DOLAZI VELIKI RAT I BURNI DOGAĐAJI!: Odjeknulo upozorenje poznatog islamskog teologa da smo na istorijskoj prekratnici, opisanoj u svetim knjigama (VIDEO)
Tokom posete Srbiji šeih Imran Hosein izneo je tumačenje proročanstava koja, kako tvrdi, ukazuju na burne događaje — od predstojećeg sukoba do simboličkog pomena Konstantinopolja.
U glasu šeiha Imrana Hoseina, jednog od najpoznatijih savremenih islamskih teologa, mislilaca i pisaca, ima nečega što čoveka podstakne da zastane - ne patetika, već tiha, promišljena sigurnost kojom izgovara upozorenja. Ovaj ugledni islamski učenjak u oktobru je bio gost Srbije, gde je na prepunim tribinama, ali i u susretu sa patrijarhom srpskim Porfirijem, ostavio snažan utisak. Njegove reči izrečene u emisiji Saše Borojevića izazvale su naročitu pažnju: ne zbog političke provokacije, već zbog ozbiljnosti kojom je govorio o događajima koje vidi kao neposredno nadolazeće.
Šta je šeih Hosein poručio tokom gostovanja u Srbiji
„Naš prorok je predvideo, i to sam rekao ruskom šefu diplomatije, kaže da nije znao za to, bio je iznenađen. Naš prorok je prorekao Armageddon, Veliki rat, i sada smo na toj tački. Taj Veliki rat preti, možda za godinu dana, čak”, kazao je Hosein, a potom istakao:
- Prorok je rekao da posle Armageddona, Velikog rata, sledeći veliki događaj koji će se desiti, u nekom nizu događaja, da će muslimanska vojska osvojiti Konstantinopolj. Upotrebio je tu reč - Konstantinopolj. A kada moj prorok upotrebi to ime, ja imam pravo da ga upotrebim.
Ovo svoje tumačenje reči zapisanih u svetim islamskim knjigama šeih Imran Hosein preneo je lično i ruskom ministru inostranih poslova.
Odjeci razgovora sa Lavrovom i reakcija javnosti
- Kada sam to pomenuo ruskom šefu diplomatije Sergeju Lavrovu, bio je iznenađen, pa me je prekinuo. Rekao je da mu je drago što sam upotrebio ime Konstantinopolj. Nisam imao vremena da mu objasnim kakve su implikacije muslimanske vojske koja bi osvojila Konstantinopolj nekoliko meseci posle Armageddona. Niko u istoriji nije to prorekao, osim Proroka Muhameda - rekao je šeih Imran Hosein.
Foto: SPC
Šeih irman Hosein u oktobru je posetio Srbiju, kada se susreo i sa patrijarhom srpskim Porfirijem
Njegove reči odjeknule su upravo zato što je izbegao političku raspravu i govorio iz vizure teološkog tumačenja. Njegova upozorenja ne pretenduju da budu politički proročanski projekat, već poziv da se ozbiljno razmotri smer u kojem se globalni odnosi kreću. Upravo zato izazivaju i interesovanje i oprez - dva osećanja koja najčešće doprinose tome da se važna pitanja ne prepuste stihiji, nego promišljenoj javnoj raspravi.
U vremenima krize i straha reči svetih otaca bude nadu i hrabrost – otkrivamo šta su vekovima unapred govorili o ratu, gladi, obmanama i danima kada će vera biti jedino utočište.
Biblija opisuje četiri jahača Apokalipse koji donose rat, glad, bolest i smrt, a Sveti Oci nas uče šta njihovo pojavljivanje znači za čovečanstvo i dolazak Hrista.
Od nestanka ljubavi i zamračenog uma, preko pada Crkve i pohlepe bez granica, pa sve do tehnoloških čuda koja kriju veliku zabludu – proročanske reči ovog sveca oslikavaju dramatičnu viziju kraja vremena i dolazak konačnog obračuna.
Dok vernici obeležavaju njen dan molitvama i procesijama, istorijski izvori otkrivaju složen životni put, ali i neslaganja o poreklu, identitetu i načinu na koji je vekovima predstavljana u različitim sredinama.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak 3. sedmice po Vaskrsu osvetljava se trenutak kada apostoli ne dolaze do istine putem razmišljanja, već kroz susret koji ih postavlja pred činjenicu kojoj se više ne traži objašnjenje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Simeona, episkopa persijskog, po starom i Svetog mučenika Terentija i druge s njim po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Blažene Ozane Kotorske i Blaženog Jakova Zadranina, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U vremenu sve češće ravnodušnosti i pucanja porodičnih i društvenih veza, jedna misao sa Svete gore otkriva mehanizam koji tiho razgrađuje ljubav, pripadnost i odgovornost – od doma do otadžbine.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Dok vernici obeležavaju njen dan molitvama i procesijama, istorijski izvori otkrivaju složen životni put, ali i neslaganja o poreklu, identitetu i načinu na koji je vekovima predstavljana u različitim sredinama.
Poglavar Katoličke crkve ponovio stav o blagoslovima istopolnih parova, osvrnuo se na nemačke inicijative i upozorio da bi dalje zaoštravanje rasprave moglo produbiti podele unutar Crkve.
Otac Čad Riperger tvrdi da bi digitalna kontrola mogla da određuje ko ima pristup novcu i osnovnim uslovima života, uz ocenu da se stvaraju okolnosti opisane u drevnim biblijskim proročanstvima.
Pre nego što je beba prevezena u bolnicu, sveštenik je tražio da se zove Huan Fransisko, odnosno dao mu je ime koje je, kako je rekao, nosio u srcu i pre nego što će dete dobiti zvaničan identitet.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Jerej Igor Gurčenkov stradao je u saobraćajnoj nesreći, a vest o njegovoj smrti izazvala je šok i duboku tugu među vernicima parohije Svetog arhangela Mihaila u Getingenu.