ČITANJE BIBLIJE ZA 18. MART: Odlomak iz Svetog pisma za utorak treće sedmice posta
Bog poziva ljude da se obrate Njegovoj volji i traže pomoć, jer samo onda mogu biti zaštićeni.
U ovim Jevanđeljima se govori o čudima Isusa Hrista, ali i o važnoj poruci koju ima za narod.
Jevanđelje Marko, začalo 31 (7,31-37)31. I opet iziđe Isus iz krajeva tirskih i sidonskih i dođe na more Galilejsko kroz krajeve dekapoljske. 32. I dovedoše k njemu gluha i mutava, i moljahu ga da metne na njega ruku. 33. I uzevši ga iz naroda nasamo, metnu prste svoje u uši njegove, i pljunuvši dotače se jezika njegova; 34. i pogledavši na nebo uzdahnu, i reče mu: „Efata”, to jest, otvori se! 35. I odmah mu se otvori sluh, i razdreši se sveza jezika njegova, i govoraše pravilno. 36. I zabrani im da nikome ne kazuju; ali što im više zabranjivaše to oni većma razglašavahu. 37. I veoma mnogo se divljahu govoreći: „Sve dobro čini; i gluhe čini da čuju i neme da govore.”
Jevanđelje Jovan, začalo 16 (5,24-30)24. Zaista, zaista vam kažem: „Ko moju reč sluša i veruje Onome koji me je poslao, ima život večni, i ne dolazi na sud, nego je prešao iz smrti u život. 25. Zaista, zaista vam kažem, da dolazi čas, i već je nastao, kada će mrtvi čuti glas Sina Božijeg, i čuvši ga oživeće. 26. Jer kao što Otac ima život u sebi, tako dade i Sinu da ima život u sebi; 27. I dade mu vlast i da sudi, jer je Sin Čovečiji. 28. Ne čudite se tome, jer dolazi čas u koji će svi koji su u grobovima čuti glas Sina Božijeg, 29. I izići će oni koji su činili dobro u vaskrsenje života, a oni koji su činili zlo u vaskrsenje suda. 30. Ja ne mogu ništa činiti sam od sebe; kako čujem onako sudim, i sud je moj pravedan; jer ne tražim volju svoju no volju Oca koji me je poslao.
Bog poziva ljude da se obrate Njegovoj volji i traže pomoć, jer samo onda mogu biti zaštićeni.
Knjiga proroka Isaije najavljuje dolazak danâ Božijeg gneva, kada će se zemlja treseti pod njegovim gnevom, a svetlost neba neće više obasjavati zemlju. U ovom odlomku otkrivamo neizbežni trenutak kada se božja pravda sledi, a svi grešnici suočavaju sa sudbinom.
"Jer si bio krepost ubogome, krepost siromahu u nevolji njegovoj, utočište od poplave, zaklon od žege, jer je gnev nasilnički kao poplava koja obaljuje zid".
Tada će Gospod pokarati mačem svojim ljutim i velikim i jakim levijatana, prugu zmiju, i levijatana, krivuljastu zmiju, i ubiće zmaja koji je u moru.
"Eto postao si zdrav, više ne greši, da ti se što gore ne dogodi."
"Duh Sveti doći će na tebe, i sila Višnjega oseniće te; zato i ono što će se roditi biće sveto, i nazvaće se Sin Božiji".
Teško onima koji duboko sakrivaju od Gospoda nameru, koji rade u mraku i govore: „Ko nas vidi?” i „Ko nas zna?”
"Budite vi, dakle, savršeni, kao što je savršen Otac vaš nebeski."
Krst nije samo simbol stradanja, već pre svega znak vaskrsenja i nade, pečat Hristove ljubavi prema rodu ljudskom i svedočanstvo njegove žrtve kojom je smrt pobeđena.
U trenucima kada pritisnu muke, ljudi se prirodno okreću veri, ali se neretko javi dilema – da li se obratiti određenom svecu ili je dovoljna molitva upućena Bogu.
Pouka svetogorskog starca razotkriva zašto mnoge ljubavi pucaju pre nego što postanu porodica - i po čemu se zaista prepoznaje čovek sposoban da nosi zajednički život.
U besedi za ponedeljak sedmice mitara i fariseja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto toliko lako boravimo po tuđim prostorima, a tako teško silazimo u sopstvenu dubinu.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Pravoslavni vernici danas slave Svete mučenike Jermila i Stratonika po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava spomen na prepodobne Ksenofonta, Mariju i njihove sinove Arkadija i Jovana. Katolici danas slave Svete Timoteja i Tita, dok u judaizmu i islamu nema velikog verskog praznika
Reči svetogorskog starca deluju kao tiha, ali neumoljiva optužba naše potrebe da sudimo, i podsećaju nas da se vera ne meri time koga smo isključili, nego koga smo bili spremni da nosimo.
Od prvih pokreta u utrobi do svakodnevnih odluka – ajeti iz sure Āli Imran (3:5 6) otkrivaju koliko je život pažljivo oblikovan, podsećajući nas da ništa na nebu ni na Zemlji nije skriveno od Alahovog znanja i moći.