Iako pravoslavna crkva 12. jula proslavlja i Svetog Petra i Svetog Pavla, u narodu je ovaj praznik poznatiji kao Petrovdan. Zašto je to tako?
Prema učenju Srpske pravoslavne crkve, praznik 12. jula (29. juna po starom kalendaru) posvećen je dvojici najvećih apostola – Svetom Petru i Svetom Pavlu. Oni su temelj Crkve Hristove: Petar kao prvi među apostolima, koji je neposredno hodio sa Gospodom, i Pavle, poznat kao „apostol naroda“, koji je, iako nije bio Hristov učenik za Njegovog zemaljskog života, primio blagodat direktno od Vaskrslog Gospoda i propovedao Jevanđelje širom tadašnjeg sveta.
Zašto se u narodu kaže Petrovdan?
Uprkos tome što Crkva naglašava ravnoapostolnost i zajedničko praznovanje obojice, u srpskom narodu ovaj dan je ostao poznatiji kao Petrovdan. Postoji nekoliko razloga za to:
Prvenstvo Svetog Petra među apostolima.
Hristos ga je nazvao Kamenom (Petrom) i rekao:
– Ti si Petar, i na tom kamenu sazidaću Crkvu svoju, i vrata paklena neće je nadvladati. (Matej 16,18)
Petar je bliži narodnoj svesti kao „čuvar Raja“.
U mnogim pričama i narodnim pesmama Sveti Petar se javlja kao starac sa ključevima, čuvar rajskih vrata, dok se Pavle u njima retko pominje.
Naziv praznika vezuje se za letnje radove i običaje.
Petrovdan je vreme kada stižu prvi letnji plodovi, kada se petrovskim postom i praznikom završava period skromne ishrane i počinje vreme seoskih sabora, vašara i velikih radova. U narodu su se govorile izreke poput:
– Do Petrovdana radi, od Petrovdana uživaj.
Narodna poezija i predanje više su vezani za Petra.
Dok Pavle ostaje apostol učene besede i teologije, Petar je u narodnoj percepciji jednostavniji, „bliži“ čoveku, i zbog toga je njegovo ime ostalo u svakodnevnom govoru kada se ovaj praznik pominje.
Shutterstock
Sveti apostoli Petar i Pavle
Kako Crkva gleda na ovaj praznik?
Srpska pravoslavna crkva naglašava jednako praznovanje Svetih apostola Petra i Pavla. Iako je u narodu naglašen Sveti Petar, liturgijski himni i tropari posvećeni su obojici zajedno. U troparu praznika pevamo:
– Apostoli Petre i Pavle, molite Milostivoga Boga da oprosti grehe dušama našim.
Oni su zajedno stradali mučeničkom smrću u Rimu, u vreme cara Nerona, istog dana, ali različitim načinima: Petar je razapet na krst (po predanju naglavačke), a Pavle je posečen mačem, kao rimski građanin.
Petar i Pavle – jedna vera, jedna borba, jedna pobeda
Iako narod koristi naziv Petrovdan, suština praznika je u njihovoj zajedničkoj pobedi vere nad svetom, smrti i grehom. Petar, jednostavni ribar iz Galileje, i Pavle, obrazovani farisej iz Tarsa, pokazali su da Gospod poziva sve – i učene i proste – da Mu služe i šire istinu Jevanđelja.
U nekim krajevima veruje se da devojka koja danas posadi žito u saksiji, može po njegovim klicama na Petrovdan "pročitati" da li će se udati. Ako su klice savijene kao prstenovi - udaja je izvesna.
Služeći liturgiju na praznik Svete mučenice Agripine, mitropolit šumadijski podsetio je da vera bez dela ostaje prazna i upitao vernike da li im je vera istinska ili samo puka tradicija.
Dok plamen lila obasjava mrak uoči praznika, vekovni običaj iz paganskih vremena spaja se s hrišćanskom simbolikom, okupljajući mlade i stare oko vatre u molitvi za zaštitu i rodnu godinu.
Uz dvanaestoricu apostola, na ovaj dan posebno se proslavlja i Sveti apostol Pavle, koji, iako nije bio među prvobitnih dvanaest, zauzima posebno mesto u istoriji hrišćanstva.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Jedan je bio ribar, drugi učenjak; prvi je Hrista gledao očima, drugi Ga je spoznao tek posle Vaskrsenja – ali njihova imena i životi kriju duboku tajnu zajedništva koja menja svakog verujućeg, ističe protojerej Andrej Tkačev u svom autorskom tekstu koji prenosimo u celosti.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Uz dvanaestoricu apostola, na ovaj dan posebno se proslavlja i Sveti apostol Pavle, koji, iako nije bio među prvobitnih dvanaest, zauzima posebno mesto u istoriji hrišćanstva.
Jedan od najpoštovanijih praznika Pravoslavne crkve otkriva priču o dvojici Hristovih apostola čije je propovedanje promenilo svet, ali i o narodnim običajima koji su se sačuvali do danas uz molitvu, liturgiju i sećanje na sveto predanje.
Kroz molitvenu poruku prvoapostolima, koji su najznačajniji stubovi hrišćanstva, podsećamo se duhovne snage i blagodati koja dolazi kroz veru, udaljavajući se od iskušenja koja sujeverje donosi.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Jedan od najpoštovanijih praznika Pravoslavne crkve otkriva priču o dvojici Hristovih apostola čije je propovedanje promenilo svet, ali i o narodnim običajima koji su se sačuvali do danas uz molitvu, liturgiju i sećanje na sveto predanje.
Kroz molitvenu poruku prvoapostolima, koji su najznačajniji stubovi hrišćanstva, podsećamo se duhovne snage i blagodati koja dolazi kroz veru, udaljavajući se od iskušenja koja sujeverje donosi.