimedia
Druga teza, prema "Telegramu", je da se izbegne iritacija SPC, koja je "odgovorna" za to što papa Franja ne proglašava Stepinca svetim.
Druga teza je, prema izvorima "Telegrama", da se ne iritira Srpska pravoslavna crkva koja ima kritičko mišljenje o Stepincu i koja je, po mišljenju većine hrvatskih biskupa, odgovorna što papa Franja ne želi da proglasi Stepinca svetim.
Portal pojašnjava da je proglašavanje Stepinca svetim puno složeniji problem. Tačno je da mu se pravoslavna crkva protivi, ali ona, ističu, nije jedina. Jednako su protiv i brojne jevrejske organizacije, dodaje Telegram. Svi oni podsećaju da je Stepinac bio preblizak Anti Paveliću i ustašama te da se nije suprotstavio sprovođenju Holokausta i genocida nad Srbima u NDH, odnosno da je to učinio prekasno. Smatraju da time što je manji broj pravoslavaca i Jevreja spasio od smrti u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj nije iskupio svoj puno veći greh, piše portal.
Osim toga, ističu, Stepinac nije jedini prema kojem se Crkva tako odnosi.
Wikipedia
Papa Pij XII.
On deli sudbinu Pija XII koji je bio papa od 1939. do 1958., dakle i za vreme Drugog svetskog rata, u isto doba kad je Stepinac bio zagrebački nadbiskup. Podsećaju da Pio XII nije proglašen blaženim jer je postupao slično Stepincu. Zločine fašista i nacista je tolerisao i nije im se odlučno suprotstavljao. Zato su ga i prozvali “Hitlerovim papom” i antisemitom. Među ostalima, i brojna jevrejska udruženja tražila su da Vatikan ne popusti zahtevima za njegovu beatifikaciju.
Profimedia
Papa Franja.
Odnos Vatikana prema papi Piju XII demantuje teoriju, kojoj je sklon deo hrvatskih biskupa, da Stepinac nije kanonizovan zato što u vrhu Katoličke crkve više nema Hrvata koji bi zastupali interese Crkve u Hrvatskoj.
"Telegram" podseća da papa Franja nije prvi poglavar Katoličke crkve koji se suočio s pitanjem kanonizacije Stepinca i beatifikacije Pija XII — ni Franjini prethodnici, koji su bili puno konzervativniji od njega, nisu želeli to da učine. Stoga, kažu, ostaje otvoreno pitanje zašto je ceremoniji prenosa zemnih ostataka kardinala Stepinca u katoličkim medijima posvećeno tako malo pažnje.
Pojedina države kao da se utrkuju, koja će bolje i svečanije da ukrasi svoje trgove, raskošna rasveta je svuda a duh praznika se se oseća na svakom kutku.
Manastir Svete Paraskeve na Hvaru, osnovan 1561. godine, bio je važna pravoslavna svetinja, koja je kroz vekove pretrpela različite promene, vlasti i nacionalizaciju posle Drugog svetskog rata.
Mesečna studentska stipendija iz Fonda Vladimir Matijević iznosi 160 evra, a učenička 80 evra. Mesečna stipendija iz Fonda Ivana Vujnović iznosi 200 evra.
U pravno-bogoslovskoj analizi grčki mitropolit objašnjava zašto, prema učenju Pravoslavne crkve, zahtev za brisanje iz Knjige krštenih nije prihvatljiv.
U vremenu kada se brak često posmatra kroz prolazna osećanja ili spoljašnje okolnosti, pravoslavna vera podseća da je njegova snaga u zavetu koji se daje pred Bogom.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Liturgiju je predvodio pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško. U svojoj propovedi, biskup je poručio da „mislima obuhvatamo sve one prema kojima je pokazana neljudskost“.
Sveti Dositej je nedugo po dolasku za mitropolita zagrebačkog osnovao monašku svetu porodicu 1936. godine, što je još jedan dokaz da je naša Crkva monaholjubiva i manastiroljubiva.
Krvnik je pokušavao da ga natera da uzvikne "Živio Pavelić", ali odgovor starca iz Hercegovine i danas se pamti kao jedna od najpotresnijih scena iz vremena logora smrti.
Više od jednog veka zaboravljen letak iz manastirske apoteke opisuje napitak od koke i kole, čiji sastav podseća na recept iz kojeg je kasnije nastala Koka-kola, otvarajući veliku istorijsku misteriju.
Posle opsežne potrage uhapšen muškarac koji se sumnjiči da je zapalio oltar kod crkve Svetog Jakova i ispisao uvredljive poruke na Gospinom kipu; policija nastavlja istragu kako bi utvrdila motiv napada.
Nepoznati počinioci ispisali uvredljive poruke na verskim obeležjima i izazvali požar kod crkve Svetog Jakova, dok iz poznatog marijanskog svetilišta poručuju da neće biti osvete.
Ispisivanje ustaških simbola na muslimanskom mezarju u Livnu osudili su Međureligijsko veće BiH i Muftijstvo mostarsko, dok policija traga za počiniocima i istražuje okolnosti incidenta.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Postavka podseća na značaj manastira Visoki Dečani, Gračanice, Pećke patrijaršije i Crkve Bogorodice Ljeviške, koji vekovima čuvaju tragove vere, kulture i istorije srpskog naroda.
U besedi za petak 9. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da čovek nije stvoren samo za prolazni život i objašnjava zbog čega se prava priprema za večnost odvija upravo danas.