Wikipedia/Klubi Karrieres Kuvendi i Arberit/Raso mk
U gradu koji vekovima nosi ime poslednjeg vladara iz dinastije Nemanjića pokrenuta je peticija za promenu naziva u Ferizaj, prema Ferizu Šasivariju, trgovcu i vlasniku hotela iz osmanskog perioda.
Uroševac, grad na Kosovu i Metohiji koji nosi ime poslednjeg vladara iz dinastije Nemanjića, ponovo se našao u središtu rasprave o istorijskom nasleđu. U gradu je pokrenuto prikupljanje potpisa za peticiju kojom se traži ukidanje naziva Uroševac i uvođenje imena Ferizaj kao jedinog zvaničnog naziva na svim jezicima.
Za pravoslavne vernike ime Uroševac ima posebno značenje zbog Svetog cara Uroša, poslednjeg srpskog cara iz loze Nemanjića. Sveti car Uroš V Nejaki bio je jedini sin i naslednik cara Dušana Silnog, a vladao je od 1355. do 1371. godine. Srpska pravoslavna crkva ga poštuje kao svetitelja, a njegovo ime ostalo je povezano sa istorijskim i duhovnim nasleđem srpskog naroda.
Naziv koji Albanci sada žele da ozvaniče potiče iz perioda nakon srednjeg veka, kada je ovo područje bilo pod osmanskom vlašću. Grad je tada nosio ime Ferizović, po Ferizu Šasivariju, vlasniku hotela koji je postojao pre izgradnje železnice Beograd – Solun. Do 1873. godine, kada je pruga prošla kroz naselje, Uroševac je bio malo mesto koje je kasnije počelo brže da se razvija.
Kako piše portal radiokim.net, pokretači peticije smatraju da bi promena naziva predstavljala „ispravljanje istorijske nepravde“. Oni žele da prikupljene potpise predaju Skupštini Kosova kako bi naziv Ferizaj bio jedini koji će se koristiti u zvaničnim dokumentima.
Wikipedia/Raso mk
Sveti car Uroš
Prvi je peticiju potpisao gradonačelnik Uroševca Agim Aljiu, koji je rekao da opština podržava ovu inicijativu. On je ocenio da promena naziva predstavlja „uspostavljanje istorijske pravde“ i dodao da bi ovaj potez trebalo da podstakne institucije da preispitaju nazive drugih naselja na Kosovu.
Inicijator peticije Baškim Fazliju izjavio je da zahtev nije usmeren protiv nijedne zajednice, već da ima za cilj, kako je naveo, vraćanje istorijskog naziva grada.
Međutim, iz ugla pravoslavnog istorijskog nasleđa, pitanje promene imena Uroševca ima dublje značenje. Za mnoge vernike ovaj naziv nije samo oznaka jednog grada, već podsećanje na Svetog cara Uroša i vreme Nemanjića, dinastije koja je ostavila snažan trag u istoriji, kulturi i duhovnosti srpskog naroda.
Na prostoru Kosova i Metohije vekovima postoje crkve i manastiri koji svedoče o tom nasleđu. Zbog toga se pokušaj uklanjanja imena Svetog cara Uroša iz naziva grada u javnosti ne posmatra samo kao administrativna odluka, već i kao pitanje odnosa prema istorijskom pamćenju jednog naroda.
Manastir Svetih arhangela, zadužbina cara Stefana Dušana podignuta između 1343. i 1352. godine, bio je jedno od najznačajnijih duhovnih središta srednjovekovne Srbije i njegovo poslednje počivalište.
Vladika Tihon osveštao je prve zvanične prostorije Udruženja veterana "Košare", koje će biti mesto zajedništva, podrške borcima i čuvanja uspomene na junake koji su život položili za slobodu Srbije.
Poglavar Srpske Pravoslavne Crkve razgovarao je o verskoj diplomatiji, zaštiti duhovnog nasleđa i jačanju odnosa sa SAD na temeljima hrišćanskih vrednosti.
Irena Jurkovska iz Maribora doputovala je sa sinom Kristijanom u svetinju kod Golupca kako bi posvedočila o danima velike neizvesnosti, molitvama koje su joj davale snagu i veri koja joj je, kako kaže, donela nadu i utehu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Srednjovekovni rukopis Srpske pravoslavne crkve, koji se više od šest vekova koristi u liturgiji, našao se u središtu spora nakon odluke Komisije BiH da ga proglasi državnom baštinom.
U čestitki povodom Obretenja moštiju Prepodobnog Sergija Radonješkog, patrijarh srpski istakao je njegov značaj kao duhovnog uzora i pozvao na jedinstvo, ljubav i prevazilaženje podela.
Nastao u manastiru Esfigmenu kao izraz otpora prema crkvenim promenama, ovaj slogan je tokom decenija dobio nova značenja i postao predmet brojnih rasprava.
Irena Jurkovska iz Maribora doputovala je sa sinom Kristijanom u svetinju kod Golupca kako bi posvedočila o danima velike neizvesnosti, molitvama koje su joj davale snagu i veri koja joj je, kako kaže, donela nadu i utehu.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Srednjovekovni rukopis Srpske pravoslavne crkve, koji se više od šest vekova koristi u liturgiji, našao se u središtu spora nakon odluke Komisije BiH da ga proglasi državnom baštinom.
U čestitki povodom Obretenja moštiju Prepodobnog Sergija Radonješkog, patrijarh srpski istakao je njegov značaj kao duhovnog uzora i pozvao na jedinstvo, ljubav i prevazilaženje podela.