U Beogradu, u Crkvi cara Konstantina i carice Jelene na Voždovcu, čuva se omofor Svetog Vasilija Ostroškog.
wikipedia/Artemco
Crkva cara Konstantina i carice Jelene na Voždovcu
Ispod ikone Svetog Vasilija Ostroškog, čiji se praznik u Voždovačkoj crkvi od 1960. godine, po blagoslovu patrijarha Germana, proslavlja svetom liturgijom i Svetom tajnom jeleosvećenja, nalazi se njegov omofor koji je svetitelj nosio punih četrdeset godina.
Letopis crkve svedoči o brojnim uslišenim molitvama vernih koji su se, sa nadom i verom, pred ovim svetim znamenjem obraćali Svetom Vasiliju za pomoć.
Šta je omofor?
Foto: SPC
Ovaj arhijerejski predmet nosi duboku poruku o brizi i zaštiti unutar hrišćanske zajednice i nosi zanimljivu istoriju i značaj za sve vernike.
Omofor, dugački komad tkanine, obično izrađen od svile ili sličnog kvalitetnog materijala, nosi na sebi obilje simbolike. Njegovo ime potiče od grčke reči "omoforos", što znači "onaj koji nosi na ramenima".
Omofor simbolizuje zaštitu i milost koju Bog pruža svojoj Crkvi. Kada episkop nosi omofor, on se podseća na svoju odgovornost da štiti i vodi svoje stado, s posebnim naglaskom na brigu o duhovnom zdravlju svojih vernika. Na ovaj način, omofor postaje simbol međusobne povezanosti i zajedništva unutar hrišćanske zajednice.
A više detalja o tome šta je omofor pročitajte u odvojenom tekstu.
Takođe treba pomenuti da se velika svetinja čuva i na Novom Beogradu. Sa Ostroga je tamo donet kivot Svetog Vasilija Ostroškog.
U crkvi, koja je posvećena ovom svetitelju, svakog dana se okupljaju vernici koji celivaju brojanice i kivot sveca.
To je prva crkva podignuta na teritoriji Novog Beograda posle Drugog svetskog rata. Gradnja je započela 1996. godine, a crkva je osvećena 2001. godine.
Napomena: Prenošenje teksta dozvoljeno je samo uz navođenje aktivnog linka ka izvoru članka.
Odluka da se 12. maj proslavlja kao dan Svetog Vasilija Ostroškog proglašena je neustavnom, iako je ovaj svetitelj vekovima duhovni stub Nikšića i simbol vere za milione pravoslavnih vernika širom regiona.
Iako je gradska slava Nikšića formalno ukinuta, lokalno rukovodstvo i sveštenstvo poručuju da će 12. maj i ove godine biti obeležen litijom, svečanostima i rezanjem slavskog kolača.
Pred praznik Svetog Vasilija Ostroškog, kamenitim stazama iz rodnih Mrkonjića do manastira u beloj litici, tradicionalno hiljade vernika idu ka svetinji koja nadilazi sve granice — moleći za isceljenje, pokajanje i čudo.
Zanatlija iz okoline Nikšića, koji je odbacivao postojanje Boga, suočen s paralizom bez leka, doživeo je susret sa svetiteljem koji mu je zauvek promenio život — a potom je svom sinu dao ime Vasilije.
Srpska pravoslavna crkva 12. maja, proslavlja Ostroškog Čudotvorca, jednog od najvoljenijih i najpoštovanijih svetitelja srpskog roda, čije mošti vekovima čuvaju manastir u Ostroškoj steni, a čija se slava proširila širom pravoslavlja — i šire.
Paroh pakrački Igor Karanović, poreklom iz Novog Grada u Republici Srpskoj, prošle godine je u crkvenim knjigama evidentirao 49 opela i dva krštenja dece.
Liturgiju je predvodio pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško. U svojoj propovedi, biskup je poručio da „mislima obuhvatamo sve one prema kojima je pokazana neljudskost“.
Nakon što je vest objavljena i na društvenim mrežama, građani su počeli da se opraštaju emotivnim i vrlo dirljivim porukama. Jedna je ostala za zauvek - da je važno biti dobar čovek i naći se svojim sugrađanima.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Iako su ga pratili zli jezici turskih vlasti i poturčenih, Sveti Vasilije Ostroški nikada nije prestao sa misijom pomoći svom narodu. Njegov život je bio neprestan put duhovnog otpora, bežanja pred opasnostima, ali i stalnog povratka da bi sačuvao pravoslavlje u Hercegovini, Crnoj Gori i širem Balkanu.
Divna iskustva vernika svedoče o neizmernoj moći sveca čije mošti vekovima počivaju u Manastiru Ostrog, čudotvorca čija slava doseže daleko izvan Srpske pravoslavne crkve.
Srpska pravoslavna crkva 12. maja, proslavlja Ostroškog Čudotvorca, jednog od najvoljenijih i najpoštovanijih svetitelja srpskog roda, čije mošti vekovima čuvaju manastir u Ostroškoj steni, a čija se slava proširila širom pravoslavlja — i šire.
Na današnji dan Srpska pravoslavna crkva proslavlja apostole Jasona i Sosipatera, kao i svetu mučenicu Kerkiru, koji su svojim životima na ostrvu Krf posvedočili silu Hristove ljubavi jaču od tamnice, ognja i smrti.
Srpska pravoslavna crkva kroz molitvu i sećanje obeležava jedno od najpotresnijih poglavlja naše istorije — trenutak kada su turski osvajači mislili da će ognjem ugasiti veru, a zapravo su probudili večnu nadu naroda u vaskrsenje slobode i duhovnog identiteta.
Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja velikog svedoka vere – drugog episkopa Jerusalima i jednog od Sedamdesetorice, koji je svojim mučeništvom pokazao da je ljubav prema Hristu jača od starosti, straha i smrti.
Da li poruke i postupci kontroverznog arhiepiskopa Carigradske patrijaršije Elpidofora predstavljaju most u hrišćanstvu, ili izazivaju razdor u pravoslavlju, pokazaće dani pred nama.
Uoči dana kada se Srpska pravoslavna crkva molitveno seća spaljivanja moštiju Svetog Save, profesori i učenici najstarije beogradske bogoslovije priredili su dirljivo veče ispunjeno filmom, molitvom i retkim fotografijama koje svedoče o neugasivoj veri kroz vekove.
Srpska pravoslavna crkva 12. maja, proslavlja Ostroškog Čudotvorca, jednog od najvoljenijih i najpoštovanijih svetitelja srpskog roda, čije mošti vekovima čuvaju manastir u Ostroškoj steni, a čija se slava proširila širom pravoslavlja — i šire.
Pred praznik Svetog Vasilija Ostroškog, kamenitim stazama iz rodnih Mrkonjića do manastira u beloj litici, tradicionalno hiljade vernika idu ka svetinji koja nadilazi sve granice — moleći za isceljenje, pokajanje i čudo.