Krsni hod koji praktikuju vernici pravoslavne i istočno-katoličke crkve, dok predvođeni sveštenstvom, izvan zidova verskog objekta, uz molitvu i snagu zajedništva slave svoju veru i tradiciju
Pod vedrim nebom predvečerja, svečana povorka pravoslavnih vernika kreće se ulicama, dok nosi duh zajedništva i molitve. Ukratko, ovo je definicija litije, čiji koren leži duboko u veri i tradiciji, obogaćujući duše onih koji u njoj učestvuju. Naziv vodi poreklo od grčke reči “lite”, što u prevodu na srpski znači “strasna molitva”. Litija saborno i svečarski uveličava Veliko večernje u pravoslavnim i istočno-katoličkim crkvama na neki veliki praznik. Posle litije sledi druga liturgijska radnja artoklasija, čineći liturgijsku i molitvenu celinu.
Printscreen/Republika News
Spasovdanska litija u Beogradu
Litija nije samo obična povorka, ona predstavlja više od hoda vernika kroz gradske ulice. To je molitva u pokretu, sabranost u koraku, zajedništvo u duhu. Predvođena sveštenstvom, sa krstovima, horugvama (zastave sa religijskim obeležjima) i ikonama, litija je simbol vere koji se prenosi iz generacije u generaciju.
U pravoslavnom bogosluženju, litija je svečani čin koji se odvija izvan crkvenih zidova, obično tokom velikih hrišćanskih praznika. Ona je više od povorke - to je molitveni obred koji spaja zajednicu u duhovnom iskustvu.
Printscreen/RTS
Profesor Bogoslovije Svetog Save, prezviter Branislav Kedžić
- Na ovaj način vrši se takozvano osvećenje prostora. Mi u hrišćanskoj crkvi verujemo u osvećenje vremena, gde osvećujemo određene dane u toku godine, koje nazivamo praznicima, ali osvećujemo i prostor hodajući ulicama, pevajući crkvene pesme – rekao je u gostovanju na RTS-u profesor Bogoslovije Svetog Save i pričaslen sveštenik Hrama Svetog Aleksandra Nevskog u Beogradu, prezviter Branislav Kedžić.
U prošlosti, litija je imala i praktične svrhe - služila je kao molitva za prestanak kiše, suše, rata ili neke zarazne bolesti. Danas, litija često označava proslavu slava naseljenih mesta, kada se zajednica okuplja da proslavi svoju veru i tradiciju. Sveštenici i predstavnici lokalne uprave predvode litiju, noseći sa sobom svetlost vere i nadu za bolje sutra.
U Vranju je služen pomen stradalima, dok su reči poglavara Srpske pravoslavne crkve o ubijenim devojčicama, izgubljenom miru i savesti čovečanstva otvorile pitanje - kuda ide svet ako zaboravi vrednost života.
Dok dnevni list „Srpski telegraf“ slavi deset godina rada, portal Religija.rs se priprema za drugu godišnjicu, nastavljajući dijalog o veri, identitetu i društvu sa novim idejama i sadržajem.
Miris tamjana i tiha molitva ispunili su Saborni hram u Prijepolju dok su sabrani pominjali decu, žene i vojnike čija imena i dalje žive u srcima zajednice.
Godine 1009. morao se povući s ovog položaja u Hrizopolj blizu Carigrada zbog previše strogog upravljanja manastirom i zbog sukoba s carigradskim patrijarhom oko metoda duhovnosti.
Vest o prodaji proizvoda sa hrišćanskim simbolima izazvala je šok među vernicima, otvarajući pitanje granica poštovanja svetinje i zloupotrebe vere u ime „slobode izražavanja“.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Sa blagoslovom patrijarha Porfirija, ulice Beograda ove godine će osvetliti Časni krst u rukama Nikolaja Stanića iz Dervente, najboljeg učenika Beogradske bogoslovije, poznatog po svojoj predanosti, uspehu u školovanju i brojnim nagradama.
U Vranju je služen pomen stradalima, dok su reči poglavara Srpske pravoslavne crkve o ubijenim devojčicama, izgubljenom miru i savesti čovečanstva otvorile pitanje - kuda ide svet ako zaboravi vrednost života.
Dok dnevni list „Srpski telegraf“ slavi deset godina rada, portal Religija.rs se priprema za drugu godišnjicu, nastavljajući dijalog o veri, identitetu i društvu sa novim idejama i sadržajem.
Vest o prodaji proizvoda sa hrišćanskim simbolima izazvala je šok među vernicima, otvarajući pitanje granica poštovanja svetinje i zloupotrebe vere u ime „slobode izražavanja“.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.