ČITANJE BIBLIJE ZA 18. MART: Odlomak iz Svetog pisma za utorak treće sedmice posta
Bog poziva ljude da se obrate Njegovoj volji i traže pomoć, jer samo onda mogu biti zaštićeni.
U ovim Jevanđeljima se govori o čudima Isusa Hrista, ali i o važnoj poruci koju ima za narod.
Jevanđelje Marko, začalo 31 (7,31-37)31. I opet iziđe Isus iz krajeva tirskih i sidonskih i dođe na more Galilejsko kroz krajeve dekapoljske. 32. I dovedoše k njemu gluha i mutava, i moljahu ga da metne na njega ruku. 33. I uzevši ga iz naroda nasamo, metnu prste svoje u uši njegove, i pljunuvši dotače se jezika njegova; 34. i pogledavši na nebo uzdahnu, i reče mu: „Efata”, to jest, otvori se! 35. I odmah mu se otvori sluh, i razdreši se sveza jezika njegova, i govoraše pravilno. 36. I zabrani im da nikome ne kazuju; ali što im više zabranjivaše to oni većma razglašavahu. 37. I veoma mnogo se divljahu govoreći: „Sve dobro čini; i gluhe čini da čuju i neme da govore.”
Jevanđelje Jovan, začalo 16 (5,24-30)24. Zaista, zaista vam kažem: „Ko moju reč sluša i veruje Onome koji me je poslao, ima život večni, i ne dolazi na sud, nego je prešao iz smrti u život. 25. Zaista, zaista vam kažem, da dolazi čas, i već je nastao, kada će mrtvi čuti glas Sina Božijeg, i čuvši ga oživeće. 26. Jer kao što Otac ima život u sebi, tako dade i Sinu da ima život u sebi; 27. I dade mu vlast i da sudi, jer je Sin Čovečiji. 28. Ne čudite se tome, jer dolazi čas u koji će svi koji su u grobovima čuti glas Sina Božijeg, 29. I izići će oni koji su činili dobro u vaskrsenje života, a oni koji su činili zlo u vaskrsenje suda. 30. Ja ne mogu ništa činiti sam od sebe; kako čujem onako sudim, i sud je moj pravedan; jer ne tražim volju svoju no volju Oca koji me je poslao.
Bog poziva ljude da se obrate Njegovoj volji i traže pomoć, jer samo onda mogu biti zaštićeni.
Knjiga proroka Isaije najavljuje dolazak danâ Božijeg gneva, kada će se zemlja treseti pod njegovim gnevom, a svetlost neba neće više obasjavati zemlju. U ovom odlomku otkrivamo neizbežni trenutak kada se božja pravda sledi, a svi grešnici suočavaju sa sudbinom.
"Jer si bio krepost ubogome, krepost siromahu u nevolji njegovoj, utočište od poplave, zaklon od žege, jer je gnev nasilnički kao poplava koja obaljuje zid".
Tada će Gospod pokarati mačem svojim ljutim i velikim i jakim levijatana, prugu zmiju, i levijatana, krivuljastu zmiju, i ubiće zmaja koji je u moru.
"Eto postao si zdrav, više ne greši, da ti se što gore ne dogodi."
"Duh Sveti doći će na tebe, i sila Višnjega oseniće te; zato i ono što će se roditi biće sveto, i nazvaće se Sin Božiji".
Teško onima koji duboko sakrivaju od Gospoda nameru, koji rade u mraku i govore: „Ko nas vidi?” i „Ko nas zna?”
"Budite vi, dakle, savršeni, kao što je savršen Otac vaš nebeski."
Pozivajući se na svedočanstvo apostola Petra, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za subotu 9. sedmice po Duhovima otkriva zašto se duhovna briga svetih ne završava zemaljskim životom.
Jedna od pouka velikog pravoslavnog duhovnika otkriva zašto čovek često vodi najteže borbe sa sopstvenim mislima, a ne sa onim što se zaista dogodilo.
U pravno-bogoslovskoj analizi grčki mitropolit objašnjava zašto, prema učenju Pravoslavne crkve, zahtev za brisanje iz Knjige krštenih nije prihvatljiv.
Pravoslavna vera uči da čovek nije prepušten samome sebi i da nijedna životna okolnost nije izvan Božjeg promisla.
Mnogi koji prolaze kroz Himaru zastaju da se pomole, zapale sveću i odaju poštovanje svetitelju čiji je život bio posvećen služenju Bogu i narodu.
Na mestu gde je Stefan Uroš IV Dušan Nemanjić prvobitno sahranjen, nakon manastirske slave služen je parastos prvom srpskom caru.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
U vremenu kada se brak često posmatra kroz prolazna osećanja ili spoljašnje okolnosti, pravoslavna vera podseća da je njegova snaga u zavetu koji se daje pred Bogom.
Patrijarh Pavle posebno je naglašavao da čovek može podneti i najveća iskušenja kada zna njihov smisao.
Monahinja Atanasija Rašić zapisala je pripremu ovog neobičnog jela od pšenice koje vekovima prati duh jednostavnosti i posta.