Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.
Pojedini svetitelji ostavili su za sobom pouke koje ni decenijama kasnije ne gube na snazi. Među njima je i Prepodobna Sofija Klisurska, grčka podvižnica 20. veka, čije se reči i danas sa pažnjom čitaju među pravoslavnim vernicima. Iako su mnogi zapamtili njena proročanstva o velikim iskušenjima koja očekuju svet, ona je neprestano podsećala da je mnogo važnije kako čovek živi nego šta će se dogoditi sutra.
Zato je često ponavljala jednostavne, ali duboke reči:
- Ko god trpi, blago njemu. Ko god trpi, zasijaće kao sunce. Imajte mnogo strpljenja.
Za Prepodobnu Sofiju trpljenje nije značilo nemoćno podnošenje nevolja, već istrajnost u veri, miru i ljubavi, čak i onda kada izgleda da oko čoveka sve gubi svoj poredak.
Svet će se očistiti kroz iskušenja
Među njenim najpoznatijim proročkim rečima nalaze se one u kojima opisuje viđenje koje joj je, kako je govorila, pokazao Gospod.
- Vidiš li ovo trnje? To je greh. Sve će to biti očišćeno. Desiće se veliko zlo, ali će se svet očistiti - govorila je Sveta Sofija, prenosi grčki pravoslavni portal vimaorthodoxias.gr.
U pravoslavlju se ovakve poruke ne tumače kao poziv da se nagađa kada će se nešto dogoditi. Njihov smisao je drugačiji – da podsete čoveka kako greh ostavlja posledice i da bez pokajanja nema istinskog ozdravljenja ni pojedinca ni društva.
Veliku pažnju izazvale su i njene reči o Grčkoj:
- Ako Grčka sačuva veru, biće spasena od zla koje dolazi. Ako ne sačuva veru, biće uništena.
Mnogi duhovnici smatraju da ova poruka nije namenjena samo jednom narodu. Ona podseća da svaki narod opstaje onda kada čuva veru i živi po Jevanđelju.
youtube/printscreen/Pravoslavlje 888
Sveta Sofija Klisurska
Proročanstvo o velikom ratu
Među njenim najpoznatijim kazivanjima nalazi se i upozorenje:
- Biće Treći rat... Tri četvrtine čovečanstva će stradati... Spasiće se samo jedna četvrtina.
Takve reči često izazivaju veliku pažnju, ali Pravoslavna crkva prema proročanstvima pristupa sa oprezom. Ona nisu deo dogmatskog učenja Crkve, niti predstavljaju obaveznu istinu vere. Vernici su pozvani da pre svega žive po Jevanđelju, a ne da pokušavaju da odrede kada će se ispuniti pojedina proročanstva.
Upravo zato ni sama Prepodobna Sofija nije podsticala strah od budućnosti, već pokajanje i duhovnu budnost.
Mudrost počinje brigom za bližnjeg
Jedna od njenih najlepših pouka odnosi se na strah Božji.
- Strah Božji čini čoveka mudrim. A šta je strah Božji? To nije da se bojiš Boga, već da se bojiš da ne ožalostiš drugoga, da mu ne naneseš zlo, da mu ne učiniš nepravdu, da ga ne oklevetaš.
Ovim rečima svetiteljka objašnjava da prava pobožnost nije zasnovana na strahu od kazne, već na ljubavi prema Bogu i pažnji prema svakom čoveku. Onaj ko čuva bližnjeg od bola, čuva i svoju dušu.
Dve strasti koje razaraju čoveka
Prepodobna Sofija često je upozoravala da najveća opasnost ne dolazi spolja, već iz čovekovog srca.
Pred kraj života ostavila je još jedno upozorenje:
- Ja ću otići, ali znajte: proždrljivost će upropastiti svet, proždrljivost i gordost.
Ove reči i danas zvuče iznenađujuće savremeno. Svetiteljka nije govorila samo o neumerenosti u jelu, već o nezajažljivoj želji čoveka da stalno ima više, da bude iznad drugih i da zaboravi na Boga.
KO JE BILA PREPODOBNA SOFIJA KLISURSKA?
youtube/printscreen/Pravoslavlje 888
Sveta Sofija Klisurska
Prepodobna Sofija Klisurska, rođena kao Sofija Saulidi u Pontu, na području današnje Turske, jedna je od najpoštovanijih novijih svetiteljki Grčke. Život su joj obeležile teške tragedije – nestanak muža tokom progona hrišćana i smrt malog sina. Posle izbeglištva iz Male Azije nastanila se u manastiru Rođenja Presvete Bogorodice u Klisuri, kod Kastorije, gde je narednih 47 godina provela u strogom podvigu, neprestanoj molitvi i služenju bližnjima. Iako nikada nije primila monaški postrig, zbog svetog života narod ju je smatrao podvižnicom i „ludom Hrista radi“. Bila je poznata po dubokom smirenju, daru prozorljivosti i brojnim poukama o pokajanju, ljubavi i trpljenju. Vaseljenska patrijaršija uvrstila ju je u red svetih 2011. godine, a njen spomen se proslavlja 6. maja. Njene mošti počivaju u manastiru Klisura, gde i danas dolaze brojni poklonici.
Čuvajte jezik i ne osuđujte druge
U svojim poukama Prepodobna Sofija često je govorila i o svakodnevnim stvarima koje oblikuju duhovni život.
Savetovala je vernike da ne prenose tuđe reči, da ne ogovaraju i da ne razotkrivaju tuđe slabosti.
- Stavite ključ na usta. Ne prenosite reči jednih drugima. Imajte ljubavi prema svima. Pokrivajte tuđe slabosti, da bi i vas Bog pokrio.
Na kraju je ostavila jednostavnu, ali upečatljivu poruku:
- Neka vaša usta budu kao bosiljak i ruža.
Tom slikom podsetila je da iz čovekovih usta treba da izlaze reči koje donose mir, utehu i ljubav, a ne osudu i gorčinu.
Iako se danas najčešće citiraju njena proročanstva o velikim događajima, suština poruke Prepodobne Sofije Klisurske ostala je ista: ne živeti u strahu od onoga što dolazi, već svakoga dana čuvati veru, negovati smirenje, voleti bližnje i istrajavati u pokajanju. Upravo je to, prema njenim rečima, najsigurniji put kroz svako vreme iskušenja.
Govoreći o iskušenjima koja predstoje, otac Grigorije poziva vernike na materijalnu, ali što je važnije – duhovnu pripremu za sve što, po njegovim rečima, dolazi.
Od ratova, zemljotresa i epidemija do duhovnog preporoda – proročke reči podvižnika sa Svete gore ukazuju na iskušenja poslednjih vremena, ali i na put ka spasenju.
U zapisima iz 1901. i 1902. godine, ovaj ruski svetitelj predvideo je vreme kada će se svetinje gaziti, greh uzdizati, a istina izvrnuti u laž — i ostavio poruku koja i danas može da spase dušu i narod.
Zapise svetih otaca i staraca ne treba čitati kao "vremenske prognoze", već kao zapažanja koja povezuju moralno i duhovno stanje naroda sa istorijskim događajima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Kalinika po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik i arhiđakon Evplo. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Klare Asiške, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Veliki duhovnik našeg vremena upozoravao je da problem ne mora biti u bahatosti i otvorenoj oholosti, već u uverenju da smo dovoljno dobri, zbog čega prestajemo da preispitujemo sopstvene postupke i slabosti.
Snažno podrhtavanje tla magnitude 7,4 pogodilo je zapad Kolumbije. U mnogim gradovima oštećene su zgrade i istorijski objekti, dok su stanovnici u strahu bežali na ulice, a spasilačke ekipe krenule u potragu za mogućim preživelima.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Svedočanstvo o razgovoru sa poznatim svetogorskim monahom već više od dve decenije izaziva pažnju, a u njemu se pominju veliki sukobi, uloga velikih sila i položaj pravoslavlja u budućim vremenima.
Kako geopolitička napetost raste, starci sa Svete gore upozoravaju da današnji događaji odjekuju proroštvima Svetog Kozme, Svetog Pajsija i Svetog Porfirija, pozivajući vernike na budnost i nadu.
Životni put od trenutka kada mu je episkop nagovestio patrijaraški put, preko godina provedenih u jedinoj bogosloviji pod pritiskom režima, do vremena kada je krštavao hiljade i mirio zavađene.
Veliki duhovnik našeg vremena upozoravao je da problem ne mora biti u bahatosti i otvorenoj oholosti, već u uverenju da smo dovoljno dobri, zbog čega prestajemo da preispitujemo sopstvene postupke i slabosti.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Manastir obeležava 540 godina od osnivanja, 270 godina od osvećenja hrama i dve decenije od obnove monaškog života, uz podsećanje na njegovu veliku duhovnu i kulturnu ulogu kroz istoriju.
Protojerej Mihail Bregvadze tvrdi da je odluka povezana sa okolnostima smrti, dok majka pokojnice odbacuje njegove navode i traži da se ne iznose nepotvrđene tvrdnje o ovoj porodičnoj tragediji.