Iako pravoslavna crkva 12. jula proslavlja i Svetog Petra i Svetog Pavla, u narodu je ovaj praznik poznatiji kao Petrovdan. Zašto je to tako?
Prema učenju Srpske pravoslavne crkve, praznik 12. jula (29. juna po starom kalendaru) posvećen je dvojici najvećih apostola – Svetom Petru i Svetom Pavlu. Oni su temelj Crkve Hristove: Petar kao prvi među apostolima, koji je neposredno hodio sa Gospodom, i Pavle, poznat kao „apostol naroda“, koji je, iako nije bio Hristov učenik za Njegovog zemaljskog života, primio blagodat direktno od Vaskrslog Gospoda i propovedao Jevanđelje širom tadašnjeg sveta.
Zašto se u narodu kaže Petrovdan?
Uprkos tome što Crkva naglašava ravnoapostolnost i zajedničko praznovanje obojice, u srpskom narodu ovaj dan je ostao poznatiji kao Petrovdan. Postoji nekoliko razloga za to:
Prvenstvo Svetog Petra među apostolima.
Hristos ga je nazvao Kamenom (Petrom) i rekao:
– Ti si Petar, i na tom kamenu sazidaću Crkvu svoju, i vrata paklena neće je nadvladati. (Matej 16,18)
Petar je bliži narodnoj svesti kao „čuvar Raja“.
U mnogim pričama i narodnim pesmama Sveti Petar se javlja kao starac sa ključevima, čuvar rajskih vrata, dok se Pavle u njima retko pominje.
Naziv praznika vezuje se za letnje radove i običaje.
Petrovdan je vreme kada stižu prvi letnji plodovi, kada se petrovskim postom i praznikom završava period skromne ishrane i počinje vreme seoskih sabora, vašara i velikih radova. U narodu su se govorile izreke poput:
– Do Petrovdana radi, od Petrovdana uživaj.
Narodna poezija i predanje više su vezani za Petra.
Dok Pavle ostaje apostol učene besede i teologije, Petar je u narodnoj percepciji jednostavniji, „bliži“ čoveku, i zbog toga je njegovo ime ostalo u svakodnevnom govoru kada se ovaj praznik pominje.
Shutterstock
Sveti apostoli Petar i Pavle
Kako Crkva gleda na ovaj praznik?
Srpska pravoslavna crkva naglašava jednako praznovanje Svetih apostola Petra i Pavla. Iako je u narodu naglašen Sveti Petar, liturgijski himni i tropari posvećeni su obojici zajedno. U troparu praznika pevamo:
– Apostoli Petre i Pavle, molite Milostivoga Boga da oprosti grehe dušama našim.
Oni su zajedno stradali mučeničkom smrću u Rimu, u vreme cara Nerona, istog dana, ali različitim načinima: Petar je razapet na krst (po predanju naglavačke), a Pavle je posečen mačem, kao rimski građanin.
Petar i Pavle – jedna vera, jedna borba, jedna pobeda
Iako narod koristi naziv Petrovdan, suština praznika je u njihovoj zajedničkoj pobedi vere nad svetom, smrti i grehom. Petar, jednostavni ribar iz Galileje, i Pavle, obrazovani farisej iz Tarsa, pokazali su da Gospod poziva sve – i učene i proste – da Mu služe i šire istinu Jevanđelja.
U nekim krajevima veruje se da devojka koja danas posadi žito u saksiji, može po njegovim klicama na Petrovdan "pročitati" da li će se udati. Ako su klice savijene kao prstenovi - udaja je izvesna.
Služeći liturgiju na praznik Svete mučenice Agripine, mitropolit šumadijski podsetio je da vera bez dela ostaje prazna i upitao vernike da li im je vera istinska ili samo puka tradicija.
Dok plamen lila obasjava mrak uoči praznika, vekovni običaj iz paganskih vremena spaja se s hrišćanskom simbolikom, okupljajući mlade i stare oko vatre u molitvi za zaštitu i rodnu godinu.
Dok su druga deca maštala o lutkama, Mihaela Đurović je pisala stihove svetiteljki – njena molitva pretvorena je u spot koji su vernici dočekali u suzama i tišini poštovanja
Na praznik Svetih apostola Petra i Pavla, poglavar Srpske pravoslavne crkve služio je liturgiju u Kotežu i poslao snažnu poruku o veri, različitostima i rasporedu vrednosti koje određuju naš život.
Časna glava jednog od najvećih otaca Crkve doneta je iz manastira Vatopedi u Bukurešt, a vernici će narednih dana moći da joj se poklone zajedno sa moštima zaštitnika rumunske prestonice, Svetog Dimitrija Basarabovskog.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Jedan je bio ribar, drugi učenjak; prvi je Hrista gledao očima, drugi Ga je spoznao tek posle Vaskrsenja – ali njihova imena i životi kriju duboku tajnu zajedništva koja menja svakog verujućeg, ističe protojerej Andrej Tkačev u svom autorskom tekstu koji prenosimo u celosti.
Na praznik Svetih apostola Petra i Pavla, poglavar Srpske pravoslavne crkve služio je liturgiju u Kotežu i poslao snažnu poruku o veri, različitostima i rasporedu vrednosti koje određuju naš život.
Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi nas 33. ponedeljka po Pedesetnici, upućuje na unutrašnju lepotu duše: Složi iz svih ovih krasota, kao iz nekakvih delova, jedno duhovno telo, i imaćeš velelepni lik skrivenog čoveka srca.
Jedan je bio ribar, drugi učenjak; prvi je Hrista gledao očima, drugi Ga je spoznao tek posle Vaskrsenja – ali njihova imena i životi kriju duboku tajnu zajedništva koja menja svakog verujućeg, ističe protojerej Andrej Tkačev u svom autorskom tekstu koji prenosimo u celosti.
Dok su druga deca maštala o lutkama, Mihaela Đurović je pisala stihove svetiteljki – njena molitva pretvorena je u spot koji su vernici dočekali u suzama i tišini poštovanja
Porodice koje su se posle rata vratile na svoja ognjišta ostale su bez domova i uspomena – monahinje i meštani rizikovali živote da spasu selo od potpunog uništenja.
Dok plamen lila obasjava mrak uoči praznika, vekovni običaj iz paganskih vremena spaja se s hrišćanskom simbolikom, okupljajući mlade i stare oko vatre u molitvi za zaštitu i rodnu godinu.
Dete je dar Božiji. I ako Gospod ne daje decu, to znači da za to postoji njegov promisao koji treba prihvatiti, a ne padati u očaj ili misliti da se život završio, kaže otac Valerije.
U današnjoj besedi, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto je strah Božji jedini koji čoveka ne zarobljava, već ga spašava od gordosti i praznine, čineći ga smirenim, čistim i snažnim pred licem Onoga Koji ga je stvorio.