Ova skromna poslastica, nekada obavezna u postu i omiljena među decom, pravila se od svega nekoliko sastojaka i sušila na suncu, a danas ponovo budi interesovanje i otkriva duh starinskih kuhinja.
Kroz vekove, u srpskim domovima i manastirima, naročito u danima strogog posta na vodi, služio se jedan jednostavan, ali svečan kolač – šljivko. Danas gotovo zaboravljen, ovaj skromni desert svedoči o snazi narodne maštovitosti i o duhovnoj potrebi da se i u vreme uzdržanja na trpezi nađe nešto slatko, ali postno.
U starim kuvarima i seoskim zapisima spominje se da je „šljivko“ bio omiljen među decom i mladima, ali i da se često donosio u manastire kao dar monasima. Osnova mu je bila jednostavna – suva šljiva, plod koji je u srpskim krajevima smatran simbolom izobilja, ali i plodnosti i blagoslova.
U pravoslavnom predanju, šljiva je često povezivana sa smirenjem i prostotom: nije bila skupa, uvek je bila dostupna, a ipak je mogla da pruži radost i sitost. Zato ne čudi što je baš od nje nastao jedan od najstarijih srpskih kolača.
Kao i mnoge starinske poslastice, i ovaj recept ima više varijanti. Najčešće se prenosio usmeno, s kolena na koleno, a ovako je zabeležen u starim knjigama o narodnoj kuhinji.
Autentični recept
Sastojci:
1 kg svežih šljiva
Malo kukuruznog brašna ili palente
Priprema:
Očistite sveže šljive od koštica i kuvajte dugo dok se smesa ne zgusne. Nakon toga dodati malo palente, tek toliko da je moguće oblikovati kolačić u obliku diska, a zatim ih poređajte na listove svežeg kupusa i sušite na suncu. Posle sušenja, suve ih uvijte u listove kupine i uvežite kanapom. Kasnije od tih kupinovih listova možete napraviti i čaj.
Shutterstock/Olga Sg
Sveže šljive
Savremena verzija recepta
Sastojci:
300 g suvih šljiva bez koštica
100 g mlevenih oraha (ili badema, ako nema oraha)
2–3 kašike meda ili gustog šećernog sirupa
malo kore limuna ili pomorandže (po ukusu)
nekoliko kašika prezli
Priprema:
Operite suve šljive i potopite ih u mlaku vodu na nekoliko sati, da omekšaju. Zatim ih sitno isecite ili sameljite u mašini za meso. Dodajte mlevene orahe i med, pa sve dobro izmešajte da dobijete kompaktnu smesu. Ako vam se učini da je smesa previše retka, dodajte malo prezli. Oblikujte male valjke ili kuglice – „šljivke“. Po želji ih uvaljajte u još malo mlevenih oraha ili prezli.
Svaka domaćica ima svoj oprobani recept za neodoljiva peciva, a mi vam donosimo jedan zapisan rukom u požuteloj svesci jedne bake koja poručuje da ovakve kiflice nemaju konkurenciju.
Otkrijte recept iz kuvara Katarine Popović Midžine štampanog 1877, koji vekovima krasi srpske trpeze - hrskave maviše čuvaju duh doma, praznika i zajedništva, prenoseći radost s generacije na generaciju.
Miris pečenih kolača, bogat karamel krem i tradicija preneta s kolena na koleno donose porodičnu toplinu i radost zajedništva, baš onako kako nas u pravoslavlju uči blagodat gostoprimstva i zajedništva.
Otkrijte kako su lisnati kolačići sa domaćim džemom nekada okupljali porodice, simbolizovali gostoljubivost i čuvali tradiciju svake mrsne slave – priprema je prava mala umetnost koju danas možemo ponovo oživeti.
U danima posta, kad je duša gladna utehe, a novčanik tanak, ovaj starinski kolač iz šerpe vraća toplinu doma i pokazuje da i jednostavno može biti preukusno.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
U Jagodnjaku nadomak Osijeka, na praznik Svetog Nikolaja, obeleženo je 300 godina Nikolajevskog hrama, sabornosti i istrajanja Srba na prostoru današnje Hrvatske.
Reči svetogorskog podvižnika, starca Dionisija Ignjata, razotkrivaju tišinu koja je postala opasnija od progona - rat protiv pravoslavlja, obmana i pitanje koje odzvanja jače od svake najave kraja.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Otkrijte kako da pripremite starinski kolač „na kašike“, sa mirisom kakaa i domaćih jaja, koji spaja generacije, unosi toplinu u vaš dom i postaje nezaobilazna poslastica uz popodnevnu kafu ili prazničnu trpezu.
Napravljen od jednostavnih i pristupačnih sastojaka koje svi imamo u kući, ovaj mekani kolač pravi se brzo, miriše na bakinu kuhinju i donosi toplinu kojoj niko ne može da odoli.
Bez brašna, mleka i miksera — ova jednostavna, a raskošna poslastica pravi se za svega nekoliko minuta i svakim zalogajem budi sećanja na mirisnu, toplu kuhinju iz detinjstva.
Recept sa Svetе Gore pokazuje da prava slatka radost ne zahteva raskoš - spoj džema, oraha, suvog grožđa, agruma i posne čokolade stvara kolač koji tihu blagost pretvara u nezaboravan užitak.
Jednostavan manastirski način pripreme, bez viška sastojaka i bez kulinarskih trikova, pokazuje kako skromna postna trpeza može biti zasitna i iznenađujuće bogata ukusom, čak i dan posle spremanja.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
U besedi za 29. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas podseća da istinska veličina nastaje kroz poverenje, poslušnost i skromnost pred Stvoriteljem.
Pravoslavci proslavljaju svete mučenike Minu, Ermogena i Evgrafa po starom kalendaru, svetih deset mučenika kritskih po novom. Katolici su u Četvrtoj nedelji Adventa, dok Jevreji i muslimani dan posvećuju redovnim molitvama.