Četiri najvažnija katolička medija - Laudato, Radio Marija, Katolički radio i Glas Koncila - uz Hrvatsku katoličku mrežu i Novi život, objavili su tek kratke najave, a o skupu nisu ili su vrlo malo izvestili.
Katolički mediji bojkotovali su prenos kostiju Alojzija Stepinca iz katedrale u Bogoslužni prostor na Kaptolu 28, kada je euharistijsko slavlje predvodio zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, a prisutan je bio "creme de la creme" Katoličke crkve u Hrvatskoj, piše hrvatski portal "Telegram".
Prenos moštiju Stepinca dogodio se poslednjih dana stare godine, a portal piše da zvuči neverovatno da su važni katolički mediji tako značajnom skupu dali nimalo ili vrlo malo publiciteta. Tim više što se, kako kažu, okupilo mnoštvo građana koji su želeli da vide relikvije Stepinca, nedostupne javnosti još od zemljotresa 2020. kad je katedrala zatvorena zbog oštećenja.
Četiri najvažnija katolička medija - Laudato, Radio Marija, Katolički radio i Glas Koncila - uz Hrvatsku katoličku mrežu i Novi život, objavili su tek kratke najave, a o skupu nisu ili su vrlo malo izvestili. To što događaj nisu propratili kako se slična zbivanja inače beleže, pobudilo je sumnju kod dela sveštenika da je reč o koordiniranom postupku.
Wikipedia
Alojzije Stepinac.
Da se to dogodilo slučajno, onda bi barem neki od tih medija posvetio događaju primerenu pažnju, piše portal i, pozivajući se na neimenovane sagovornike, ukazuje da se ovako stiče utisak da je to bilo dogovoreno i usklađeno postupanje. A ako je, kažu, tako, onda se postavlja pitanje zašto tom važnom skupu nije pružena odgovarajuća medijska pažnja. Prema izvorima iz Kaptola, piše hrvatski "Telegram", dva su moguća odgovora. Učinjeno je to na inicijativu ili intervenciju Vatikana, koji je odlučio da ne proglasi Stepinca svetim, pa ne želi da se oko blaženika stvara pompa i izaziva nezadovoljstvo vernika.
Profimedia
Druga teza, prema "Telegramu", je da se izbegne iritacija SPC, koja je "odgovorna" za to što papa Franja ne proglašava Stepinca svetim.
Druga teza je, prema izvorima "Telegrama", da se ne iritira Srpska pravoslavna crkva koja ima kritičko mišljenje o Stepincu i koja je, po mišljenju većine hrvatskih biskupa, odgovorna što papa Franja ne želi da proglasi Stepinca svetim.
Portal pojašnjava da je proglašavanje Stepinca svetim puno složeniji problem. Tačno je da mu se pravoslavna crkva protivi, ali ona, ističu, nije jedina. Jednako su protiv i brojne jevrejske organizacije, dodaje Telegram. Svi oni podsećaju da je Stepinac bio preblizak Anti Paveliću i ustašama te da se nije suprotstavio sprovođenju Holokausta i genocida nad Srbima u NDH, odnosno da je to učinio prekasno. Smatraju da time što je manji broj pravoslavaca i Jevreja spasio od smrti u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj nije iskupio svoj puno veći greh, piše portal.
Osim toga, ističu, Stepinac nije jedini prema kojem se Crkva tako odnosi.
Wikipedia
Papa Pij XII.
On deli sudbinu Pija XII koji je bio papa od 1939. do 1958., dakle i za vreme Drugog svetskog rata, u isto doba kad je Stepinac bio zagrebački nadbiskup. Podsećaju da Pio XII nije proglašen blaženim jer je postupao slično Stepincu. Zločine fašista i nacista je tolerisao i nije im se odlučno suprotstavljao. Zato su ga i prozvali “Hitlerovim papom” i antisemitom. Među ostalima, i brojna jevrejska udruženja tražila su da Vatikan ne popusti zahtevima za njegovu beatifikaciju.
Profimedia
Papa Franja.
Odnos Vatikana prema papi Piju XII demantuje teoriju, kojoj je sklon deo hrvatskih biskupa, da Stepinac nije kanonizovan zato što u vrhu Katoličke crkve više nema Hrvata koji bi zastupali interese Crkve u Hrvatskoj.
"Telegram" podseća da papa Franja nije prvi poglavar Katoličke crkve koji se suočio s pitanjem kanonizacije Stepinca i beatifikacije Pija XII — ni Franjini prethodnici, koji su bili puno konzervativniji od njega, nisu želeli to da učine. Stoga, kažu, ostaje otvoreno pitanje zašto je ceremoniji prenosa zemnih ostataka kardinala Stepinca u katoličkim medijima posvećeno tako malo pažnje.
Pojedina države kao da se utrkuju, koja će bolje i svečanije da ukrasi svoje trgove, raskošna rasveta je svuda a duh praznika se se oseća na svakom kutku.
Manastir Svete Paraskeve na Hvaru, osnovan 1561. godine, bio je važna pravoslavna svetinja, koja je kroz vekove pretrpela različite promene, vlasti i nacionalizaciju posle Drugog svetskog rata.
Mesečna studentska stipendija iz Fonda Vladimir Matijević iznosi 160 evra, a učenička 80 evra. Mesečna stipendija iz Fonda Ivana Vujnović iznosi 200 evra.
Na Krstopoklonu nedelju vikarni episkop novobrdski služio je svetu liturgiju u manastiru Rakovici, a poseban trenutak bogosluženja bilo je rukopoloženje.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Ajeti 6:61-62 iz sure El-Enam podsećaju da nijedna duša ne prolazi mimo Allahove volje, da meleki prate svaki trenutak i da svaki vernik mora biti spreman za konačni obračun pred Stvoriteljem.
Jedina muslimanka u predsedničkom telu za verska prava, Samira Munši, podnela je ostavku uz optužbe da američka politika primorava građane da finansiraju rat na Bliskom istoku.
Mala Lutfije džamija, poznata i kao „Odbegla džamija“, skriva više od jednog veka istorije i vere, dok šum vode ispod temelja stvara jedinstvenu atmosferu koju turisti i vernici pamte zauvek.
Premijer Izraela je novinarima rekao da se izraelski narod nada da će dosegnuti carstvo i dočekati dolazak Mesije, ali da država mora izdržati pretnje i sukobe kako bi sačuvala sopstveni opstanak.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Jedina muslimanka u predsedničkom telu za verska prava, Samira Munši, podnela je ostavku uz optužbe da američka politika primorava građane da finansiraju rat na Bliskom istoku.