PREVEO I ŽENU U HRIŠĆANSTVO I DO SMRTI ŽIVELI KAO BRAT I SESTRA! Sutra su Sveti mučenici Hrisant i Darija i drugi s njima!
Darija je toliko bi istrajna u mukama, da su i neznabošci vikali: "Darija je boginja!"
Divna iskustva vernika svedoče o neizmernoj moći sveca čije mošti vekovima počivaju u Manastiru Ostrog, čudotvorca čija slava doseže daleko izvan Srpske pravoslavne crkve.
U srcu Ostroga, manastira koji je priljubljen uz skoro vertikalnu liticu, visoko na planini Ostroška greda u Crnoj Gori, u skromnoj crkvici počivaju mošti Svetog Vasilija, netaknute truljenjem već više od tri veka. Miris koji ispunjava sveti prostor ostavlja posetioce zapanjenima, podsećajući ih na prisustvo nečeg natprirodnog. Fenomen netruležnosti tela Svetog Vasilija svedoči o njegovom svetom životu, posvećenom Hristu. Bio je to život u kojem je svaki tren bio ispunjen Božijom prisutnošću, gde se sve svodilo na jedno - ljubav prema Hristu.
Njegova netaknuta telesna lepota nije samo znak njegove svetosti, već i izvor čudotvorne moći. Sveti Vasilije, koji je svojim životom više ličio na anđela nego na čoveka, i nakon upokojenja nastavlja činiti čuda, onako kako je to činio i dok je bio živ, moleći se za one koji dolaze s verom i ljubavlju, bez obzira koje su vere.
Ostroška isposnica postala je mesto nade i isceljenja za mnoge. Tu, umorni i obeshrabreni traže utehu i nalaze čuda. Od bolesnih, hromih, zgrčenih do umobolnih, svi koji se obrate Svetom Vasiliju pronalaze Božju milost i odlaze obnovljene duše i tela.
Njegova misija kao iscelitelja proteže se izvan granica vremena i prostora. Sveti Vasilije Ostroški, čija su čuda poznata širom vaseljene, ostaje neizmerni izvor nade i utehe za sve one koji traže Božiju milost kroz njegovu posredničku moć.

Nekoliko hiljada ljudi je u subotu ispred Sabornog hrama Hristovog Vakrsenja u Podgorici krenulo peške do Ostroga.
Srpska pravoslavna crkva 12. maja, proslavlja Ostroškog Čudotvorca, jednog od najvoljenijih i najpoštovanijih svetitelja srpskog roda, čije mošti vekovima čuvaju manastir u Ostroškoj steni, a čija se slava proširila širom pravoslavlja — i šire.
Zanatlija iz okoline Nikšića, koji je odbacivao postojanje Boga, suočen s paralizom bez leka, doživeo je susret sa svetiteljem koji mu je zauvek promenio život — a potom je svom sinu dao ime Vasilije.
Vernici dolaze na Ostrog upravo zbog čuda koja se, kako tvrde, i danas tamo dešavaju – isceljenja, unutrašnjeg mira, duhovnih preokreta.
Darija je toliko bi istrajna u mukama, da su i neznabošci vikali: "Darija je boginja!"
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Kirila Jerusalimskog po starom i Svetog Ipatija po novom kalendaru. Katolici slave Svetog proroka Amosa, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Rođen je 315. godine u Jerusalimu u vreme Konstantina Velikog, gde se zamonašio i kasnije postao patrijarh 350. godine.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Aleksija, Čoveka Božjeg po starom i Svetog Jovana Lestvičnika po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Kvirina, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Kirila Jerusalimskog po starom i Svetog Ipatija po novom kalendaru. Katolici slave Svetog proroka Amosa, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Svakodnevni nemir i neispunjene želje često nas zbunjuju, ali pouka blaženopočivšeg patrijarha govori kako čekanje može biti put ka većim blagoslovima.
Jedna činija, buket bosiljka i svetlost sveće – jednostavne stvari otkrivaju duboku duhovnu snagu koju donosi vaskršnja vodica.