Arhijerejska liturgija služiće se u Hramu Svete Trojice na Letnjikovcu u 9 časova, a večernje bogosluženje u Sabornom hramu Svetih apostola Petra i Pavla u 18 časova, nakon čega sledi velika duhovska litija u 19 časova.
Eparhija šabačka sa radošću je pozvala sve vernike i građane Šapca da se pridruže proslavi gradske slave, koja će se održati na Duhovski ponedeljak, 24. juna. Ovaj sveti dan, posvećen silasku Svetog Duha na apostole, biće obeležen bogatim duhovnim programom, osmišljenim da produbi veru i zajedništvo među prisutnima.
SPC
Sabornom hramu Svetih apostola Petra i Pavla
Proslava će započeti svetom arhijerejskom liturgijom u Hramu Svete Trojice na Letnjikovcu, s početkom u 9 časova. Ova sveta služba predstavlja srce duhovskog ponedeljka, trenutak kada se vernici okupljaju u molitvi i pesmi, slaveći Svetu Trojicu i prizivajući blagoslov za ceo grad.
U Sabornom hramu Svetih apostola Petra i Pavla, večernje bogosluženje počeće u 18 časova. To će biti uvod u veličanstvenu duhovsku litiju, koja će započeti u 19 časova. Litija će, kao i svake godine, biti prilika da vernici, noseći ikone i sveće, prođu ulicama Šapca, donoseći blagoslov i molitvu u svaku poru grada.
Wikipedia
Hram Svete Trojice u Šapcu
Litija povodom slave grada nije samo molitvena povorka, već duboko duhovno iskustvo koje spaja vernike u zajedničkoj molitvi i pesmi. Prolazeći kroz grad, litija podseća na duhovsko čudo silaska Svetog Duha i osnažuje veru u srcima svih prisutnih. To je trenutak kada se Šabac pretvara u svetilište pod otvorenim nebom, a zvuci molitvi i crkvenih zvona prožimaju vazduh, donoseći mir i radost.
Komadi uvijenih kora ređaju se uspravno, a hladan sirup dodaje se tek kada se kolač polako osuši u rerni; postoji i verzija sa tiritom, starinskom smesom od jaja i brašna.
Posle zdravstvenih problema, starici je potrebna je svakodnevna pomoć, a porodica traži način da joj obezbedi odgovarajuću negu; sveštenik Viktor Nikišov ukazao je na ono što u takvoj situaciji treba uzeti u obzir.
Na praznik Trećeg obretenja glave Svetog Jovana Krstitelja, patrijarh srpski predvodio je svečanu arhijerejsku liturgiju i u besedi govorio o neprekidnoj molitvi, unutrašnjem miru i prisustvu Presvete Bogorodice u životu vernika.
Lična molitva u domu sve češće se proglašava dovoljnim odgovorom, ali tumačenje sveštenika Alekseja Maljukova pokazuje zašto takav stav menja smisao Crkve i slabi samu veru.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete pravedne Joakima i Anu po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Foka. Katolička crkva obeležava Svetog Tomu od Vilanove, kao i Svetog Mauricija i njegove drugove, mučenike, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.
Njihov život obeležili su vera, molitva i strpljenje, a nakon više decenija bezdetnosti, u dubokoj starosti dobili su kćerku koja će postati majka Gospoda Isusa Hrista.
U besedi iz 1964. svetitelj otkriva duboko značenje praznika i objašnjava kakvu vezu imaju Presveta Bogomajka, Hristova pobeda nad smrću, Sveto Pričešće i čovekov put ka spasenju.
Njihov život obeležili su vera, molitva i strpljenje, a nakon više decenija bezdetnosti, u dubokoj starosti dobili su kćerku koja će postati majka Gospoda Isusa Hrista.
Na praznik Rođenja Presvete Bogorodice, posle svete liturgije i lomljenja slavskog kolača, vernici su prošli ulicama grada moleći se za mir, zdravlje i napredak.
U besedi za utorak 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički kroz Hristove reči pokazuje zašto ni dela, Sveto Pismo i svedočanstvo Oca nisu dovoljni čoveku koji odbija da poveruje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete pravedne Joakima i Anu po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Foka. Katolička crkva obeležava Svetog Tomu od Vilanove, kao i Svetog Mauricija i njegove drugove, mučenike, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.