Ovaj praynik je u kalendaru SPC obeležen crnim slovom.
Car Petar Veliki odlučio je 1724. godine da mošti Svetog Aleksandra Nevskog prenese u novu prestonicu Ruske imperije, Sankt Petersburg, podignut na reci Nevi, na kojoj je potukao Šveđane.
Mošti su od Vladimira do Novgoroda nošene na rukama sveštenika i monaha; na bogato ukrašenoj lađi vožene su niz reku Volhovu do Neve, gde ih je, na narednom brodu, čekao sâm car.
Car je krmanio brodom na kome su bile mošti, a njegovi dvorjani su veslali, dok je sveštenstvo pevalo u slavu Božiju Svetog Aleksandra.
Na današnji dan mošti su, na vratima lavre posvećene Aleksandru Nevskom u Sankt Petersburgu, dočekali arhijereji Ruske pravoslavne crkve i uneli ih u hram, gde do danas počivaju.
printscreen
Sveti Aleksandar Nevski
Inače, Sveti Aleksandar Nevski bio je sin kneza Jaroslava, a od malena bio je srcem okrenut ka Bogu. Bio je pravdoljubiv, žalostivan, istinski pobožan, prezirao je sujetu sveta. Od rane mladosti zavoleo je Hrista, uvek bio željan svete mudrosti svetih Otaca, a najviše je voleo da noći provodi u molitvi.
Godine 1236. postao je novogorodski knez, a pobedio je Švedsko kraljevstvo na reci Nevi i zato je prozvan Nevski.
Aleksandar se mnogo trudio na podizanju i uređenju Rusije, koja je u to vreme patila od tatarskog nasilja. Nije bio samo zaštitnik i čuvar pravoslavlja, nego i neustrašivi ispovednik svete pravoslavne vere.
Bio je knez celih 27 godina, a uz to je bio i posvećeni pravoslavac. Osećajući da mu se približava smrt, primio je monaštvo i monaško ime Aleksije, pričestio se i upokojio se blaženo 14. novembra 1263. godine, u svojoj 43. godini.
Sahranjen je u manastiru Roždestva Presvete Bogorodice, u Vladimiru. Pri sahrani, kada je mitropolit hteo da mu stavi u ruku oproštajnu gramatu, on je sam, kao živ, otvorio ruku i uzeo je.
Objava Sanije Ameti na Instagramu pokrenula je višegodišnji sudski postupak i duboku društvenu raspravu: švajcarsko pravosuđe ocenilo je da je povređena sloboda veroispovesti.
Na velikom međunarodnom forumu, đakon Vasilije Bursać predstavio višedecenijska iskustva agencije Dobročinstvo, istakavši značaj svetih putovanja, učenja i očuvanja tradicije u izazovima modernog društva.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Antonija Velikog po starom, i Sabor Svetih Tri Jerarha po novom kalendaru. Katolici proslavljaju spomendan Svete Martine i Svete Hijacinte Marescoti, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Malo je onih koji znaju kako su lanci iz jerusalimske i rimske tamnice postali jedna od najpoštovanijih hrišćanskih relikvija i zašto se upravo u njima prepoznaje poruka da prava sloboda ne zavisi od zidova ni od ključeva.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Časne verige Svetog apostola Petra po starom kalendaru i Prenos moštiju Svetog Ignjatija Bogonosca po novom kalendaru. Katolici proslavljaju spomendan Svetog Valerija, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Otkrijte kako u manastirskoj kuhinji, kroz zajednički trud bratstva i hodočasnika, nastaje posno jelo koje se priprema unapred, bez žurbe, i čuva ukus Hilandara i smisao posta.
U besedi za petak sedmice mitara i fariseja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako razlikovati površno znanje koje obmanjuje od istinske mudrosti koja osvetljava srce i oblikuje duh.
Pravoslavna tradicija uči da nema "malih" i "velikih" grehova , već da svaki greh koji opterećuje savest treba izneti, bez obzira na stid, strah ili bojazan od osude.