OVO NIJEDAN ČOVEK, ČAK NI SVEŠTENIK, NE SME DA URADI KAD NEKO UMRE: Takve osobe, prema kanonu, automatski se podvrgavaju anatemi
Nema izuzetaka kada je u pitanju krštenje upokojenih.
Od brašna, kakaa, mineralne vode i nekoliko uobičajenih namirnica nastaje jednostavna poslastica koja se priprema bez mnogo truda, a ostaje vazdušasta, punog ukusa i prijatne voćne svežine.
Na manastirskoj trpezi važi pravilo da za dobar kolač nisu potrebni ni skupi sastojci ni složena priprema. Ovaj kolač sa višnjama pravi se od nekoliko namirnica koje se često nalaze u svakoj kuhinji, bez jaja i mlečnih proizvoda, a ipak ostaje sočan, mekan i pun ukusa. Blaga gorčina kakaa i osvežavajuća kiselkastost višanja savršeno se dopunjuju, pa nastaje poslastica koja pokazuje da i posna kuhinja može da bude bogata ukusom, mirisom i domaćom toplinom.
• 400 g brašna
Ako koristite zamrznute višnje, izvadite ih ranije da se odmrznu, pa ih dobro ocedite od viška tečnosti. Ako koristite višnje iz kompota, takođe ih dobro ocedite. Sveže višnje operite i uklonite koštice.
Oceđene višnje pomešajte sa dve kašike šećera i jednom kašikom gustina, pa ih ostavite sa strane dok pripremate testo.
U većoj posudi pomešajte brašno, šećer, kakao, prašak za pecivo, vanilin šećer i prstohvat soli. Dobro promešajte da se sastojci ravnomerno rasporede. Dodajte ulje i gaziranu mineralnu vodu, pa mešajte varjačom ili pjenjačom dok ne dobijete glatko, gusto testo bez grudvica. Testo treba da bude nešto gušće od testa za palačinke.
Rernu zagrejte na 180 stepeni. Pleh dimenzija oko 30 × 20 cm obložite papirom za pečenje ili premažite uljem i pospite brašnom. U pleh sipajte oko dve trećine testa i ravnomerno ga rasporedite. Preko njega rasporedite pripremljene višnje sa šećerom i gustinom, vodeći računa da stignu do ivica.
Prelijte preostalo testo preko višanja i lagano ga razmažite kašikom. Nije potrebno da višnje budu potpuno prekrivene, deo može ostati vidljiv. Pecite na 180 stepeni 35 do 40 minuta. Pečenost proverite čačkalicom, kada je izvučete suvu bez tragova lepljivog testa, kolač je gotov.
• 200 g šećera
• 3 kašike kakaa u prahu
• 1 prašak za pecivo (10 g)
• 1 kesica vanilin šećera
• 150 ml ulja
• 250 ml gazirane mineralne vode
• 400 g višanja bez koštica (sveže, zamrznute ili iz kompota)
• 1 kašika gustina (skrobnog brašna)
• 2 kašike šećera za višnje
• prstohvat soli

Priprema
Jednostavni sastojci i drevni trikovi manastirske kuhinje stvaraju poslasticu koja je aromatična i savršena za dane posta ili svakodnevno uživanje.
Beležnica jeromonaha Ilariona Đurice sačuvala je jednostavan recept koji pokazuje kako od nekoliko darova prirode može nastati prava poslastica.
Samo nekoliko skromnih sastojaka dovoljno je za slatkiš koji može da se služi i topao i hladan, a recept se nalazi u knjizi "Ko posti, dušu gosti", posvećenoj jednostavnim i ukusnim jelima za dane posta.
Jednostavan, domaći kolač koji se pravi polako, sa strpljenjem, a svaki zalogaj donosi toplinu i radost.
Ovaj predlog iz posne kuhinje pokazuje da od prirodnih sastojaka može nastati hranljiv obrok, prilagođen danima posta na vodi.
Bez jaja i mlečnih proizvoda, ovaj kremasti namaz može biti idealan izbor za dane posta na ulju, kao predjelo ili dodatak omiljenim jelima.
Recept monahinje Atanasije Rašić iz knjige "Ko posti, dušu gosti" spaja krompir, šargarepu, celer i karfiol sa mirisnim sosom od paradajza i belog luka u jednostavno, zasitno jelo koje se lako priprema i dugo pamti.
Spoj pržene ribe, paradajza, paprike i belog vina krije se u receptu iz "Pravoslavnog posnog kuvara" Nade Marković.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Svetitelj 4. veka pretvorio je običnu prodaju u nenametljivu propoved koja je razoružala tvrdoglavo jeretičko uverenje i dovela do neočekivanog obrta.
Sveti vladika Nikolaj Velimirović zabeležio je priču o ruskom izbeglici koji je u Beogradu postao monah i kasnije episkop, a čije se mošti danas čuvaju u beogradskom Sabornom hramu.
U besedi za četvrtak 5. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj objašnjava zbog čega osveta nikada ne donosi pobedu i kako se čuva mir čak i kada nas drugi povrede.