Donosimo 11 zanimljivih činjenica o "Galicijanerima" - možda i o vašim precima!
Galicija je istorijska oblast u istočnoj Evropi, koja se prostire na području današnje jugoistočne Poljske i zapadne Ukrajine. Vekovima je bila dom velike i živopisne jevrejske zajednice, čiji je identitet spajao toplinu hasidskog života, posvećenost Tori i snažne moralne vrednosti.
wikipedia/Furfur
Izgled Galicije
Donosimo 11 zanimljivih činjenica o "Galicijanerima" - možda i o vašim precima!
1. Galicija je često menjala gospodare
Tokom vekova, Galicija je prelazila iz ruke u ruku - bila je deo Poljske, potom Austrijskog carstva, zatim opet Poljske, da bi je podelile Poljska i Sovjetski Savez, a danas je razdeljena između Poljske i Ukrajine.
Najposebniji period za jevrejski život bio je vreme pod austrijskom vlašću (1772-1918), kada je zajednica oblikovala svoj prepoznatljiv karakter.
2. Pod Austrijancima - život bolji nego drugde
wikipedia
Car Franja Josif
Dok su mnogi evropski Jevreji trpeli teške zabrane i antisemitizam, Galicijanci su pod carem Franjom Josifom
I uživali veća prava: mogli su kupovati zemlju, baviti se raznim zanatima i profesijama. U znak zahvalnosti, komponovali su pesme i molitve u njegovu čast, pa čak i proslavljali carev rođendan.
3. Gradovi i sela - bastioni Toraškog života
Gde god su živeli, Jevreji Galicije gradili su zajednice oko Toraškog učenja.
Obavezno pogledajte - šta je mikve?
Sinagoga, heder (jevrejska škola), mikva - sve je bilo prisutno čak i u najmanjim mestima. Krakov, Lavov (Lemberg) i brojni manji gradovi poput Zališčika bili su ispunjeni verskim životom.
4. Velikani Tore iz Galicije
Shutterstock/Stock Holm
Ova oblast dala je brojne rabine i učene ljude, među kojima su:
Rabin Josef Babad iz Tarnopola, autor dela Minhat Hinuh.
Njihova učenja i danas se izučavaju širom sveta.
5. Rasadnik hasidskog pokreta
Hasidizam je u Galiciji našao plodno tle. Među prvim vođama bili su: rabin Menahim Mendel iz Riminova, rabin Naftali iz Ropšica i rabin Moše Leib iz Sosova. Dinastije poput Belz, Bobov i Sanc razvile su se upravo ovde.
6. Toplina "Galicijanera"
Pod uticajem hasidizma, Jevreji Galicije bili su poznati po vedrini, gostoljubivosti i srdačnom duhu - za razliku od severnih suseda, Litvaka, koji su važili za ozbiljnije i rezervisanije.
7. Ponos ili podbadanje - zavisi ko kaže
Nazvati sebe Galicijanerom bio je znak ponosa. No, kada bi to izgovorio Litvak, često je bilo u šaljivoj ili podrugljivoj nameri. U hebrejskim dosetkama Litvaci su govorili da "Galicija" znači galei cija - "talasi praznine", dok su Galicijanci uzvraćali sa galei Cion - "talasi Siona", prenosi "Chabad.org".
8. Slatka strana "linije gefilte fiš"
Čak se i po ukusu tradicionalne riblje pite - gefilte fiš - moglo znati poreklo. Kod Galicijanera, ona je bila slatka, dok su Litvaci pravili slanu i paprenu verziju.
Galicijski dijalekat jidiša imao je prepoznatljive reči: mleko je mileh, sveća leht, a pametna osoba klig. Litvaci su govorili milh, liht i klug.
10. Ratne tragedije
Galicija je teško stradala u oba svetska rata. U Prvom svetskom ratu bila je bojno polje između Austro-Ugarske i Rusije, pa su mnogi Jevreji izbegli na zapad. U Drugom svetskom ratu, gotovo cela zajednica je uništena - ili u logorima smrti, ili u masovnim streljanjima.
11. Duh Galicije i danas živi
Danas u Galiciji živi malo Jevreja, ali tradicija njihovih potomaka opstaje širom sveta - u običajima, jeziku i kuhinji, a pre svega u posvećenosti Tori, zajednici i hasidskoj toplini.
Naravno, neki elementi judaizma - poput svešteničkog porekla - prate očevu liniju. Ali što se tiče samog pripadanja narodu Izraela - sve polazi od majke, ili konverzije.
Hapšenje trojice mladića zbog izbegavanja vojnog roka zapalilo je mase u Svetoj zemlji, produbljujući opasni raskol između države i Haredi zajednice i preteći političkom haosu u Izraelu.
Razbojnik sa krsta i Hristov apostol našli su se na potpuno različitim stranama večnosti, a mitropolit objašnjava šta njihov primer govori o pokajanju, očajanju i našoj sklonosti da drugome prerano presudimo.
U vreme cara Prova Trofim i Savatije odbili su da učestvuju u obredu posvećenom Apolonu, dok je senator Dorimedont zbog svoje vere podelio njihovo stradanje.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Nekada se kuvao bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, a upravo spoj povrća, začina i kremastog završetka daje mu poseban karakter.
Potomci Aronovih sinova vekovima čuvaju drevnu tradiciju, imaju posebne počasti u bogoslužbenom životu judaizma, ali i stroga pravila koja ih razlikuju od drugih vernika.
Od Biblije i Talmuda do kabale i hrišćanske tradicije, izvori nude različita tumačenja: od Božijeg sluge i nebeskog protivnika do simbola unutrašnjeg nagona i sile tame koja oblikuje razumevanje dobra i zla.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.