Veliki ruski podvižnik govorio je o značaju obraćanja Presvetoj Bogorodici u trenucima straha, nemira i životnih iskušenja.
Brige, strahovi i neizvesnost mogu toliko da zaokupe čoveka da mu postane teško da pronađe mir i sabranost potrebne za molitvu. Misli se neprestano vraćaju problemima, a molitva ostaje po strani. Arhimandrit Teofan Novojezerski u svojoj pouci podseća vernike da se što češće obraćaju Presvetoj Bogorodici i ukazuje na značaj molitve koju mnogi znaju još od detinjstva.
- Molite se Bogorodici i čitajte što je češće moguće. "Bogorodice Djevo Marijo, raduj se, blagodatna Marijo, Gospod je s Tobom: blagoslovena si Ti među ženama, i blagosloven je plod utrobe Tvoje, jer si rodila Spasitelja duša naših!" Ko god čita ovu molitvu, zaštićen je Presvetom Bogorodicom! Verujte čvrsto da vas ona nevidljivo pozdravlja i plete vam venac kada čitate arhanđelov pozdrav: "Bogorodice Djevo Marijo, raduj se..." Čak i oni koji samo razgovaraju sa Presvetom Bogorodicom dobiće veliku nagradu. Ona čuje sve i zastupa se za sve. Njenim presvetim molitvama sve je moguće - govorio je arhimandrit Teofan Novojezerski.
Arhimandrit Teofan Novojezerski bio je ruski pravoslavni monah, duhovnik i iguman Kirilo-Novoj jezerskog manastira, kojim je upravljao od 1793. godine do kraja života. Bio je poznat po mudrim duhovnim savetima i poukama o molitvi, smirenju i monaškom životu. Pod njegovim rukovodstvom manastir je doživeo duhovni i materijalni preporod, a njegova učenja sačuvana su u zbirkama duhovnih pouka i pisama.
Njegova pouka poziva vernike da se ne mole samo u trenucima velike nevolje. Obraćanje Presvetoj Bogorodici može postati deo svakodnevice i podsetnik da se, čak i u teškoćama, ne oslanjamo isključivo na sopstvene snage, već da utehu i pomoć tražimo i u molitvi.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
Jedna kratka pouka ruskog svetitelja govori o trenutku kada razgovor prestaje da bude razgovor i postaje borba za prevlast u kojoj na kraju svi nešto izgube.
Kada među ljudima ostanu povreda, ljutnja i ćutanje, poznati duhovnik savetuje da se ne odustaje od drugoga, već da se za njega učini ono što može doneti ispravljenje, pomirenje i drugačiji odnos.
Iz Pres-službe Svete Stolice najavljeno je novo obaveštenje o oporavku poglavara Rimokatoličke crkve, koji se nalazi pod lekarskim nadzorom u rimskoj bolnici Đemeli.
U besedi za sredu 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava kako loša pomisao prerasta u greh, a loš primer može da odvede i druge na stranputicu.
Pravoslavni podvižnik objašnjava zašto je važno prepoznati sopstvene slabosti, osloboditi se potrebe da uvek budemo u pravu i kroz smirenje se otvoriti za Božju blagodat.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
Ruski svetitelj nas uči da pohvale i pokude ne određuju čovekovu vrednost, već da je najvažnije ostati veran istini i pred Bogom i pred sopstvenom savešću.
U besedi za sredu 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava kako loša pomisao prerasta u greh, a loš primer može da odvede i druge na stranputicu.
Pravoslavni podvižnik objašnjava zašto je važno prepoznati sopstvene slabosti, osloboditi se potrebe da uvek budemo u pravu i kroz smirenje se otvoriti za Božju blagodat.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Pravoslavni podvižnik objašnjava zašto je važno prepoznati sopstvene slabosti, osloboditi se potrebe da uvek budemo u pravu i kroz smirenje se otvoriti za Božju blagodat.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.