“BIĆE VELIKA BITKA NA PROSTORU NEKADAŠNJE VIZANTIJE”: Proročke reči starca Josifa Vatopedskog o presudnoj borbi za spas pravoslavlja i dalje odzvanjaju
Svedočanstvo o razgovoru sa poznatim svetogorskim monahom već više od dve decenije izaziva pažnju, a u njemu se pominju veliki sukobi, uloga velikih sila i položaj pravoslavlja u budućim vremenima.
Jedno od najpoznatijih svedočanstava sa Svete Gore, koje već decenijama privlači pažnju pravoslavnih vernika, jesu reči koje se pripisuju starcu Josifu Vatopedskom, jednom od najuglednijih duhovnika novijeg doba.
Prema grčkim izvorima koji prenose ovo svedočanstvo, razgovor u kojem su ove reči izgovorene vodio se 26. oktobra 2001. godine u Manastiru Vatoped na Svetoj Gori. Navodi se da je starac Josif tada razgovarao sa jednim ruskim posetiocem i govorio o velikim događajima koji bi mogli da obeleže budućnost sveta i pravoslavlja.
U tim rečima posebno mesto zauzima odnos Rusije i Grčke, kao dva naroda koji dele istu pravoslavnu veru.
– Događaji će se odvijati ovako: kada Rusija krene u pomoć Grčkoj, Amerikanci i NATO pokušaće da to spreče kako ne bi došlo do ponovnog ujedinjenja, odnosno spajanja dva pravoslavna naroda, navodi se u svedočanstvu koje se pripisuje starcu Josifu.
Prema istom zapisu, starac je govorio da bi se u takav sukob mogle uključiti i druge velike sile.
- Uto će se uključiti i druge sile, na primer Japanci. Na teritoriji bivše Vizantijske imperije biće velika bitka. Samo poginulih biće milioni ljudi - reči su koje se pripisuju svetogorskom duhovniku.
U ovom predanju pominje se i uloga Vatikana kao deo velikih promena koje bi, prema ovim rečima, pratile buduće događaje.
- U svemu ovome biće uključen i Vatikan kako bi sprečio rast uloge pravoslavlja i takvo ponovno ujedinjenje. To će biti vreme potpunog uništenja vatikanskog uticaja do samih temelja. Tako će se okrenuti Božji promisao, navodi se u svedočanstvu.
Starac koji je ostavio dubok trag na Svetoj Gori
Josif Vatopedski bio je jedan od najpoznatijih svetogorskih staraca XX i početka XXI veka. Rođen je na Kipru, a monaški život započeo je na Svetoj Gori, gde je postao učenik starca Josifa Isihaste.
Posle godina podvižničkog života, starac Josif je sa svojim učenicima učestvovao u obnovi duhovnog života manastira Vatoped, koji je danas jedno od najznačajnijih monaških središta na Svetoj Gori.
Njegove duhovne pouke, saveti o molitvi i svedočanstva o monaškom životu objavljeni su u brojnim knjigama i prevedeni na više jezika.
Foto: SPC
Starac Josif Vatopedski
Reči koje i danas izazivaju pažnju
Svedočanstvo o razgovoru sa starcem Josifom godinama se prenosi u grčkim i drugim pravoslavnim krugovima, posebno kada se govori o budućnosti pravoslavnih naroda i velikim istorijskim promenama.
Istovremeno, u pravoslavnoj tradiciji postoji razlika između učenja Crkve i ličnih duhovnih svedočanstava pojedinih podvižnika. Zbog toga se ovakve reči ne smatraju zvaničnim crkvenim učenjem, već svedočanstvom koje vernici primaju sa rasuđivanjem.
Bez obzira na različita tumačenja, reči koje se pripisuju starcu Josifu Vatopedskom ostaju jedno od najpoznatijih savremenih svetogorskih svedočanstava o temama koje vekovima zaokupljaju pravoslavni svet: istorijskim iskušenjima, stradanju, odnosu naroda i veri u Božju promisao.
Reči svetogorskog podvižnika, starca Dionisija Ignjata, razotkrivaju tišinu koja je postala opasnija od progona - rat protiv pravoslavlja, obmana i pitanje koje odzvanja jače od svake najave kraja.
Zapise svetih otaca i staraca ne treba čitati kao "vremenske prognoze", već kao zapažanja koja povezuju moralno i duhovno stanje naroda sa istorijskim događajima.
Kako geopolitička napetost raste, starci sa Svete gore upozoravaju da današnji događaji odjekuju proroštvima Svetog Kozme, Svetog Pajsija i Svetog Porfirija, pozivajući vernike na budnost i nadu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Veliki duhovnik sa Svete Gore objašnjava zašto svakodnevne brige i rasuta pažnja zahtevaju dodatni trud onih koji žele da sačuvaju mir srca i sabranost uma.
Crkveno predanje govori o putu dragocene odežde Majke Božje, koju su dvojica carigradskih plemića prenela u prestonicu Vizantije, gde je položena u čuvenoj vlahernskoj crkvi i vekovima bila mesto molitve i utehe za vernike.
Svedočanstvo o razgovoru sa poznatim svetogorskim monahom već više od dve decenije izaziva pažnju, a u njemu se pominju veliki sukobi, uloga velikih sila i položaj pravoslavlja u budućim vremenima.
Verni narod sabrao se u hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Aranđelovcu, gde su posle svete liturgije i litije osvećeni slavski kolač i prinosi, a prazničnu besedu održao je protojerej-stavrofor dr Zoran Krstić.
Meštani ovog sela veruju u čudotvorne moći ove crkve, tvrdeći da mnogi posetioci, zahvaljujući veri, ubrzo dobiju potomstvo ili dožive poboljšanje u životu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.
Životni put od trenutka kada mu je episkop nagovestio patrijaraški put, preko godina provedenih u jedinoj bogosloviji pod pritiskom režima, do vremena kada je krštavao hiljade i mirio zavađene.
Tokom posete Srbiji šeih Imran Hosein izneo je tumačenje proročanstava koja, kako tvrdi, ukazuju na burne događaje — od predstojećeg sukoba do simboličkog pomena Konstantinopolja.
Veliki duhovnik sa Svete Gore objašnjava zašto svakodnevne brige i rasuta pažnja zahtevaju dodatni trud onih koji žele da sačuvaju mir srca i sabranost uma.
Dok većina ljudi razmišlja samo o onome što ih čeka sutra, pravoslavni sveštenik otkriva zašto je upravo sadašnji trenutak mesto u kojem čovek pronalazi istinsku radost i blizinu Boga.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Ova neobična pita sa kajmakom, sirom ili mašću bila je deo trpeza u različitim balkanskim krajevima i imala svoje mesto u danima kada se nije postilo, kao i na ramazanskim večerama.