Njihovo žitije govori o mladiću koji je želeo da osvoji Justinu po svaku cenu, ali i o preobražaju čoveka koji je napustio dotadašnji put i postao Hristov služitelj.
Srpska pravoslavna crkva 15. oktobra proslavlja Svetog sveštenomučenika Kiprijana i Svetu Justinu devicu, svetitelje čiji život svedoči o snazi hrišćanske vere i mogućnosti da se čovek promeni kada upozna istinu Hristovu. Njihovo stradanje ostalo je upamćeno i kao svedočanstvo da se zlo ne pobeđuje njegovim sredstvima, već molitvom, verom i poverenjem u Boga.
Od idolopoklonstva do Hristove vere
Sveti Kiprijan živeo je u Antiohiji, gde je bio poznat kao čovek koji se bavio vračanjem i gatanjem, oslanjajući se na nečiste duhove. U istom gradu živela je i Justina, ćerka Edasija i Kleodonije, koji su u početku pripadali mnogobožačkoj veri.
Justina je, posećujući hrišćanske crkve, upoznala Hrista i prihvatila hrišćanstvo. Svoju veru nije zadržala samo za sebe, već je i svoje roditelje privela Hristu. Edasije i Kleodonija takođe su primili krštenje od episkopa Optata.
Put Svetog Kiprijana bio je drugačiji. Iako je poznavao vračanje i služio se praksama suprotnim hrišćanskoj veri, susret sa Justinom postao je prekretnica u njegovom životu.
Kako je molitva Svete Justine promenila život Svetog Kiprijana
Prema crkvenom predanju, neznabožački mladić Aglaid zaljubio se u Justinu i želeo da je privoli na vezu. Kada ga je ona odlučno odbila, potražio je pomoć od Kiprijana, nadajući se da će on svojim vračanjem uspeti da promeni njenu odluku.
Kiprijan je pokušavao da preko nečistih duhova navede Justinu da prihvati Aglaidovu želju. Međutim, njegovi pokušaji nisu uspeli. Justina se molitvom obraćala Bogu i osenjivala se krsnim znamenjem, ne odustajući od svoje vere i odluke da živi u skladu sa hrišćanskim učenjem.
Suočen sa neuspehom svojih magijskih postupaka, Kiprijan je počeo da prepoznaje silu Hristove vere. Shvatio je da se ono čemu je dotad služio ne može uporediti sa silom Božjom. Odrekao se ranijeg načina života, primio krštenje i krenuo putem hrišćanske vere.
Vremenom je postao sveštenik, a potom i episkop. Njegov život pokazuje da prošlost ne mora da odredi čovekovu budućnost i da iskreno pokajanje podrazumeva spremnost da se napuste ranije zablude i prihvati život u Hristu.
Stradanje za Hrista
Prihvatanje hrišćanstva donelo je Kiprijanu i Justini stradanje. Zbog svoje vere našli su se na udaru mnogobožaca, koji su ih optužili i predali sudu u Damasku. Posle mučenja, oboje su posečeni mačem u Nikomidiji, postradavši za Hrista.
Crkva ih zato proslavlja zajedno, čuvajući uspomenu na Svetu Justinu, koja je ostala postojana u veri uprkos pritiscima, i na Svetog Kiprijana, koji je od čoveka posvećenog vračanju postao Hristov služitelj i svedok vere.
Šta vernicima poručuje praznik Svetog Kiprijana i Justine
Praznik ovih svetitelja podseća vernike da se hrišćanski život ne zasniva na strahu od nepoznatog, traženju skrivenih sila ili pokušaju da se volja drugih ljudi potčini sopstvenim željama. Hrišćanska vera poziva čoveka da se pouzda u Boga, da se molitvom suočava sa iskušenjima i da poštuje slobodu drugoga.
Primer Svete Justine govori o istrajnosti u veri i o tome da čovek ne treba da odstupi od svojih hrišćanskih uverenja pod pritiskom okoline. Život Svetog Kiprijana, s druge strane, svedoči o značaju pokajanja i duhovne promene. Njegovo obraćenje podseća da čovek može da napusti pogrešan put i usmeri svoj život ka Hristu.
Zato se uspomena na Svetog sveštenomučenika Kiprijana i Svetu Justinu ne svodi samo na priču o davnim događajima i stradanju. Njihov praznik poziva vernike da preispitaju sopstvene izbore, da ne traže moć nad drugima i da u veri, molitvi i pokajanju pronađu oslonac za život u skladu sa Jevanđeljem.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Njihovo žitije govori o mladiću koji je želeo da osvoji Justinu po svaku cenu, ali i o preobražaju čoveka koji je napustio dotadašnji put i postao Hristov služitelj.
Tokom praznične liturgije, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je vernike da Hrista stave na prvo mesto i upozorio na najveću opasnost za čoveka i narod.
Iz Pres-službe Svete Stolice najavljeno je novo obaveštenje o oporavku poglavara Rimokatoličke crkve, koji se nalazi pod lekarskim nadzorom u rimskoj bolnici Đemeli.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Pokrov Presvete Bogorodice po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Prepodobnu mati Paraskevu. Katolička crkva spominje Svetog Kalista Prvog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Grigorija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Hrisiju. Katolička crkva spominje Svetog Lubencija, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnog Kirijaka Otšelnika - Miholjdan, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Proba, Taraha i Andronika. Katolička crkva slavi Svetog Serafina, Jevreji obeležavaju Roš Hodeš, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Miholjske zadušnice i Svetog mučenika Kalistrata po starom kalendaru, dok po novom proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju. Katolička crkva obeležava Svetog Franju Bordžiju, Jevreji obeležavaju Šabat Berešit, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Pokrov Presvete Bogorodice po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Prepodobnu mati Paraskevu. Katolička crkva spominje Svetog Kalista Prvog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Grigorija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Hrisiju. Katolička crkva spominje Svetog Lubencija, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
U besedi za sredu 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava kako loša pomisao prerasta u greh, a loš primer može da odvede i druge na stranputicu.
Pravoslavni podvižnik objašnjava zašto je važno prepoznati sopstvene slabosti, osloboditi se potrebe da uvek budemo u pravu i kroz smirenje se otvoriti za Božju blagodat.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.