Jedan je bio nagao ribar iz Galileje, drugi učeni farisej iz Tarsa. Ipak, zajedno su promenili svet.
Kada pravoslavna crkva slavi Svetog Petra i Pavla, ona ne proslavlja samo njihovo apostolsko delo, već i ono što se činilo nemogućim – jedinstvo dva potpuno različita čoveka.
Petrova naglost i Pavlova učenost
Petar je bio prostodušan, brz na rečima, nagle naravi, ali i srca otvorenog za istinu. Pavle je bio obrazovan, promišljen, rečit i duboko misaon. Jedan je ostavio ribarske mreže da pođe za Hristom, drugi je od progonitelja hrišćana postao najveći propovednik Gospodnjeg imena.
U Svetom pismu vidimo Petrov temperament. On je prvi izašao iz čamca i hodao po vodi ka Hristu (Matej 14,29), prvi je rekao:
– Ti si Hristos, Sin Boga živoga. (Matej 16,16)
Ali prvi ga je i zatajio u strahu pred slugom prvosveštenikovim.
Pavle, sa druge strane, nije živeo sa Hristom za Njegovog zemaljskog života, ali ga je Gospod prizvao silno, oslepevši ga na putu za Damask (Dela apostolska 9). Od tada, Pavle koristi svoju obrazovanost, poznavanje Zakona i retorike da bi Hrista objavio narodima širom Rimskog carstva.
Shutterstock
Sveti apostoli Petar i Pavle
Zajednička misija uprkos razlikama
U Delima apostolskim čitamo o susretima Petra i Pavla. Nisu uvek mislili isto – poznat je Pavlov ukor Petru zbog kolebanja oko držanja Mojsijevog zakona među neznabošcima (Galatima 2,11-14). Ali taj sukob nije razorio njihovo jedinstvo. Naprotiv, osnažio ga je.
Pouke iz odnosa Svetih Petra i Pavla za nas danas
Prihvatanje različitosti u zajednici.
Petar i Pavle pokazali su da različiti karakteri mogu ostvariti najveće ciljeve ako ih povezuje vera i ljubav.
Mudrost i hrabrost idu zajedno.
Petar je imao srčanu hrabrost, Pavle razboritu mudrost. Bez jednog ili drugog, misija Crkve bila bi oslabljena.
Sposobnost da primimo kritiku.
Petar nije odbacio Pavlov ukor, već je nastavio da svedoči i propoveda. Današnji odnosi – porodični, prijateljski, poslovni – često trpe zbog gordosti i nesposobnosti da prihvatimo savet ili ispravku.
Pokajanje i promena su uvek mogući.
Petar je zatajio Hrista, Pavle ga je progonio. Obojica su postali stubovi Crkve. Ne postoji pad iz kog nas Bog ne može podići ako Mu se iskreno vratimo.
Shutterstock
Sveti apostoli Petar i Pavle
Petar i Pavle – temelj svakog istinskog prijateljstva
U svetu podela i sujeta, njihov praznik nas podseća da prava zajednica ne znači da svi mislimo isto, nego da svako prinese svoj dar Gospodu za zajedničko dobro. Zato Crkva i danas peva:
– Apostoli Petre i Pavle, molite Milostivoga Boga da oprosti grehe dušama našim.
Dok plamen lila obasjava mrak uoči praznika, vekovni običaj iz paganskih vremena spaja se s hrišćanskom simbolikom, okupljajući mlade i stare oko vatre u molitvi za zaštitu i rodnu godinu.
Jedan od najvećih svetitelja objasnio je zašto određeni postupak prema bližnjem može da ugrozi sve čemu pravoslavni hrišćanin teži na svom duhovnom putu i upozorio na grešku koju mnogi teško prepoznaju kod sebe.
Pred sudijom je jasno posvedočio da su idolopoklonički bogovi zapravo demoni i ispovedio veru u jedinoga živoga Boga, tvorca svega i Gospoda Isusa Hrista.
Nekadašnji učenik Bogoslovije Svetog Petra Cetinjskog proglašen je najboljim diplomiranim studentom teologije u Solunu, a njegov uspeh nadahnjuje mlade da istrajnošću i predanošću ostvare svoje ciljeve.
Pred sudijom je jasno posvedočio da su idolopoklonički bogovi zapravo demoni i ispovedio veru u jedinoga živoga Boga, tvorca svega i Gospoda Isusa Hrista.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Miholjske zadušnice i Svetog mučenika Kalistrata po starom kalendaru, dok po novom proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju. Katolička crkva obeležava Svetog Franju Bordžiju, Jevreji obeležavaju Šabat Berešit, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelista Jovana Bogoslova po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova Alfejevog. Katolička crkva obeležava Svetog Jovana Henrija Njumana i Svetog Dionisija sa drugovima, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Srpska svetinja stara više od jednog veka našla se u zemljišnim knjigama u Gradačcu pod spornim vlasništvom, što izaziva zabrinutost pravoslavnih vernika.
Rektor Niške bogoslovije objašnjava zašto su molitva, milostinja i vera u Vaskrsenje dragoceniji od skupih spomenika i bogatih trpeza i šta zaista možemo da učinimo za duše svojih upokojenih.
Poglavar SPC govorio je o veri koja povezuje generacije i čuva duhovne korene naroda, upozorio na razdor i mržnju, a Bojanu Pajiću uručeno je visoko crkveno odlikovanje za doprinos srpskom kulturnom nasleđu.