SVI KOJI SLAVE IVANJDAN DANAS BI TREBALO DA PROČITAJU OVE REČI: Molitva i Akatist Svetom Jovanu Krstitelju
Crkva podseća na molitvu koja se ne čita iz navike, već iz iskrene potrebe da se čovek vrati sebi, veri i pokajanju.
Kao žena koju je Hristos izbavio od demonskih sila i prva vesnica Njegovog Vaskrsenja, Blaga Marija vekovima nadahnjuje vernike da se uz molitvu, pokajanje i pouzdanje u Boga suoče sa životnim izazovima.
U pravoslavnoj tradiciji vernici se Svetoj ravnoapostolnoj Mariji Magdalini, u srpskom narodu poznatoj kao Blaga Marija, najčešće obraćaju u molitvama za duhovno isceljenje, pokajanje, oslobođenje od grešnih navika i teških iskušenja, kao i za snagu da istraju u veri. Kao žena koju je Gospod Isus Hristos izbavio od demonskih sila, koja je ostala uz Njega i pod Krstom, a potom prva objavila vest o Vaskrsenju, ona se smatra uzorom nepokolebljive odanosti Hristu i iskrenog obraćenja. Zato joj se mnogi mole, tražeći utehu u nevoljama, mir duši i pomoć da ostanu čvrsti na putu Jevanđelja.

O, sveta mironosice i svehvalna ravnoapostolna Hristova učenice, Magdalino Marijo, u skrušenju srca naših ti se molimo i usrdno ti pritičemo mi grešni i nedostojni, jer si verna i moćna za nas posrednica pred Bogom. Ti si u životu svome podnosila strašno mučenje demona, no blagodaću Hristovom javno si ih se oslobodila, i nas, molitvama tvojim, od besovskih zamki izbavi, da neprestano za vreme života našeg rečju, mišlju i tajnim pomislima srca naših verno poslužimo, kao što smo i obećali, Jedinom Svetom Vladici Bogu.
Ti si više od svih zemnih blaga zavolela Preslatkog Gospoda Isusa i radi Njega si svim životom svojim sledovala Božanstvenom učenju Njegovom, i blagodaću nisi samo svoju dušu hranila nego si i mnoštvo ljudi od tame mnogobožja ka Hristovoj čudesnoj svetlosti privodila.
Sa verom te molimo, isprosi nam od Hrista Boga prosvećujuću i osvećujuću blagodat, da njom osenjeni uzrastamo u veri i blagočešću, u podvigu ljubavi i samoutvrđenju, da se nelenjosno potrudimo da služimo bližnjima u njihovim nevoljama duševnim i telesnim, sećajući se primera tvog čovekoljublja. Ti si, sveta Marijo, bodrena blagodaću Božijom, proživela žitije na zemlji i mirno si otišla u nebeske obitelji.
Moli Hrista Spasa da nas molitvama tvojim udostoji da, ne spotičući se, svršimo stranstvovanje naše u ovoj dolini plača, u miru i pokajanju skončamo život naš i u svetosti poživimo na zemlji, te da se udostojimo večnog blaženog života na nebesima i tamo sa tobom i svima svetima zajedno proslavimo Nerazdeljnu Trojicu, opevajući Jedino Božanstvo Oca i Sina i Duha Svetoga u vekove vekova. Amin.
Molitva Svetoj ravnoapostolnoj Mariji Magdalini podseća vernike da nijedan pad nije jači od Božje milosti i da iskreno pokajanje, vera i ljubav prema Hristu vode duhovnoj obnovi. Sledeći primer ove velike mironosice i ravnoapostolne svetiteljke, pravoslavni hrišćani i danas pronalaze nadahnuće da s nadom, smirenjem i pouzdanjem u Boga nose životne krstove, verujući da se iskrena molitva uvek uznosi pred Gospodom.
Crkva podseća na molitvu koja se ne čita iz navike, već iz iskrene potrebe da se čovek vrati sebi, veri i pokajanju.
Donosimo molitvu kojom se vernici obraćaju ovim svetiteljima za zdravlje, utehu, duhovnu snagu i zastupništvo pred Gospodom.
Donosimo celu molitvu jednom od najvećih starozavetnih proroka, kome se pravoslavni vernici vekovima obraćaju tražeći pokajanje, duhovno ukrepljenje, očuvanje vere, ali i Božiju zaštitu od suše, oluja, bolesti i drugih nevolja.
Praznik Svete Marije Magdaline posebno se proslavlja u Simonopetri, jer se u ovom manastiru čuva njena sveta ruka, pred kojom se vekovima mole pravoslavni vernici.
Vernici joj pale sveće u strahu i nadi, žene je prizivaju radi utehe i snage, a narod je poštuje više nego ikada – zbog čega se Svetoj Mariji Magdalini baš danas obraćaju milioni duša sa jednim istim uzdahom: "Pomozi, sveta!“
Sveštenik Evgenije Murzin govori o dva pravoslavna tumačenja ovog neobičnog jevanđeljskog stiha i objašnjava zašto se Sveta Marija Magdalena poštuje kao ravnoapostolna.
Na praznik Svete Marije Magdaline, Eparhija budimljansko-nikšićka proslavila je svoju slavu uz liturgiju, pomen stradalima u akciji „Oluja“ i snažne reči utehe.
Stihovi posvećeni Svetoj Mariji Magdaleni, prvoj svedokinji Hristovog Vaskrsenja, otkrivaju duboku tugu, beznadežnu potragu i čudesni susret koji je rasvetlio tamu.
Sveštenik Evgenije Murzin govori o dva pravoslavna tumačenja ovog neobičnog jevanđeljskog stiha i objašnjava zašto se Sveta Marija Magdalena poštuje kao ravnoapostolna.
U besedi za utorak 10. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto se na milost ne sme gledati kao na dozvolu za grešenje i zašto je pokajanje jedini pravi odgovor na Božju ljubav.
Veliki grčki svetitelj objašnjava da nevolje nisu samo teret koji čovek nosi, već trenutci u kojima se otkrivaju skrivene slabosti, jača vera i pronalazi dublji smisao stradanja.
Potpisnici peticije tvrde da su potezi ukrajinskih vlasti prema Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi razlog zbog kojeg smatraju da priznanje predsedniku Ukrajine nije primereno jednom pravoslavnom pokloničkom mestu.
Dok se sa roditeljima pripremaju za odlazak kod kumova na slavu, Stefan i Uroš kreću u potragu za tajnom koja vodi do najvećeg blaga.
Mnogi koji prolaze kroz Himaru zastaju da se pomole, zapale sveću i odaju poštovanje svetitelju čiji je život bio posvećen služenju Bogu i narodu.
Na mestu gde je Stefan Uroš IV Dušan Nemanjić prvobitno sahranjen, nakon manastirske slave služen je parastos prvom srpskom caru.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Potpisnici peticije tvrde da su potezi ukrajinskih vlasti prema Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi razlog zbog kojeg smatraju da priznanje predsedniku Ukrajine nije primereno jednom pravoslavnom pokloničkom mestu.
Dok su mnogi iz straha napustili Hrista, Marija Magdalena ostala je pod krstom na Golgoti zajedno sa Presvetom Bogorodicom i drugim ženama mironosicama, deleći bol zbog njegovog raspeća.
Crkva uči da je unutrašnja borba sastavni deo duhovnog života, ali i da nijedna loša misao nije jača od Božje blagodati ukoliko joj čovek otvori svoje srce.