VELIKO SABRANJE DVA NARODA NA NOVOM BEOGRADU, KOJE ĆE DUGO DA SE PAMTI: Grci i Srbi pod svodom hrama Svetog Simeona (FOTO)
Zajednička liturgija služena je na dva jezika, a posle bogosluženja u porti je usledio jedinstven kulturno-umetnički program.
Zajednička liturgija služena je na dva jezika, a posle bogosluženja u porti je usledio jedinstven kulturno-umetnički program.
Na praznik Svetog velikomučenika Dimitrija, vernici su slušali reči koje podstiču na preispitivanje u svakodnevnom životu i pozivaju na ljubav čak i prema onima koji nas mrze.
Više hiljada ljudi je prošlo kroz novobeogradsku bogomolju u ovih nekoliko dana, koliko je ikona izložena u crkvi, a portal religija.rs je razgovarao sa vernicima o pomenutoj ikoni i o tome šta ona za njih predstavlja.
Centralna proslava u Hramu Svetog Simeona Mirotočivog započela je svečanim bogosluženjem, nakon kojeg vernike očekuje narodni sabor, kulturno-umetnički program i trpeza ljubavi uz vola na ražnju.
Svetoj tajni jeleosvećenja pred Ikonom Bogorodice Stradalne je molitveno učestvovalo više stotina vernih.
Dragocena relikvija iz Muzeja Srpske pravoslavne crkve stigla je u hram Svetog Simeona Mirotočivog; vernici će moći da prisustvuju svakodnevnim liturgijama i molitvama za bolesne do 3. septembra.
Po projektu arhitekte Mihajla Mitrovića, gradnja je započela 1996. godine, a crkva je osvećena 2001. godine.
Svetitelju u čast. širom srpshih zemalja podignute su i brojne crkve, a slavi se i kao hramovna slava.
Posle bogosluženja na praznik Svetog Fotija i Anikita, patrijarh je mudro besedio o veri, pružajući snagu i utehu brojnim vernicima, osvetljavajući im put kroz životne izazove i iskušenja.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Građani Republike Srbije na Kosovu i Metohiji moraju znati da nisu prepušteni sami sebi, navedeno je u saopštenju Studentske liste.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.