SUTRA JE CRNO SLOVO I SLAVA VELIKOG BROJA SRBA! Slavimo Svetog proroka Jeremiju!
Po naredbi cara Aleksandra telo Jeremijino je preneto i sahranjeno u Aleksandriji.
Arhijerejska liturgija služiće se u Hramu Svete Trojice na Letnjikovcu u 9 časova, a večernje bogosluženje u Sabornom hramu Svetih apostola Petra i Pavla u 18 časova, nakon čega sledi velika duhovska litija u 19 časova.
Eparhija šabačka sa radošću je pozvala sve vernike i građane Šapca da se pridruže proslavi gradske slave, koja će se održati na Duhovski ponedeljak, 24. juna. Ovaj sveti dan, posvećen silasku Svetog Duha na apostole, biće obeležen bogatim duhovnim programom, osmišljenim da produbi veru i zajedništvo među prisutnima.
Proslava će započeti svetom arhijerejskom liturgijom u Hramu Svete Trojice na Letnjikovcu, s početkom u 9 časova. Ova sveta služba predstavlja srce duhovskog ponedeljka, trenutak kada se vernici okupljaju u molitvi i pesmi, slaveći Svetu Trojicu i prizivajući blagoslov za ceo grad.
U Sabornom hramu Svetih apostola Petra i Pavla, večernje bogosluženje počeće u 18 časova. To će biti uvod u veličanstvenu duhovsku litiju, koja će započeti u 19 časova. Litija će, kao i svake godine, biti prilika da vernici, noseći ikone i sveće, prođu ulicama Šapca, donoseći blagoslov i molitvu u svaku poru grada.
Litija povodom slave grada nije samo molitvena povorka, već duboko duhovno iskustvo koje spaja vernike u zajedničkoj molitvi i pesmi. Prolazeći kroz grad, litija podseća na duhovsko čudo silaska Svetog Duha i osnažuje veru u srcima svih prisutnih. To je trenutak kada se Šabac pretvara u svetilište pod otvorenim nebom, a zvuci molitvi i crkvenih zvona prožimaju vazduh, donoseći mir i radost.


Vladika kruševački David služio je svetu liturgiju, dok mu je sasluživalo brojno sveštenstvo iz više eparhija, a horovi i bogoslovi svojim pojanjima ulepšali proslavu. Litija do Trga kosovskih junaka i kulturno-umetnički program folklornog ansambla iz Australije obeležili su ovaj dan duboke duhovnosti i zajedništva.
Krsni hod koji praktikuju vernici pravoslavne i istočno-katoličke crkve, dok predvođeni sveštenstvom, izvan zidova verskog objekta, uz molitvu i snagu zajedništva slave svoju veru i tradiciju
Višednevno obeležavanje gradske slave Podgorice završeno je tradicionalnom litijom koju su predvodili mitropolit Joanikije i episkop Pajsije, uz prisustvo velikog broja vernika, sveštenstva i predstavnika javnog života.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Po naredbi cara Aleksandra telo Jeremijino je preneto i sahranjeno u Aleksandriji.
Od kamenitih Mrkonjića i priča koje su vekovima čuvane u Hercegovini, do otkopavanja groba i kanonizacije u 21. veku - život Svete blažene Ane otkriva gotovo nepoznatu stranu porodice jednog od najvećih pravoslavnih svetitelja Balkana.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Jakova Zevedejevog po starom i Svetu mučenicu Glikeriju po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Blažene Djevice Marije Fatimske, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Telo Svetog Jakova je posle pogubljenja preneto u Španiju, a na njegovom grobu i dan danas se dešavaju čudesna isceljenja.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U razgovoru o sve prisutnijem fenomenu Nebojša Lazić objašnjava zašto se vera lako pretvara u ritual, a ritual u rutinu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Od kamenitih Mrkonjića i priča koje su vekovima čuvane u Hercegovini, do otkopavanja groba i kanonizacije u 21. veku - život Svete blažene Ane otkriva gotovo nepoznatu stranu porodice jednog od najvećih pravoslavnih svetitelja Balkana.