Krsni hod koji praktikuju vernici pravoslavne i istočno-katoličke crkve, dok predvođeni sveštenstvom, izvan zidova verskog objekta, uz molitvu i snagu zajedništva slave svoju veru i tradiciju
Pod vedrim nebom predvečerja, svečana povorka pravoslavnih vernika kreće se ulicama, dok nosi duh zajedništva i molitve. Ukratko, ovo je definicija litije, čiji koren leži duboko u veri i tradiciji, obogaćujući duše onih koji u njoj učestvuju. Naziv vodi poreklo od grčke reči “lite”, što u prevodu na srpski znači “strasna molitva”. Litija saborno i svečarski uveličava Veliko večernje u pravoslavnim i istočno-katoličkim crkvama na neki veliki praznik. Posle litije sledi druga liturgijska radnja artoklasija, čineći liturgijsku i molitvenu celinu.
Printscreen/Republika News
Spasovdanska litija u Beogradu
Litija nije samo obična povorka, ona predstavlja više od hoda vernika kroz gradske ulice. To je molitva u pokretu, sabranost u koraku, zajedništvo u duhu. Predvođena sveštenstvom, sa krstovima, horugvama (zastave sa religijskim obeležjima) i ikonama, litija je simbol vere koji se prenosi iz generacije u generaciju.
U pravoslavnom bogosluženju, litija je svečani čin koji se odvija izvan crkvenih zidova, obično tokom velikih hrišćanskih praznika. Ona je više od povorke - to je molitveni obred koji spaja zajednicu u duhovnom iskustvu.
Printscreen/RTS
Profesor Bogoslovije Svetog Save, prezviter Branislav Kedžić
- Na ovaj način vrši se takozvano osvećenje prostora. Mi u hrišćanskoj crkvi verujemo u osvećenje vremena, gde osvećujemo određene dane u toku godine, koje nazivamo praznicima, ali osvećujemo i prostor hodajući ulicama, pevajući crkvene pesme – rekao je u gostovanju na RTS-u profesor Bogoslovije Svetog Save i pričaslen sveštenik Hrama Svetog Aleksandra Nevskog u Beogradu, prezviter Branislav Kedžić.
U prošlosti, litija je imala i praktične svrhe - služila je kao molitva za prestanak kiše, suše, rata ili neke zarazne bolesti. Danas, litija često označava proslavu slava naseljenih mesta, kada se zajednica okuplja da proslavi svoju veru i tradiciju. Sveštenici i predstavnici lokalne uprave predvode litiju, noseći sa sobom svetlost vere i nadu za bolje sutra.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Sa blagoslovom patrijarha Porfirija, ulice Beograda ove godine će osvetliti Časni krst u rukama Nikolaja Stanića iz Dervente, najboljeg učenika Beogradske bogoslovije, poznatog po svojoj predanosti, uspehu u školovanju i brojnim nagradama.
Kroz molitvu, vernik ne samo da traži pomoć ili izražava zahvalnost, već se i pročišćava od greha, čisti svoje misli i srce, te postiže unutrašnji mir i duhovnu snagu.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Pravoslavlje uči da je brak zajednica ljubavi, u kojoj oba partnera, kroz međusobnu podršku i poštovanje, imaju ulogu da rastu i postignu duhovnu zrelost.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.