Duhovna riznica 11.07.2025 | 22:00

NOĆ KADA JE SRBIJA U PLAMENU: Misterija petrovdanske noći i starog običaja lilanja (VIDEO)

Slika Autora
Izvor: religija.rs
Autor: Saša Tošić
NOĆ KADA JE SRBIJA U PLAMENU: Misterija petrovdanske noći i starog običaja lilanja (VIDEO)
Republika

Dok plamen lila obasjava mrak uoči praznika, vekovni običaj iz paganskih vremena spaja se s hrišćanskom simbolikom, okupljajući mlade i stare oko vatre u molitvi za zaštitu i rodnu godinu.

Uoči praznika Svetih apostola Petra i Pavla – Petrovdana (12. jul), srpska sela i gradovi, posebno u zapadnoj Srbiji, ali i širom srpskih zemalja, oživljavaju starim običajem lilanja. Ovaj drevni ritual, koji spaja paganske korene i hrišćansku simboliku, okuplja decu, mlade i starije oko vatre, gde se pale lile – štapovi obloženi suvom korom trešnje ili breze.

Zašto se pale lile u petrovdanskoj noći

Kada padne noć, dim i plamen lila uzdižu se ka nebu, ne samo da bi oterali – zle duhove i uroke – kako narod veruje, već i da bi zaštitili stoku, useve i celu zajednicu. Nije bez razloga nastala izreka: – Lila gori, žito rodi – verovanje da vatra priziva plodnost i blagostanje.

Lilanje danas – od sela do festivala

U većim mestima, poput Loznice, lilanje je preraslo u javno okupljanje i festival LilaLo, sa stotinama upaljenih štapova, muzikom i vatrometom, dok se u manjim selima i dalje organizuju takmičenja – čija će lila duže goreti i praviti veći plamen. Domaćini tom prilikom daruju decu jajima, kajmakom i kolačima.

Poreklo običaja i hrišćansko tumačenje

Koreni ovog običaja sežu u predhrišćansko doba, u kult vatre i drveta, ali ga je hrišćanstvo nadogradilo simbolikom mučeništva svetih apostola Petra i Pavla, stradalih u vreme rimskih progona. Srpska pravoslavna crkva prepoznaje njegovu vrednost kao dela narodne tradicije, ali ga nastoji uskladiti sa hrišćanskim učenjem.

Foto: Republika.rs
Lilanje, Brčko 2025.

 

Stav sveštenika o lilanju

Sveštenik Miloš Petrović iz Loznice ističe da lilanje ima i duboki pedagoški smisao:
– Paljenje petrovskih lila simbolizuje radnje koje imaju zaštitni karakter. Važno je da se deca saberu oko hrama i da ponesu utiske koje stariji nose iz svog detinjstva – naglašava otac Miloš.

Zvaničan stav Srpske pravoslavne crkve

Zvaničan stav Srpske pravoslavne crkve, kao i drugih autokefalnih crkava, jeste da lilanje nije deo kanonskih obreda, ali se ne osuđuje kada služi jačanju zajedništva, očuvanju kulturnog nasleđa i veri u zaštitničku moć svetitelja. Crkveni autoriteti podstiču da se ovaj običaj izvodi organizovano i bezbedno, u portama hramova i na trgovima, uz prisustvo sveštenika i poštovanje pravila – što festival LilaLo u Loznici uspešno sprovodi. Oci Crkve, ipak, upozoravaju da se treba kloniti tumačenja vatre koja – prevazilazi pobožnu intenciju – poput veštičarenja ili zlih namera.

U sećanjima naroda lilanje je radost detinjstva

Na forumima, običaj lilanja opisuje se kao radosna uspomena iz detinjstva:

– Kod nas u zapadnoj Srbiji se uoči Petrovdana i dalje pale lile. Zapali se velika vatra i deca trče i igraju se oko nje.

– Jedan od meni omiljenih običaja je lilanje… suva trešnjina kora… daje se deci da ‘mlataraju’ tamo-amo dok u potpunosti ne izgori.

Lilanje kao deo identiteta i vere

Lilanje uoči Petrovdana ostaje živa tradicija koja neguje kolektivno pamćenje, poštovanje prirodnih ciklusa i zaštitu svetitelja. Srpska pravoslavna crkva čuva tu ravnotežu – podržava duh običaja, ali ga usmerava kroz prizmu hrišćanskog blagoslova i zajedničke molitve, kako bi ostao bezbedan, vaspitan i smislen za sve generacije.