“BIĆE VELIKA BITKA NA PROSTORU NEKADAŠNJE VIZANTIJE”: Proročke reči starca Josifa Vatopedskog o presudnoj borbi za spas pravoslavlja i dalje odzvanjaju
Svedočanstvo o razgovoru sa poznatim svetogorskim monahom već više od dve decenije izaziva pažnju, a u njemu se pominju veliki sukobi, uloga velikih sila i položaj pravoslavlja u budućim vremenima.
Jedno od najpoznatijih svedočanstava sa Svete Gore, koje već decenijama privlači pažnju pravoslavnih vernika, jesu reči koje se pripisuju starcu Josifu Vatopedskom, jednom od najuglednijih duhovnika novijeg doba.
Prema grčkim izvorima koji prenose ovo svedočanstvo, razgovor u kojem su ove reči izgovorene vodio se 26. oktobra 2001. godine u Manastiru Vatoped na Svetoj Gori. Navodi se da je starac Josif tada razgovarao sa jednim ruskim posetiocem i govorio o velikim događajima koji bi mogli da obeleže budućnost sveta i pravoslavlja.
U tim rečima posebno mesto zauzima odnos Rusije i Grčke, kao dva naroda koji dele istu pravoslavnu veru.
– Događaji će se odvijati ovako: kada Rusija krene u pomoć Grčkoj, Amerikanci i NATO pokušaće da to spreče kako ne bi došlo do ponovnog ujedinjenja, odnosno spajanja dva pravoslavna naroda, navodi se u svedočanstvu koje se pripisuje starcu Josifu.
Prema istom zapisu, starac je govorio da bi se u takav sukob mogle uključiti i druge velike sile.
- Uto će se uključiti i druge sile, na primer Japanci. Na teritoriji bivše Vizantijske imperije biće velika bitka. Samo poginulih biće milioni ljudi - reči su koje se pripisuju svetogorskom duhovniku.
U ovom predanju pominje se i uloga Vatikana kao deo velikih promena koje bi, prema ovim rečima, pratile buduće događaje.
- U svemu ovome biće uključen i Vatikan kako bi sprečio rast uloge pravoslavlja i takvo ponovno ujedinjenje. To će biti vreme potpunog uništenja vatikanskog uticaja do samih temelja. Tako će se okrenuti Božji promisao, navodi se u svedočanstvu.
Starac koji je ostavio dubok trag na Svetoj Gori
Josif Vatopedski bio je jedan od najpoznatijih svetogorskih staraca XX i početka XXI veka. Rođen je na Kipru, a monaški život započeo je na Svetoj Gori, gde je postao učenik starca Josifa Isihaste.
Posle godina podvižničkog života, starac Josif je sa svojim učenicima učestvovao u obnovi duhovnog života manastira Vatoped, koji je danas jedno od najznačajnijih monaških središta na Svetoj Gori.
Njegove duhovne pouke, saveti o molitvi i svedočanstva o monaškom životu objavljeni su u brojnim knjigama i prevedeni na više jezika.
Foto: SPC
Starac Josif Vatopedski
Reči koje i danas izazivaju pažnju
Svedočanstvo o razgovoru sa starcem Josifom godinama se prenosi u grčkim i drugim pravoslavnim krugovima, posebno kada se govori o budućnosti pravoslavnih naroda i velikim istorijskim promenama.
Istovremeno, u pravoslavnoj tradiciji postoji razlika između učenja Crkve i ličnih duhovnih svedočanstava pojedinih podvižnika. Zbog toga se ovakve reči ne smatraju zvaničnim crkvenim učenjem, već svedočanstvom koje vernici primaju sa rasuđivanjem.
Bez obzira na različita tumačenja, reči koje se pripisuju starcu Josifu Vatopedskom ostaju jedno od najpoznatijih savremenih svetogorskih svedočanstava o temama koje vekovima zaokupljaju pravoslavni svet: istorijskim iskušenjima, stradanju, odnosu naroda i veri u Božju promisao.
Reči svetogorskog podvižnika, starca Dionisija Ignjata, razotkrivaju tišinu koja je postala opasnija od progona - rat protiv pravoslavlja, obmana i pitanje koje odzvanja jače od svake najave kraja.
Zapise svetih otaca i staraca ne treba čitati kao "vremenske prognoze", već kao zapažanja koja povezuju moralno i duhovno stanje naroda sa istorijskim događajima.
Kako geopolitička napetost raste, starci sa Svete gore upozoravaju da današnji događaji odjekuju proroštvima Svetog Kozme, Svetog Pajsija i Svetog Porfirija, pozivajući vernike na budnost i nadu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve zahvalio je Australiji što je mnogim Srbima pružila novi dom, a domaćini su istakli doprinos srpske zajednice i značaj njegovih poruka mira, dijaloga i međusobnog razumevanja.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Grigorija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Hrisiju. Katolička crkva spominje Svetog Lubencija, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Sestre iz Manastira Svete Liidje obilaze srpske svetinje, a u Beogradu su se susrele sa Tamarom Vučić i podsetile na godine kada su njihove manastirske kapije bile otvorene za prognane i ratnu siročad.
Poglavar Jerusalimske patrijaršije istakao da verske vođe imaju duhovni i moralni autoritet da pomognu u prevazilaženju sukoba i otvore put ka pomirenju.
Mihail Meleh tvrdi da se pravoslavne svetinje iznose iz Ukrajine radi preprodaje, dok pojedini stručnjaci sumnjaju da bi mogle služiti i za plaćanje zapadnog oružja.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
Ruski svetitelj nas uči da pohvale i pokude ne određuju čovekovu vrednost, već da je najvažnije ostati veran istini i pred Bogom i pred sopstvenom savešću.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Podignuta 1969. godine prilozima srpskih doseljenika, svetinja bi uskoro mogla da dobije priznanje, kao potvrdu značaja nasleđa koje Srbi čuvaju daleko od otadžbine.