Krsni hod koji praktikuju vernici pravoslavne i istočno-katoličke crkve, dok predvođeni sveštenstvom, izvan zidova verskog objekta, uz molitvu i snagu zajedništva slave svoju veru i tradiciju
Pod vedrim nebom predvečerja, svečana povorka pravoslavnih vernika kreće se ulicama, dok nosi duh zajedništva i molitve. Ukratko, ovo je definicija litije, čiji koren leži duboko u veri i tradiciji, obogaćujući duše onih koji u njoj učestvuju. Naziv vodi poreklo od grčke reči “lite”, što u prevodu na srpski znači “strasna molitva”. Litija saborno i svečarski uveličava Veliko večernje u pravoslavnim i istočno-katoličkim crkvama na neki veliki praznik. Posle litije sledi druga liturgijska radnja artoklasija, čineći liturgijsku i molitvenu celinu.
Printscreen/Republika News
Spasovdanska litija u Beogradu
Litija nije samo obična povorka, ona predstavlja više od hoda vernika kroz gradske ulice. To je molitva u pokretu, sabranost u koraku, zajedništvo u duhu. Predvođena sveštenstvom, sa krstovima, horugvama (zastave sa religijskim obeležjima) i ikonama, litija je simbol vere koji se prenosi iz generacije u generaciju.
U pravoslavnom bogosluženju, litija je svečani čin koji se odvija izvan crkvenih zidova, obično tokom velikih hrišćanskih praznika. Ona je više od povorke - to je molitveni obred koji spaja zajednicu u duhovnom iskustvu.
Printscreen/RTS
Profesor Bogoslovije Svetog Save, prezviter Branislav Kedžić
- Na ovaj način vrši se takozvano osvećenje prostora. Mi u hrišćanskoj crkvi verujemo u osvećenje vremena, gde osvećujemo određene dane u toku godine, koje nazivamo praznicima, ali osvećujemo i prostor hodajući ulicama, pevajući crkvene pesme – rekao je u gostovanju na RTS-u profesor Bogoslovije Svetog Save i pričaslen sveštenik Hrama Svetog Aleksandra Nevskog u Beogradu, prezviter Branislav Kedžić.
U prošlosti, litija je imala i praktične svrhe - služila je kao molitva za prestanak kiše, suše, rata ili neke zarazne bolesti. Danas, litija često označava proslavu slava naseljenih mesta, kada se zajednica okuplja da proslavi svoju veru i tradiciju. Sveštenici i predstavnici lokalne uprave predvode litiju, noseći sa sobom svetlost vere i nadu za bolje sutra.
U Hramu Vaskrsenja raspravljalo se o ograničenju pristupa hodočasnicima tokom silaska Svetog Ognja, kadrovskim promenama na svetim mestima i sve većim izazovima koje donosi rat u Svetoj zemlji.
Kako je naglasio, to se pre svega može postići ulaganjem u porodicu, zasnovanu na stabilnoj zajednici između muškarca i žene, "malo, ali pravo društvo, a pre svega građansko društvo".
Eparhija budimljansko-nikšićka uzdignuta na status Mitropolije budimljansko-nikšićke i tu odluku je donio Sabor Srpske pravoslavne crkve na redovnom majskom zasedanju.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Sa blagoslovom patrijarha Porfirija, ulice Beograda ove godine će osvetliti Časni krst u rukama Nikolaja Stanića iz Dervente, najboljeg učenika Beogradske bogoslovije, poznatog po svojoj predanosti, uspehu u školovanju i brojnim nagradama.
Bogu su drage jednostavne stvari: da se molimo za sve i da volimo sve ljude. Voleti znači dati prostor drugome, a ne nametati se. Svet je prepun krstova i molitvi „po dužnosti“.
U Hramu Vaskrsenja raspravljalo se o ograničenju pristupa hodočasnicima tokom silaska Svetog Ognja, kadrovskim promenama na svetim mestima i sve većim izazovima koje donosi rat u Svetoj zemlji.
Reči ruskog sveca iz njegove knjige „Misli za svaki dan u godini“ podsećaju nas da je prava sloboda dar koji nam donosi Gospod, oslobađajući nas od lanaca neznanja, strasti i uznemirenosti – put ka unutrašnjem miru i večnoj radosti.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Tokom posete manastiru u Suroti, Elena Georgiadou zabeležila je neobjašnjivu svetlost iznad groba jednog od najvoljenijih svetitelja našeg vremena. Njena objava na društvenoj mreži rasplamsala je veru i izazvala snažne emocije među pravoslavnim vernicima.