Današnji praznik podseća nas na nesalomivu veru i ljubav majke i njenog deteta koji su se suočili s mučeništvom radi Hrista. I posle upokojenja, njihove čudotvorne mošti vekovima nastavljaju da pružaju utehu vernicima širom sveta.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sa velikom pobožnošću i ljubavlju danas proslavljaju praznik Svetih Kirika i Julite, svetitelja i mučenika iz ranohrišćanskog perioda. Ovi sveti zaštitnici su svojim životima i stradanjem ostavili dubok trag u istoriji hrišćanstva, a njihove čudotvorne mošti i dalje inspirišu i pružaju utehu vernicima.
Julita, plemićkog roda, rano je ostala bez muža, ostavši sama sa svojim novorođenim sinom Kirikom. Iako suočena s mnogim izazovima, Julita nije posustala u svojoj veri. Krstila je svog sina odmah po rođenju, a već sa tri godine, maleni Kirik je znao molitve i osnove hrišćanske vere zahvaljujući majčinom strpljenju i ljubavi.
Printscreen/Youtube/Evdoki Aftano
Ikona Svetih Kirika i Julite
U vreme cara Dioklecijana, kada je proglašeno gonjenje hrišćana, Julita je uhvaćena i izvedena pred sudiju kao hrišćanka. Hrabro je ispovedila svoju veru u Gospoda Isusa Hrista, ne povijajući se pred pretnjama i mukama. Mali Kirik, koga su uzeli od majke, viknuo je na sudiju: „Ja sam hrišćanin, pusti me materi!“ Ove reči su odražavale duboku veru koju je nosio u svom srcu, a njegove ruke su grebale sudiju, dok je odvraćao lice od njega. Sudija se rasrdio i u besu je bacio malog Kirika o zemlju, koji se skotrljao niz kamene stepenice i preminuo.
Julita je, nakon mnogih muka, takođe stradala, posečena mačem 304. godine. Njihove mošti do dana današnjeg ostaju čudotvorne, pružajući utehu i isceljenje mnogim vernicima. Deo njihovih svetih moštiju čuva se u Ohridu, u crkvi Svete Bogorodice Bolničke, gde vernici dolaze da se pomole i traže pomoć u svojim životnim iskušenjima.
Printscreen/Youtube/Evdoki Aftano
Ikona Svetih Kirika i Julite
Praznik Svetih Kirika i Julite podseća nas na snagu vere, ljubavi i hrabrosti koje su nam potrebne u svakodnevnom životu. Njihov primer nas uči da, bez obzira na sve nedaće, ostanemo verni svojim uverenjima i duhovnim vrednostima. Neka nas njihova žrtva inspiriše da budemo bolji ljudi i hrišćani, čuvajući ljubav i veru u našim srcima.
Jedni na groblje odlaze baš tog dana i naručuju parastos, dok drugi smatraju da za tim nema potrebe. Sveštenik objašnjava šta je u ovakvoj situaciji najvažnije.
Patrijarh srpski razgovarao je sa predsednikom slovenačke vlade o položaju Crkve, slobodi veroispovesti i odnosima države i verskih zajednica, na dan kada je obeleženo 90 godina od osnivanja crkve Svetih Kirila i Metodija.
Ovaj deo crkvenog kanona izaziva brojne kontroverze i smatra se prevaziđenim, ali kako bi se ovo pravilo bolje razumelo, treba u obzir uzeti i vremenski kontekst u kojem je doneto i kojem nije cilj bio da uvredi ili diskriminiše ženu, već upravo da je zaštiti.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 18. avgusta sećaju se života i stradanja ovog sveca. Služeći pod carem Konstantinom, svedočio je čudesima vere, da bi na kraju podneo mučeničku smrt zbog hrabrog ispovedanja Hrista pred carem Julijanom Odstupnikom.
Prožet sećanjem na nebeska čuda i istorijske pobede, ovaj praznik prenosi vernicima snagu vere koja osvetljava njihov put i podseća na vekovnu borbu svetlosti protiv tame, dobra protiv zla.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Crkvenu Novu godinu i Prepodobnog Simeona Stolpnika po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Vozdviženje časnog i životvornog Krsta. Katolička crkva obeležava praznik Uzvišenja Svetog Krsta, dok Jevreji danas obeležavaju post Gedalije, a muslimani nemaju veliki praznik.
Tri jufke, sočan nadev od mlevenog mesa i luka i posebna završnica u kojoj se krajevi testa preklapaju preko nadeva daju mu izgled i ukus koji se pamte.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
U besedi za ponedeljak 16. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači značenje reči "početak" i objašnjava večnost Hrista, Sina Očevog.