Krsni hod koji praktikuju vernici pravoslavne i istočno-katoličke crkve, dok predvođeni sveštenstvom, izvan zidova verskog objekta, uz molitvu i snagu zajedništva slave svoju veru i tradiciju
Pod vedrim nebom predvečerja, svečana povorka pravoslavnih vernika kreće se ulicama, dok nosi duh zajedništva i molitve. Ukratko, ovo je definicija litije, čiji koren leži duboko u veri i tradiciji, obogaćujući duše onih koji u njoj učestvuju. Naziv vodi poreklo od grčke reči “lite”, što u prevodu na srpski znači “strasna molitva”. Litija saborno i svečarski uveličava Veliko večernje u pravoslavnim i istočno-katoličkim crkvama na neki veliki praznik. Posle litije sledi druga liturgijska radnja artoklasija, čineći liturgijsku i molitvenu celinu.
Printscreen/Republika News
Spasovdanska litija u Beogradu
Litija nije samo obična povorka, ona predstavlja više od hoda vernika kroz gradske ulice. To je molitva u pokretu, sabranost u koraku, zajedništvo u duhu. Predvođena sveštenstvom, sa krstovima, horugvama (zastave sa religijskim obeležjima) i ikonama, litija je simbol vere koji se prenosi iz generacije u generaciju.
U pravoslavnom bogosluženju, litija je svečani čin koji se odvija izvan crkvenih zidova, obično tokom velikih hrišćanskih praznika. Ona je više od povorke - to je molitveni obred koji spaja zajednicu u duhovnom iskustvu.
Printscreen/RTS
Profesor Bogoslovije Svetog Save, prezviter Branislav Kedžić
- Na ovaj način vrši se takozvano osvećenje prostora. Mi u hrišćanskoj crkvi verujemo u osvećenje vremena, gde osvećujemo određene dane u toku godine, koje nazivamo praznicima, ali osvećujemo i prostor hodajući ulicama, pevajući crkvene pesme – rekao je u gostovanju na RTS-u profesor Bogoslovije Svetog Save i pričaslen sveštenik Hrama Svetog Aleksandra Nevskog u Beogradu, prezviter Branislav Kedžić.
U prošlosti, litija je imala i praktične svrhe - služila je kao molitva za prestanak kiše, suše, rata ili neke zarazne bolesti. Danas, litija često označava proslavu slava naseljenih mesta, kada se zajednica okuplja da proslavi svoju veru i tradiciju. Sveštenici i predstavnici lokalne uprave predvode litiju, noseći sa sobom svetlost vere i nadu za bolje sutra.
Tokom liturgije u hramu Svete Trojice, mitropolit mileševski je poručio vernicima da je radost povratka u Božji dom veća od svakog prestupa i da nas Hristovo vaskrsenje vodi kroz životne izazove.
Mitropolit sremski Vasilije obišao je gradilište, što je označio važnu etapu podizanja crkve posvećene Svetom Arseniju Sremcu i otvara novo poglavlje duhovnog života ovog dela grada.
Sa blagoslovom patrijarha Porfirija, ulice Beograda ove godine će osvetliti Časni krst u rukama Nikolaja Stanića iz Dervente, najboljeg učenika Beogradske bogoslovije, poznatog po svojoj predanosti, uspehu u školovanju i brojnim nagradama.
U trenucima kada pritisnu muke, ljudi se prirodno okreću veri, ali se neretko javi dilema – da li se obratiti određenom svecu ili je dovoljna molitva upućena Bogu.
Stroge zabrane isplovljavanja blokiraju ulazak u glavne luke, dok mala alternativa u Jerisosu prima tek nekoliko desetina ljudi, ostavljajući hodočasnike iz sveta i Grčke razočarane i bez rešenja.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Stroge zabrane isplovljavanja blokiraju ulazak u glavne luke, dok mala alternativa u Jerisosu prima tek nekoliko desetina ljudi, ostavljajući hodočasnike iz sveta i Grčke razočarane i bez rešenja.