OVDE SE ČUVAJU MOŠTI SVETOG SISOJA, BIO JE DUHOVNIK NAŠEG VELIKOG VOĐE: Njegova poruka narodu još uvek ne bledi
Sisojevac je proglašen metohom manastira Ravanice, koji o njemu vodi brigu.
Arhijerejska liturgija služiće se u Hramu Svete Trojice na Letnjikovcu u 9 časova, a večernje bogosluženje u Sabornom hramu Svetih apostola Petra i Pavla u 18 časova, nakon čega sledi velika duhovska litija u 19 časova.
Eparhija šabačka sa radošću je pozvala sve vernike i građane Šapca da se pridruže proslavi gradske slave, koja će se održati na Duhovski ponedeljak, 24. juna. Ovaj sveti dan, posvećen silasku Svetog Duha na apostole, biće obeležen bogatim duhovnim programom, osmišljenim da produbi veru i zajedništvo među prisutnima.
Proslava će započeti svetom arhijerejskom liturgijom u Hramu Svete Trojice na Letnjikovcu, s početkom u 9 časova. Ova sveta služba predstavlja srce duhovskog ponedeljka, trenutak kada se vernici okupljaju u molitvi i pesmi, slaveći Svetu Trojicu i prizivajući blagoslov za ceo grad.
U Sabornom hramu Svetih apostola Petra i Pavla, večernje bogosluženje počeće u 18 časova. To će biti uvod u veličanstvenu duhovsku litiju, koja će započeti u 19 časova. Litija će, kao i svake godine, biti prilika da vernici, noseći ikone i sveće, prođu ulicama Šapca, donoseći blagoslov i molitvu u svaku poru grada.
Litija povodom slave grada nije samo molitvena povorka, već duboko duhovno iskustvo koje spaja vernike u zajedničkoj molitvi i pesmi. Prolazeći kroz grad, litija podseća na duhovsko čudo silaska Svetog Duha i osnažuje veru u srcima svih prisutnih. To je trenutak kada se Šabac pretvara u svetilište pod otvorenim nebom, a zvuci molitvi i crkvenih zvona prožimaju vazduh, donoseći mir i radost.
Vladika kruševački David služio je svetu liturgiju, dok mu je sasluživalo brojno sveštenstvo iz više eparhija, a horovi i bogoslovi svojim pojanjima ulepšali proslavu. Litija do Trga kosovskih junaka i kulturno-umetnički program folklornog ansambla iz Australije obeležili su ovaj dan duboke duhovnosti i zajedništva.
Krsni hod koji praktikuju vernici pravoslavne i istočno-katoličke crkve, dok predvođeni sveštenstvom, izvan zidova verskog objekta, uz molitvu i snagu zajedništva slave svoju veru i tradiciju
Iako je gradska slava Nikšića formalno ukinuta, lokalno rukovodstvo i sveštenstvo poručuju da će 12. maj i ove godine biti obeležen litijom, svečanostima i rezanjem slavskog kolača.
U svetinji gde se vera pretače u nadu, a tišina u blagodat, episkop bihaćko-petrovački predvodio je bogosluženje u manastiru Ostrog, okupljajući vernike uoči Strasne sedmice i Hristovog Vaskrsenja.
Razni su zapisi u crkvenim knjigama Manastira Ostrog, koji beleže brojna izlečenja i čuda, koja se pripisuju delovanju sveca pred čijim moštima se unesrećeni mole.
Bio je prinuđen da se krije od gonitelja čak i u bunaru, u grobu, po privatnim kućama, pustinjama.
Pokretni praznik Prepolovljenje Pedesetnice molitveno proslavlja trenutak u kojem se ujedinjuju Vaskrsenje i Silazak Duha Svetoga na apostole, podsećajući nas na istinsku duhovnu žeđ i neizmernu snagu Božije blagodati.
Svetac čiji praznik danas obeležava Srpska pravoslavna crkva, bio je svedok Božje reči u vremenu kada je istina bolela više od mača; njegova hrabrost, suze i vizije postali su večni znak da poslušnost Bogu nikada nije bez značenja, čak i kada vodi u progonstvo i smrt.
Pozvao je na trenutnu trezvenost prostim saznanjem da smo pozvani da živimo u spasonosnoj zajednici.
Protojerej Lambros iz Larise ispratio je još jedno dete na onaj svet. Njegova ćerka ubijena je nožem, a osumnjičeni je njen dvadesetjednogodišnji sin.
U svojoj priči naglašava to kako su ateisti uskraćeni jedne dimenzije, koja je spasonosna.
Predstojatelj Svetog arhijerejskog sabora je patrijarh srpski Porfirije.
Protojerej Lambros iz Larise ispratio je još jedno dete na onaj svet. Njegova ćerka ubijena je nožem, a osumnjičeni je njen dvadesetjednogodišnji sin.
Kada se desi da niti povezanosti oslabe i jedna po jedna krenu da pucaju, štetu nije nemoguće popraviti, a savet sveštenika Aleksandara Praščevića može pomoći kao prvi korak u obnovi zajednice - braka.
Monasi ili "crno duhovenstvo" polažu zavet, a otac Petar objašnjava moraju li to da urade i beli monasi i monahinje.