SVETI PETAR I PAVLE – DVA RAZLIČITA KARAKTERA, JEDNA MISIJA: Šta danas možemo da naučimo iz njihovog odnosa?
Jedan je bio nagao ribar iz Galileje, drugi učeni farisej iz Tarsa. Ipak, zajedno su promenili svet.
Njihovi vekovi su se preklapali, pa su mnogi od njih bili savremenici i svojih daljih potomaka.
Svi najstariji ljudi pomenuti u Bibliji nalaze se u Knjizi Postanja i čine patrilinearnu lozu koja povezuje Adama sa Nojem. Ovi drevni muževi poznati su kao praopštinski patrijarsi, jer su živeli pre potopa.
Biblija im pripisuje neverovatno dugačke živote - većina je živela preko 900 godina. Njihovi vekovi su se preklapali, pa su mnogi od njih bili savremenici i svojih daljih potomaka.

Iako mnogi ove brojke ne tumače doslovno, ima onih koji veruju da su oni zaista doživeli gotovo hiljadu godina.
Henoh, sin Jareda, otac Metusalema i pradeda Noja, poznat je i kao "pisar suda". Za razliku od ostalih, nije umro - Bog ga je uzeo k sebi u 365. godini života. Predanje mu pripisuje autorstvo Knjige o Henoha.
Otac Noja, poznat po rečima iz Postanja 5:29, kada svom sinu daje ime i kaže: "Ovaj će nas utešiti u našem poslu i trudu ruku naših." Bio je 182 godine star kada mu se rodio Noje, a živeo je u vreme kada je još Adam bio živ.
Sin Kenana, otac Jareda, spominje se osam puta u Bibliji, uglavnom u rodoslovima. Umro je u 895. godini života.
Unuk Adama, prvi sin Seta. Rodio se kada je Set imao 105 godina. Bio je savremenik Noja 84 godine. Prema mormonskom predanju, zaređen je za sveštenika sa 134 godine.
Sin Enosa i unuk Seta. Prema Knjizi o jubilejima, majka mu je bila Noema, a supruga Mualeleet, koja mu je bila sestra. Umro je u 910. godini.
Treći sin Adama i Eve, rođen posle ubistva Avelja. Smatran je pravednim naslednikom, a iz njegove loze potiče Noje. Poštovan je i u jevrejskoj i u islamskoj tradiciji.

Prvi čovek koga je stvorio Bog. Nakon izgona iz Edenskog vrta, imao je sinove Kaina, Avelja i Seta. Umro je pre Potopa, u 930. godini života.

Jedan od najpoznatijih biblijskih likova, vođa svoje porodice i životinja u biblijskom Potopu. Otac Šema, Hama i Jafeta, sin Lameha, unuk Metusalema.
Šesti naraštaj od Adama, otac Henoha i deda Metusalema. Njegovo ime znači "silazak". Umro je u 962. godini života.
Najstariji čovek pomenut u Bibliji. Sin Henoha, otac Lameha i deda Noja. Njegovo ime je postalo sinonim za dugovečnost i u kulturi izvan biblijskog teksta.
BONUS VIDEO: Ovo je jedino kupatilo u Srbiji sa "živom vodom"
Jedan je bio nagao ribar iz Galileje, drugi učeni farisej iz Tarsa. Ipak, zajedno su promenili svet.
Deci u školama besplatno dele „Biblije” koje sadrže skrivene poruke – evo zašto pravoslavni stručnjaci upozoravaju na ovu tihu, ali veliku opasnost.
Biblija opisuje četiri jahača Apokalipse koji donose rat, glad, bolest i smrt, a Sveti Oci nas uče šta njihovo pojavljivanje znači za čovečanstvo i dolazak Hrista.
U molitvenoj tišini Svete Sofije, dok traje obnova njenih temelja, čovek s prekrivenim licem i upaljačem u ruci oskrnavio je Sveto pismo, pokušavajući da podmetne požar. Da li je reč o nasumičnom incidentu – ili o znaku vremena u kojem živimo?
Jedna iskrena reč starca razbija iluziju univerzalnog spasenja i pokazuje da vera nije pasivna uteha, već put dela i lične odgovornosti.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.
Brak zahteva zrelost, spremnost na žrtvu, odgovornost i sposobnost da se voli drugi više od sebe.
Sveti oci nas podsećaju da nema istinske vere bez dela, niti prave ljubavi bez žrtve.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Sveti oci nas podsećaju da nema istinske vere bez dela, niti prave ljubavi bez žrtve.
Desert koji se podjednako rado iznosi pred goste i ostavlja za miran ili svečani porodični ručak u danima posta na ulju.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.