HRABRO MALJEM PORUŠIO SVE PAGANSKE IDOLE I ŽIVOT POLOŽIO ZA HRISTA! Sutra slavimo Svetog mučenika Emilijana!
Sveti Emilijan živeo je u vreme cara Julijana Odstupnika, jednog od najžešćih progonitelja hrišćana u Rimskom carstvu.
Oni su svojim podvigom posvedočili da je vera u Hrista vrednija od svakog prolaznog života.
Srpska pravoslavna crkva 5. avgusta proslavlja Svete mučenike Trofima i Teofila i druge s njima postradale, koji su život položili za Hrista tokom progona hrišćana za vreme cara Dioklecijana.
Ovi sveti mučenici izvedeni su pred neznabožne vlasti i od njih je zahtevano da prinesu žrtve idolima i odreknu se vere u Gospoda Isusa Hrista.
Iako su bili izloženi pretnjama i najtežim mukama, ostali su nepokolebljivi u svom ispovedanju vere, ne pristajući da se poklone bezdahnim idolima.
Zbog svoje vernosti Hristu bili su podvrgnuti surovim mučenjima.
Najpre su ih obesili na sprave za mučenje i strugali njihova tela oštrim gvožđem, potom ih zasipali kamenjem, a zatim im polomili kolenice. Mučitelji su verovali da će ih tako primorati da se odreknu Hrista, ali su sveti mučenici istrajali u veri i molitvi.
Na kraju su bačeni u veliki oganj kako bi u njemu skončali. Međutim, po sili Božjoj ostali su živi i nepovređeni usred plamena, što je zadivilo prisutne i pokazalo snagu njihove vere.
Umesto da omekša srce mučitelja, ovo čudo izazvalo je još veću mržnju, pa je naređeno da budu pogubljeni mačem.
Svetim mučenicima odsečene su glave, te su tako završili svoj zemaljski život, zadobivši venac mučeništva i večnu slavu pred Gospodom.
Njihovo stradanje dogodilo se u Likiji 308. godine, a Crkva ih od tada poštuje kao svetitelje koji su svojim podvigom posvedočili da je vera u Hrista vrednija od svakog prolaznog života.
Njihov praznik podseća vernike na snagu istrajnosti, odanosti Bogu i hrabrosti da se istina ispoveda bez obzira na iskušenja i stradanja.
Sveti Emilijan živeo je u vreme cara Julijana Odstupnika, jednog od najžešćih progonitelja hrišćana u Rimskom carstvu.
Prepodobna Makrina bila je najstarija sestra velikih crkvenih otaca – Svetog Vasilija Velikog i Svetog Grigorija Niskog.
Sve što mu je Bog otkrivao primao je u svoje srce i verno prenosio narodu, pozivajući ga na pokajanje, povratak veri i nadi u Božju milost.
Dok su mnogi iz straha napustili Hrista, Marija Magdalena ostala je pod krstom na Golgoti zajedno sa Presvetom Bogorodicom i drugim ženama mironosicama, deleći bol zbog njegovog raspeća.
Posebno se isticao brigom prema siromašnima i nevoljnima.
Njihov život bio je ispunjen propovedanjem, služenjem Crkvi, stradanjem i podnošenjem različitih iskušenja.
Kada je odrastao, ostavio je sve i krenuo da propoveda Jevanđelje, pozivajući ljude da se okrenu Hristu.
Njihova imena vezuju se za početke širenja Hristove vere i apostolsku službu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Evdokima po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Ipolit. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Poncijana, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posebno se isticao brigom prema siromašnima i nevoljnima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Silu, Siluana, Kriskenta, Epeneta i Andronika po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenici Fotije i Anikita Nikomidijski i drugi s njima. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog pape Inocenta XI, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Njihov život bio je ispunjen propovedanjem, služenjem Crkvi, stradanjem i podnošenjem različitih iskušenja.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Otac Andrej podseća da duhovna trezvenost počinje tek kada čovek prestane da ulepšava sliku o sebi i svoje slabosti poveri Božjoj pomoći.
Posebno se isticao brigom prema siromašnima i nevoljnima.
Posle decenija progona i zabrane vere, pravoslavni narod Đirokastre dočekao je patrijaršijskog egzarha Anastasa Janulatosa, a već sutradan u gradu je prvi put posle 25 godina služena arhijerejska liturgija.