Dok su mnogi iz straha napustili Hrista, Marija Magdalena ostala je pod krstom na Golgoti zajedno sa Presvetom Bogorodicom i drugim ženama mironosicama, deleći bol zbog njegovog raspeća.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) 4. avgusta proslavlja Svetu Mariju Magdalenu, svetu mironosicu i ravnoapostolnu, u narodu poznatiju kao Blagu Mariju.
Kao jedna od najodanijih sledbenica Gospoda Isusa Hrista, ostala je uz Spasitelja u trenucima njegovog najvećeg stradanja, a upravo njoj se, prema Jevanđelju, vaskrsli Hristos prvi javio, zbog čega zauzima posebno mesto u istoriji hrišćanstva.
Sveta Marija Magdalena bila je rodom iz Magdale, mesta na obali Genezaretskog jezera, iz plemena Isaharovog. Pre nego što je upoznala Gospoda Isusa Hrista, bila je mučena od sedam zlih duhova. Hristos ju je oslobodio tog teškog stradanja, iscelio je i podario joj novi život, nakon čega je postala njegova verna sledbenica i služiteljka.
Od tog trenutka pratila je Spasitelja tokom njegove zemaljske propovedi i sa dubokom verom služila njemu i njegovim učenicima. Njena odanost nije pokolebana ni u časovima najvećeg iskušenja.
Dok su mnogi iz straha napustili Hrista, Marija Magdalena ostala je pod krstom na Golgoti zajedno sa Presvetom Bogorodicom i drugim ženama mironosicama, deleći bol zbog njegovog raspeća.
Shutterstock hramikona
Sveta Marija Magdalena - Blaga Marija
Posle Hristovog stradanja tri puta je dolazila na njegov grob da oda poslednju poštu svom učitelju. Upravo je ona među prvima saznala radosnu vest o Vaskrsenju. Prema Jevanđelju i crkvenom predanju, vaskrsli Gospod najpre se javio Mariji Magdalini, a potom i ostalim ženama mironosicama. Zbog toga je Crkva naziva ravnoapostolnom, jer je prva objavila svetu vest o Hristovom Vaskrsenju.
Po Vaskrsenju i Vaznesenju Gospodnjem nastavila je da propoveda Jevanđelje. Predanje govori da je otputovala u Rim, gde je izašla pred cara Tiberija noseći crveno obojeno jaje. Predavši mu ga, pozdravila ga je rečima: "Hristos Vaskrse!". Ovaj događaj smatra se početkom običaja darivanja crvenih vaskršnjih jaja, koji se i danas čuva u pravoslavnoj tradiciji.
Istom prilikom pred carem je optužila Pontija Pilata zbog nepravedne osude Gospoda Isusa Hrista. Car Tiberije je, prema predanju, saslušao njene reči i naredio da Pilat bude uklonjen iz Jerusalima i poslat u Galiju, gde je završio život u nemilosti i teškoj bolesti.
Posle boravka u Rimu, Sveta Marija Magdalena vratila se u Efes, gde je pomagala Svetom Jovanu Bogoslovu u propovedanju Jevanđelja. Sa velikom ljubavlju prema vaskrslom Hristu i neumornom revnošću širila je hrišćansku veru, zbog čega je ostala upamćena kao jedna od najznačajnijih žena prvobitne Crkve.
Mirno se upokojila u Efesu, gde je, prema predanju, i sahranjena u pećini u kojoj su kasnije počivala i Sedmorica efeskih mladića. Njene svete mošti docnije su prenete u Carigrad, dok se u blizini Getsimanskog vrta u Jerusalimu i danas uzdiže veličanstveni ruski hram posvećen Svetoj Mariji Magdaleni, jedno od najpoznatijih svetilišta koje nosi njeno ime.
Ne želeći da stupi u brak sa smrtnim čovekom, Fevronija je svoj život posvetila Hristu i zamonašila se u ženskom manastiru u Asiriji, kojim je upravljala njena tetka Vriena.
Dok su mnogi iz straha napustili Hrista, Marija Magdalena ostala je pod krstom na Golgoti zajedno sa Presvetom Bogorodicom i drugim ženama mironosicama, deleći bol zbog njegovog raspeća.
Govoreći o vernicima koji tokom posete svetinjama odmah posežu za telefonima, igumanija je istakla da takva praksa odvlači pažnju od onoga zbog čega se u crkvu dolazi - molitve.
Crkva uči da je unutrašnja borba sastavni deo duhovnog života, ali i da nijedna loša misao nije jača od Božje blagodati ukoliko joj čovek otvori svoje srce.
Ova puta iz južnjačke kuhinje osvaja jednostavnošću i posebnim načinom pripreme: testo se seče pre pečenja, a nekoliko domaćih sastojaka pretvara je u ukusan obrok za porodičnu trpezu.
Zašto postoje dogmati, kanoni i crkveni običaji, šta vernici često pogrešno razumeju i kako pravila mogu postati put ka duhovnoj slobodi, a ne prepreka na putu vere?
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Vernici joj pale sveće u strahu i nadi, žene je prizivaju radi utehe i snage, a narod je poštuje više nego ikada – zbog čega se Svetoj Mariji Magdalini baš danas obraćaju milioni duša sa jednim istim uzdahom: "Pomozi, sveta!“
U svetogorskom Manastiru Simonopetra, koji je osnovao otac Svetog Save, a obnovio srpski despot Jovan Uglješa Mrnjavčević, čuva se ova čudotvorna relikvija koja svojim miomirisom svedoči o neizmernoj božanskoj milosti i neprolaznoj duhovnoj snazi.
Sveta Marija Magdalena, jedna od žena Mironosnica, upamćena je kao verna službenica Gospoda Isusa Hrista. Njena priča ispunjena je hrabrošću i pobožnošću, pa je i danas inspiracija mnogim hrišćanima, a neki Srbi je proslavljaju kao krsnu slavu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jezekilja po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Prepodobni Isakije, Dalmat i Faust. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Lidije, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Biblijski opis ognjenih kola i uznesenja velikog starozavetnog proroka vekovima privlači pažnju vernika: kakvo je to "nebo", gde se nalazi raj i zašto Crkva ovaj događaj vidi kao praobraz Hristovog Vaznesenja?
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Mnogi u nevolji pomoć traže od lažnih iscelitelja i vračara, ali Crkva podseća da je Krštenje jedinstvena Sveta tajna i da se od straha ne oslobađamo vračanjem, već verom, pokajanjem i životom u Hristu.