Ova skromna poslastica, nekada obavezna u postu i omiljena među decom, pravila se od svega nekoliko sastojaka i sušila na suncu, a danas ponovo budi interesovanje i otkriva duh starinskih kuhinja.
Kroz vekove, u srpskim domovima i manastirima, naročito u danima strogog posta na vodi, služio se jedan jednostavan, ali svečan kolač – šljivko. Danas gotovo zaboravljen, ovaj skromni desert svedoči o snazi narodne maštovitosti i o duhovnoj potrebi da se i u vreme uzdržanja na trpezi nađe nešto slatko, ali postno.
U starim kuvarima i seoskim zapisima spominje se da je „šljivko“ bio omiljen među decom i mladima, ali i da se često donosio u manastire kao dar monasima. Osnova mu je bila jednostavna – suva šljiva, plod koji je u srpskim krajevima smatran simbolom izobilja, ali i plodnosti i blagoslova.
U pravoslavnom predanju, šljiva je često povezivana sa smirenjem i prostotom: nije bila skupa, uvek je bila dostupna, a ipak je mogla da pruži radost i sitost. Zato ne čudi što je baš od nje nastao jedan od najstarijih srpskih kolača.
Kao i mnoge starinske poslastice, i ovaj recept ima više varijanti. Najčešće se prenosio usmeno, s kolena na koleno, a ovako je zabeležen u starim knjigama o narodnoj kuhinji.
Autentični recept
Sastojci:
1 kg svežih šljiva
Malo kukuruznog brašna ili palente
Priprema:
Očistite sveže šljive od koštica i kuvajte dugo dok se smesa ne zgusne. Nakon toga dodati malo palente, tek toliko da je moguće oblikovati kolačić u obliku diska, a zatim ih poređajte na listove svežeg kupusa i sušite na suncu. Posle sušenja, suve ih uvijte u listove kupine i uvežite kanapom. Kasnije od tih kupinovih listova možete napraviti i čaj.
Shutterstock/Olga Sg
Sveže šljive
Savremena verzija recepta
Sastojci:
300 g suvih šljiva bez koštica
100 g mlevenih oraha (ili badema, ako nema oraha)
2–3 kašike meda ili gustog šećernog sirupa
malo kore limuna ili pomorandže (po ukusu)
nekoliko kašika prezli
Priprema:
Operite suve šljive i potopite ih u mlaku vodu na nekoliko sati, da omekšaju. Zatim ih sitno isecite ili sameljite u mašini za meso. Dodajte mlevene orahe i med, pa sve dobro izmešajte da dobijete kompaktnu smesu. Ako vam se učini da je smesa previše retka, dodajte malo prezli. Oblikujte male valjke ili kuglice – „šljivke“. Po želji ih uvaljajte u još malo mlevenih oraha ili prezli.
Svaka domaćica ima svoj oprobani recept za neodoljiva peciva, a mi vam donosimo jedan zapisan rukom u požuteloj svesci jedne bake koja poručuje da ovakve kiflice nemaju konkurenciju.
Otkrijte recept iz kuvara Katarine Popović Midžine štampanog 1877, koji vekovima krasi srpske trpeze - hrskave maviše čuvaju duh doma, praznika i zajedništva, prenoseći radost s generacije na generaciju.
Miris pečenih kolača, bogat karamel krem i tradicija preneta s kolena na koleno donose porodičnu toplinu i radost zajedništva, baš onako kako nas u pravoslavlju uči blagodat gostoprimstva i zajedništva.
Otkrijte kako su lisnati kolačići sa domaćim džemom nekada okupljali porodice, simbolizovali gostoljubivost i čuvali tradiciju svake mrsne slave – priprema je prava mala umetnost koju danas možemo ponovo oživeti.
U danima posta, kad je duša gladna utehe, a novčanik tanak, ovaj starinski kolač iz šerpe vraća toplinu doma i pokazuje da i jednostavno može biti preukusno.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Dok ljudi danas burno reaguju na uvrede, otkrivaju tuđe mane i ulaze u bespotrebne sukobe, ruski svetitelj ostavio je jednostavne savete o ćutanju, smirenju i molitvi kao putu ka unutrašnjem miru i duhovnoj snazi.
Patrijarh Porfirije i episkop Irinej govorili su o nadi, vaskrsenju i pobedi vere na praznik Spaljivanja moštiju Svetog Save pred hiljadama vernika okupljenih u Hramu na Vračaru.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Stari recept od nekoliko sastojaka, sa tragom koji vodi od Mediterana do vojvođanskih kuhinja, ponovo budi toplinu doma i pretvara svako okupljanje u trenutak koji se pamti.
Otkrijte kako da pripremite starinski kolač „na kašike“, sa mirisom kakaa i domaćih jaja, koji spaja generacije, unosi toplinu u vaš dom i postaje nezaobilazna poslastica uz popodnevnu kafu ili prazničnu trpezu.
Nekada obavezan na trpezama posle nedeljne liturgije i prazničnih ručkova, ovaj jednostavan kolač vraća miris starinskih kuhinja – sočan, mekan i neodoljivo domaći desert koji osvaja na prvi zalogaj.
Stari recept sa Kosova i Metohije vremenom je dobio posebnu verziju u beogradskim kuhinjama, pa je nastalo zasitno i mirisno jelo koje mnoge podseća na nedeljne ručkove, pun sto i ukuse kakvi se danas retko sreću.
Nekada je ovo jelo bilo čest ručak u domovima širom Balkana, a danas ga mnogi ponovo otkrivaju zbog jednostavne pripreme, kremastog ukusa i topline koju donosi na porodičnu trpezu.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Svečana akademija u hramu na Vračaru okupila je brojne vernike i zvanice, a kroz duhovnu muziku i izložbu obeleženo je 190 godina rada Bogoslovije Svetog Save.
Nekada obavezan na trpezama posle nedeljne liturgije i prazničnih ručkova, ovaj jednostavan kolač vraća miris starinskih kuhinja – sočan, mekan i neodoljivo domaći desert koji osvaja na prvi zalogaj.
U besedi za Nedelju četvrtu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako vera čoveka ne odvaja od iskušenja, već ga kroz njih vodi ka duhovnoj pobedi.