Arhijerejska liturgija služiće se u Hramu Svete Trojice na Letnjikovcu u 9 časova, a večernje bogosluženje u Sabornom hramu Svetih apostola Petra i Pavla u 18 časova, nakon čega sledi velika duhovska litija u 19 časova.
Eparhija šabačka sa radošću je pozvala sve vernike i građane Šapca da se pridruže proslavi gradske slave, koja će se održati na Duhovski ponedeljak, 24. juna. Ovaj sveti dan, posvećen silasku Svetog Duha na apostole, biće obeležen bogatim duhovnim programom, osmišljenim da produbi veru i zajedništvo među prisutnima.
SPC
Sabornom hramu Svetih apostola Petra i Pavla
Proslava će započeti svetom arhijerejskom liturgijom u Hramu Svete Trojice na Letnjikovcu, s početkom u 9 časova. Ova sveta služba predstavlja srce duhovskog ponedeljka, trenutak kada se vernici okupljaju u molitvi i pesmi, slaveći Svetu Trojicu i prizivajući blagoslov za ceo grad.
U Sabornom hramu Svetih apostola Petra i Pavla, večernje bogosluženje počeće u 18 časova. To će biti uvod u veličanstvenu duhovsku litiju, koja će započeti u 19 časova. Litija će, kao i svake godine, biti prilika da vernici, noseći ikone i sveće, prođu ulicama Šapca, donoseći blagoslov i molitvu u svaku poru grada.
Wikipedia
Hram Svete Trojice u Šapcu
Litija povodom slave grada nije samo molitvena povorka, već duboko duhovno iskustvo koje spaja vernike u zajedničkoj molitvi i pesmi. Prolazeći kroz grad, litija podseća na duhovsko čudo silaska Svetog Duha i osnažuje veru u srcima svih prisutnih. To je trenutak kada se Šabac pretvara u svetilište pod otvorenim nebom, a zvuci molitvi i crkvenih zvona prožimaju vazduh, donoseći mir i radost.
Stroge zabrane isplovljavanja blokiraju ulazak u glavne luke, dok mala alternativa u Jerisosu prima tek nekoliko desetina ljudi, ostavljajući hodočasnike iz sveta i Grčke razočarane i bez rešenja.
U besedi za ponedeljak mesopusne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako glas Božjeg Sina ne samo da pokorava prirodu, već umiruje i nemire u ljudskim srcima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prenos moštiju Svetog Jovana Zlatousta po starom i Svetog mučenika Nikifora po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Svetu Apoloniju, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Vladika kruševački David služio je svetu liturgiju, dok mu je sasluživalo brojno sveštenstvo iz više eparhija, a horovi i bogoslovi svojim pojanjima ulepšali proslavu. Litija do Trga kosovskih junaka i kulturno-umetnički program folklornog ansambla iz Australije obeležili su ovaj dan duboke duhovnosti i zajedništva.
Krsni hod koji praktikuju vernici pravoslavne i istočno-katoličke crkve, dok predvođeni sveštenstvom, izvan zidova verskog objekta, uz molitvu i snagu zajedništva slave svoju veru i tradiciju
Lična molitva u domu sve češće se proglašava dovoljnim odgovorom, ali tumačenje sveštenika Alekseja Maljukova pokazuje zašto takav stav menja smisao Crkve i slabi samu veru.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prenos moštiju Svetog Jovana Zlatousta po starom i Svetog mučenika Nikifora po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Svetu Apoloniju, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Jevanđeljska priča koja se čita na bogosluženjima uvodi vernike u drugi korak pripreme za Veliki post i otvara pitanje povratka, oproštaja i radosti koja ne liči ni na jednu ljudsku pravdu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Ksenofonta i Mariju po starom kalendaru i Svetog Teodora Stratilata po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Jeronima Emilijanija, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Protojerej-stavrofor Nedeljko Milanović, koji je kao mladi jerej trpeo pritiske komunističkog režima, najveći deo svoje službe proveo je u rasejanju, da bi se pred kraj života vratio u Srbiju i tu završio svoj zemaljski put.