“DOLAZI VREME KADA ĆE LJUDI LAŽ NAZIVATI ISTINOM, A GREH SLAVITI KAO SLOBODU I PRAVO”: Proročanstvo Svetog Jovana Kronštatskog o opasnostima koje su već počele
U zapisima iz 1901. i 1902. godine, ovaj ruski svetitelj predvideo je vreme kada će se svetinje gaziti, greh uzdizati, a istina izvrnuti u laž — i ostavio poruku koja i danas može da spase dušu i narod.
U tihim časovima pred zoru, kada duša najjasnije čuje otkucaje večnosti, jedan ruski sveštenik, ponizni sluga Božiji, piše reči koje će vekovima odzvanjati kroz umornu i pokolebanu savest sveta. Sveti Jovan Kronštatski, duhovni stub carske Rusije, nije samo propovedao o veri — on je gledao u budućnost. I to ne očima pesimiste, već očima proroka. Njegove misli, zapisane 1901. godine, odzvanjaju danas, 124 godine kasnije, sa neobjašnjivom jasnoćom — kao da su upravo sada napisane.
U jednoj od svojih zapisanih opomena, Sveti Jovan kaže:
– Dolazi vreme kada će ljudi istinu nazivati laži, a laž istinom; kada će se svetinje gaziti, a greh slaviti kao sloboda i pravo.
Nisu li ovo upravo reči koje opisuju naše vreme? Kada se istina relativizuje, kada se sve više sveta udaljava od Boga i kada se oni koji se drže zapovesti Božijih nazivaju zaostalima, fanatičnima, pa i opasnima za moderno društvo. Sveti Jovan je već početkom 20. veka sagledao duhovnu tamu koja se nadvila i koja će, kako kaže, postajati sve gušća:
– Duše će otvrdnuti. Ljubavi će nestati. Ljudi će postati kao senke bez topline. A u Crkvi – neznanje, hladnoća i ravnodušnost.
Facebook
Sveti Jovan Kronštatski
Zatim dodaje i datum: 26. januara 1901. godine. Tog dana beleži stanje naroda oko sebe, ali i predoseća opštu sliku koja će se proširiti svetom: narod, piše on,
– ne veruje ni u šta, ničemu se ne nada, ništa ne voli... Samo zabava, novac i sujeta.
I zaista, kada pogledamo savremeni svet — zar nismo tačno tu gde je on, još tada, duhovnim vidom pokazao?
Međutim, sveti Jovan nije prorok beznađa. U njegovim rečima svetli vera, kao plamen kandila koji ni vetrovi iskušenja ne gase. U jednoj od najpotresnijih rečenica piše:
– Neće neprijatelj Crkve prestati da je udara, ali je neće ni srušiti. Sve dok bude makar jedan pravednik, Gospod neće napustiti narod.
To je suština duhovne borbe. Nije reč o brojevima, sistemima, ideologijama. Reč je o čistoti srca i vernosti Bogu. Jedan pravednik — to je dovoljno da Gospod ostane uz narod.
Shutterstock
"Još ima vremena... Pokajmo se, dok ne postane prekasno", zapisao je Sveti Jovan Kronštatski
Na drugom mestu piše:
– Dolazi vreme kada će se hrišćanin prepoznati ne po rečima, već po ranama koje nosi.
Ove reči odjekuju kao reči apostola. Da, biti hrišćanin u ovom vremenu znači biti spreman na podsmeh, na izolaciju, ponekad i na progonstvo — makar tiho, ali bolno. Jer svet ne podnosi svetlost istine. A ipak, upravo u tim ranama leži svedočanstvo da pripadamo Hristu.
U zapisima iz 1902. godine, sveti Jovan već vidi i poslednje drhtaje duhovnog zdravlja u svetu:
– Ako se ne pokajemo, Gospod će dopustiti nesreće... ali ne da bi nas uništio, već da bi nas prizvao sebi.
I danas, kad svet posrće pod teretom nesigurnosti, ratova, duhovne praznine i globalnih kriza, ovi zapisi dolaze kao duhovna mapa. Oni nisu zapisani da bi nas uplašili, već da bi nas probudili.
Na kraju, sveti Jovan ostavlja rečenicu koja je istovremeno molitva i upozorenje:
– Još ima vremena... Pokajmo se, dok ne postane prekasno.
Možda je ova rečenica najvažnija od svih. Jer ako je pre više od veka postojala nada — ona postoji i danas. Samo je potrebno da se bar jedan čovek — možda ja, možda ti, možda neko od onih koji ovo čitaju — pokaje i zapali malu sveću u svom srcu. A Bog će, kao i uvek, učiniti da ta svetlost obasja i mnoge druge.
Kada život krene nizbrdo, a srce zavapi: „Zašto baš meni?“, možda nije reč o kazni, već o tajanstvenom duhovnom nasleđu koje se nevidljivo prenosi kroz pokolenja.
U ranom hrišćanstvu za reč ,,greh” korištena je grčka reč ,,amartija” (ἁμαρτία) koja se koristila u streličarskom sportu i značila je promašaj mete, cilja.
Bog je taj koji priziva u život i koji poziva iz ovog života. Dakle, Bog ima konačnu reč, govori otac Aleksandar o samoubistvu, ali i naglašava da niko nikome, ipak, ne sme i ne treba da sudi.
U vremenu kada svetinje postaju meta relativizacije reči Svetog Pajsija odzvanjaju kao opomena: od umanjivanja svetitelja do opasnog puta ka zaboravu Boga kao Stvoritelja i Oca.
Molitveno se sećamo monaha koji je izabrao život u potpunom postu i neprekidnoj molitvi, posvećen Gospodu, a čiji su podvizi bili ispunjeni mirom i božanskom ljubavlju.
Kristina je radila na važnim pozicijama, a onda je život krenuo sasvim drugim tokom – rodila je sina sa autizmom i potpuno mu se posvetila. Umesto kancelarije i karijere, izabrala je borbu, veru i neprekidno traganje za odgovorima.
U zapisima iz 1901. i 1902. godine, ovaj ruski svetitelj predvideo je vreme kada će se svetinje gaziti, greh uzdizati, a istina izvrnuti u laž — i ostavio poruku koja i danas može da spase dušu i narod.
Na Tominsku nedelju, pod svodovima crkve Svete Trojice, služena je liturgija kojom je krunisan skoro jedan vek postojanja duhovnog stožera naroda kruševačkog kraja — uz prisustvo mitropolita, sveštenstva i blagočestivog naroda.
Judaizam, kao vera čvrsto utemeljena u Božijem otkrivenju i istorijskom iskustvu, nosi univerzalnu poruku o veri, pravdi, znanju i odgovornosti. Njegove vrednosti i duhovna dubina i danas nadahnjuju milione vernika i poštovalaca širom sveta.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Od ratova, zemljotresa i epidemija do duhovnog preporoda – proročke reči podvižnika sa Svete gore ukazuju na iskušenja poslednjih vremena, ali i na put ka spasenju.
Govoreći o iskušenjima koja predstoje, otac Grigorije poziva vernike na materijalnu, ali što je važnije – duhovnu pripremu za sve što, po njegovim rečima, dolazi.
Mudri svetitelj upozoravao je da će Antihrist doći sa prividnom dobrotom, obećanjima i sažaljenjem, ali će se njegovo pravo lice otkriti kada učvrsti svoju vlast. Da li ćemo prepoznati?
Iako se njena predviđanja i dalje šire internetom, istraživači tvrde da ne postoje dokazi da ih je ikada izrekla, dok Pravoslavna Crkva upozorava na opasnosti slepog verovanja u ovakve fenomene.
Kristina je radila na važnim pozicijama, a onda je život krenuo sasvim drugim tokom – rodila je sina sa autizmom i potpuno mu se posvetila. Umesto kancelarije i karijere, izabrala je borbu, veru i neprekidno traganje za odgovorima.
Na društvenim mrežama ubrzo su počeli da kruže fotografije i video snimci polomljenog krsta na Rtnju. I dok su jedni smatrali da je krst polomljen i oboren od strane ljudske ruke, drugi su istakli da je priroda učinila svoje.
Kada prestane nadmetanje, rađa se prostor za tišinu, pokajanje i istinsku radost. Ne u tome da budemo iznad drugih, već u tome da budemo u miru sa sobom.
Judaizam, kao vera čvrsto utemeljena u Božijem otkrivenju i istorijskom iskustvu, nosi univerzalnu poruku o veri, pravdi, znanju i odgovornosti. Njegove vrednosti i duhovna dubina i danas nadahnjuju milione vernika i poštovalaca širom sveta.
Dok danas jurimo za egzotičnim receptima i brzom hranom, jedno skromno, a čudesno jelo od piletine i belog luka podseća nas kako su naše bake kuvale – tiho, s ljubavlju i bez žurbe. Otkrivamo recept za ćerviš, zaboravljeni klasik domaće kuhinje koji greje i telo i srce.
Mnoga deca u Beogradu, Nišu ili Novom Sadu nisu čula za Deževu i Miščiće. Vode ih na ekskurzije u Grčku i Tursku, a zaobilaze postojbinu Stefana Nemanje i Svetog Save, kazuje penzionisani profesor Mirko Popovac, koji svakodnevno prolazi pored ostataka Saborne crkve Nemanjića.
Na taj način će se obogatiti postojeći sportsko-rekreativni i turistički sadržaji i povećati ekonomska i ekološka konkurentnost opštine na turističkoj mapi Srbije.
Nova saborska odluka o uklanjanju spomenika s „nepoželjnim porukama“ ponovo ponižava srpsku patnju – smatra mitropolit zvorničko-tuzlanski i upozorava da je ovo nastavak tihe diskriminacije Srba, čak i nakon smrti.
Dok danas jurimo za egzotičnim receptima i brzom hranom, jedno skromno, a čudesno jelo od piletine i belog luka podseća nas kako su naše bake kuvale – tiho, s ljubavlju i bez žurbe. Otkrivamo recept za ćerviš, zaboravljeni klasik domaće kuhinje koji greje i telo i srce.
Odluka da se 12. maj proslavlja kao dan Svetog Vasilija Ostroškog proglašena je neustavnom, iako je ovaj svetitelj vekovima duhovni stub Nikšića i simbol vere za milione pravoslavnih vernika širom regiona.