Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Postoje reči koje, kada ih izgovorite na svom maternjem jeziku, odjeknu prepoznatljivo gotovo u svakom kraju sveta. Jedna od njih je Metuzalem. U svim zemljama i narodima gde je Biblija utkala svoj pečat u kulturu, ovo ime je postalo sinonim za dugovečnost, a u prenesenom značenju — oznaka za nekoga ko je izuzetno star. I oni koji nikada nisu pažljivo čitali Sveto pismo razumeju tu sliku, jer ime Metuzalem već vekovima nosi miris vremena koje prevazilazi ljudske granice i dodiruje večnost.
Koliko imate godina?
YT/Milo Magnusson
Anketa
Metuzalem u Svetom pismu
U Svetom pismu, Metuzalem se opisuje kao čovek koji je živeo neverovatnih 969 godina, najduže od svih ljudi pomenutih u Bibliji. Njegova starost tumačena je doslovno, kao solarne godine, ali su se kroz vekove javila i druga tumačenja — da je reč o simbolici, pogrešnom prevođenju (lunarni meseci ili desetine godina) ili pak o načinu da se naglasi ogromna vremenska provalija koja je stajala između Adama i Noja.
Prema Knjizi postanja, Metuzalem je bio praunuk Seta, sina praroditelja Adama i Eve, sin pravednog Enoha, otac Lameha i deda pravednog Noja. Poticao je iz loze onih koji su živeli neuobičajeno dugo — njegovi preci doživljavali su od 895 do 962 godine, osim Enoha koji je, po Božijoj volji, živeo 365 godina pre nego što je bio „uzeo ga Bog“.
Dugovečnost nekada i sada
TANJUG/ VLADIMIR ŠPORČIĆ
Dok se ime Metuzalem u Bibliji vezuje za gotovo milenijum dug život, savremeni čovek danas retko nadživi osmu deceniju. Prema istraživanju koje je objavio "Ceoworld" magazin, prosečan životni vek u Srbiji značajno zaostaje za evropskim standardima.
Projekcije pokazuju da će do 2030. godine prosečan životni vek kod nas dostići 78,4 godine, što je tek 2,5 godine više nego 2018. godine. Takav rast svrstava Srbiju na 84. mesto među 195 analiziranih zemalja. Ove brojke, iako skromne, podsećaju nas koliko se poimanje dugovečnosti promenilo od biblijskih vremena do današnjeg čoveka, kojem su dani merljivi u decenijama, a ne u stolećima.
Metuzalem u biblijskim rodoslovima
Religija.rs
Metuzalem, ilustracija
Metuzalem se u Bibliji pominje isključivo u rodoslovima — u Knjizi postanja, u Prvoj knjizi Dnevnika (1,3) i u Jevanđelju po Luki (3,23–38), gde se rodoslov Gospoda Isusa Hrista, vođen preko pravednog Josifa, vraća sve do Adama, a među slavnim precima stoji i ime Metuzalem.
Nakon stravičnih požara u Šumadiji, unesrećenim porodicama stigla je uteha i pomoć iz Eparhije, uz blagoslov vladike Jovana i poruku da nikada nisu sami.
Kako javljaju naši novinari, koji se nalaze u porti svetinje, veliki broj Srba je došao iz različitih krajeva i sve vrvi od srpskog roda, još od ranih jutarnjih sati.
U molitvenoj tišini Svete Sofije, dok traje obnova njenih temelja, čovek s prekrivenim licem i upaljačem u ruci oskrnavio je Sveto pismo, pokušavajući da podmetne požar. Da li je reč o nasumičnom incidentu – ili o znaku vremena u kojem živimo?
Podnaslov: U celosti prenosimo rukom pisano svedočanstvo Borjanke Vraneš, rođene Savić, o Božijem daru koji je dva veka pratio njenu porodicu – od Stare Hercegovine i Istočne Bosne, kroz gubitke i stradanja, sve do Tumana, gde i danas donosi veru i utehu.
Verni narod se sabrao u Hramu Svete prepodobne Paraskeve, dok je mitropolit mileševski Atanasije pozivao vernike da u kriznim vremenima jačaju u veri i predaju Gospodu svoje misli i dela.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Na praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika Stefana, poglavar Srpske pravoslavne crkve pred vernicima u Slancima pozvao na smirenje, jedinstvo i ljubav prema bližnjima i neprijateljima.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Dok Srbija prolazi kroz društvene podele i talas protesta, profesor Bogoslovskog fakulteta i šef Grupe za biblistiku upozorava na opasnost zloupotrebe Biblije za dnevnopolitičke borbe i pozive na neposlušnost Crkvi.
Podnaslov: U celosti prenosimo rukom pisano svedočanstvo Borjanke Vraneš, rođene Savić, o Božijem daru koji je dva veka pratio njenu porodicu – od Stare Hercegovine i Istočne Bosne, kroz gubitke i stradanja, sve do Tumana, gde i danas donosi veru i utehu.
Svetac objašnjava kako nas prazna radoznalost i suvišne informacije neprimetno odvode u gordost, oduzimaju mir srca i zatvaraju put ka spasenju — i kako se od toga možemo zaštititi.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.