Dok su mnogi iz straha napustili Hrista, Marija Magdalena ostala je pod krstom na Golgoti zajedno sa Presvetom Bogorodicom i drugim ženama mironosicama, deleći bol zbog njegovog raspeća.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) 4. avgusta proslavlja Svetu Mariju Magdalinu, svetu mironosicu i ravnoapostolnu, u narodu poznatiju kao Blagu Mariju.
Kao jedna od najodanijih sledbenica Gospoda Isusa Hrista, ostala je uz Spasitelja u trenucima njegovog najvećeg stradanja, a upravo njoj se, prema Jevanđelju, vaskrsli Hristos prvi javio, zbog čega zauzima posebno mesto u istoriji hrišćanstva.
Sveta Marija Magdalena bila je rodom iz Magdale, mesta na obali Genezaretskog jezera, iz plemena Isaharovog. Pre nego što je upoznala Gospoda Isusa Hrista, bila je mučena od sedam zlih duhova. Hristos ju je oslobodio tog teškog stradanja, iscelio je i podario joj novi život, nakon čega je postala njegova verna sledbenica i služiteljka.
Od tog trenutka pratila je Spasitelja tokom njegove zemaljske propovedi i sa dubokom verom služila njemu i njegovim učenicima. Njena odanost nije pokolebana ni u časovima najvećeg iskušenja.
Dok su mnogi iz straha napustili Hrista, Marija Magdalena ostala je pod krstom na Golgoti zajedno sa Presvetom Bogorodicom i drugim ženama mironosicama, deleći bol zbog njegovog raspeća.
Shutterstock hramikona
Sveta Marija Magdalena - Blaga Marija
Posle Hristovog stradanja tri puta je dolazila na njegov grob da oda poslednju poštu svom učitelju. Upravo je ona među prvima saznala radosnu vest o Vaskrsenju. Prema Jevanđelju i crkvenom predanju, vaskrsli Gospod najpre se javio Mariji Magdalini, a potom i ostalim ženama mironosicama. Zbog toga je Crkva naziva ravnoapostolnom, jer je prva objavila svetu vest o Hristovom Vaskrsenju.
Po Vaskrsenju i Vaznesenju Gospodnjem nastavila je da propoveda Jevanđelje. Predanje govori da je otputovala u Rim, gde je izašla pred cara Tiberija noseći crveno obojeno jaje. Predavši mu ga, pozdravila ga je rečima: "Hristos Vaskrse!". Ovaj događaj smatra se početkom običaja darivanja crvenih vaskršnjih jaja, koji se i danas čuva u pravoslavnoj tradiciji.
Istom prilikom pred carem je optužila Pontija Pilata zbog nepravedne osude Gospoda Isusa Hrista. Car Tiberije je, prema predanju, saslušao njene reči i naredio da Pilat bude uklonjen iz Jerusalima i poslat u Galiju, gde je završio život u nemilosti i teškoj bolesti.
Posle boravka u Rimu, Sveta Marija Magdalena vratila se u Efes, gde je pomagala Svetom Jovanu Bogoslovu u propovedanju Jevanđelja. Sa velikom ljubavlju prema vaskrslom Hristu i neumornom revnošću širila je hrišćansku veru, zbog čega je ostala upamćena kao jedna od najznačajnijih žena prvobitne Crkve.
Mirno se upokojila u Efesu, gde je, prema predanju, i sahranjena u pećini u kojoj su kasnije počivala i Sedmorica efeskih mladića. Njene svete mošti docnije su prenete u Carigrad, dok se u blizini Getsimanskog vrta u Jerusalimu i danas uzdiže veličanstveni ruski hram posvećen Svetoj Mariji Magdaleni, jedno od najpoznatijih svetilišta koje nosi njeno ime.
Ne želeći da stupi u brak sa smrtnim čovekom, Fevronija je svoj život posvetila Hristu i zamonašila se u ženskom manastiru u Asiriji, kojim je upravljala njena tetka Vriena.
Veliki svetitelj našeg vremena govorio je da se od čoveka ne traži ono što prevazilazi njegove mogućnosti, već iskren trud, istrajnost i poverenje u Boga, čak i onda kada se čini da je svaki korak težak.
Drevna svetinja kod Zavidovića ponovo je zaživela: vernici su se okupili povodom manastirske slave, dok se nastavljaju radovi na obnovi hrama i izgradnji centralne kupole.
U besedi za četvrtak 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva zašto bi upravo spremnost za taj susret trebalo da usmeri naše misli, savest i život dok još imamo priliku za promenu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Vernici joj pale sveće u strahu i nadi, žene je prizivaju radi utehe i snage, a narod je poštuje više nego ikada – zbog čega se Svetoj Mariji Magdalini baš danas obraćaju milioni duša sa jednim istim uzdahom: "Pomozi, sveta!“
Sveštenik Evgenije Murzin govori o dva pravoslavna tumačenja ovog neobičnog jevanđeljskog stiha i objašnjava zašto se Sveta Marija Magdalena poštuje kao ravnoapostolna.
Praznik Svete Marije Magdaline posebno se proslavlja u Simonopetri, jer se u ovom manastiru čuva njena sveta ruka, pred kojom se vekovima mole pravoslavni vernici.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Evdokima po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Ipolit. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Poncijana, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Silu, Siluana, Kriskenta, Epeneta i Andronika po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenici Fotije i Anikita Nikomidijski i drugi s njima. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog pape Inocenta XI, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posle decenija progona i zabrane vere, pravoslavni narod Đirokastre dočekao je patrijaršijskog egzarha Anastasa Janulatosa, a već sutradan u gradu je prvi put posle 25 godina služena arhijerejska liturgija.