Zbog toga što nije želela da se odrekne vere u Hrista, Svete Marine odrekao se i rođeni otac.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 30. jula proslavljaju Svetu velikomučenicu Marinu, u narodu mnogo poznatiju kao Ognjena Marija, jednu od najpoštovanijih svetiteljki u srpskoj tradiciji.
Iako ovaj praznik u crkvenom kalendaru nije obeležen crvenim slovom već crnim, vekovima zauzima posebno mesto u narodnoj pobožnosti, naročito među ženama.
Ognjena Marija pripada nizu letnjih praznika posvećenih svetiteljkama, zajedno sa Blagom Marijom (4. avgusta) i Trnovom Petkom (8. avgusta).
Prema crkvenom predanju, Sveta Marina rođena je u Antiohiji Pisidijskoj u mnogobožačkoj porodici.
Još kao dvanaestogodišnja devojčica čula je propoved o Gospodu Isusu Hristu - o njegovom ovaploćenju, čudesima, stradanju i slavnom vaskrsenju. Te reči duboko su dotakle njeno srce, pa je odlučila da svoj život potpuno posveti Hristu, zavetovavši se na devstvenost i vernost veri.
SPC
Sveta velikomučenica Marina - Ognjena Marija
Zbog toga ju je se odrekao i rođeni otac, koji nije mogao da prihvati njenu odluku da postane hrišćanka.
Njena vera ubrzo ju je dovela pred rimskog namesnika Olimvrija. Očaran njenom lepotom, najpre je pokušao da je nagovori da mu postane žena, ali kada je Marina to odlučno odbila, zahtevao je da prinese žrtvu paganskim idolima.
Predanje beleži da je svetiteljka hrabro odgovorila da se neće pokloniti mrtvim idolima, već jedino istinitom Bogu. Zbog takvog ispovedanja vere bila je izložena strašnim mukama. Nakon mučenja bačena je u tamnicu, gde je, prema žitiju, doživela čudesno viđenje.
Pred njom se pojavio đavo u obličju velike zmije, ali se ona prekrstila i zmija je nestala. Potom je tamnicu obasjala nebeska svetlost, ukazao se časni krst, a glas sa neba ohrabrio je svetiteljku da istraje. Božjom silom, Marina je tada bila isceljena od svih rana.
Ni naredna mučenja, u ognju i vodi, nisu pokolebala njenu veru. Na kraju je osuđena na smrt odsecanjem glave.
Pred samo pogubljenje, prema crkvenom predanju, javio joj se Gospod Isus Hristos sa anđelima, učvršćujući je u njenom mučeničkom podvigu.
Postradala je u vreme cara Dioklecijana, a Crkva je slavi kao velikomučenicu koja je svojom verom i hrabrošću zadobila Carstvo nebesko.
Posebno poštovanje prema Svetoj Marini sačuvalo se i kroz njene svete mošti. Jedna njena ruka čuva se u manastiru Vatoped na Svetoj Gori, dok se deo čudotvornih moštiju nalazi u manastiru posvećenom svetiteljki na planini iznad Ohridskog jezera.
Predanje svedoči da su se na tom mestu kroz vekove događala brojna isceljenja i druga čuda, zbog čega su ovoj svetinji s poštovanjem prilazili ne samo hrišćani već i muslimani. Zabeleženo je i da Osmanlije nikada nisu skrnavile ovaj manastir, a jedno vreme njegov tutor bio je čak i jedan Turčin.
Ne želeći da stupi u brak sa smrtnim čovekom, Fevronija je svoj život posvetila Hristu i zamonašila se u ženskom manastiru u Asiriji, kojim je upravljala njena tetka Vriena.
Jedan deo moštiju Svetih Kirika i Julite čuva se u Ohridu, u crkvi Presvete Bogorodice Bolničke, gde im vernici vekovima dolaze na poklonjenje i molitvu.
U poruci mitropolitu kijevskom i sve Ukrajine patrijarh je pozvao na molitvu za pokoj ubijenog monaha, isceljenje ranjenih i utehu svih koji stradaju u ratu.
Ime Marina nosi drevno značenje povezano sa morem, ali i priču o 15-godišnjoj devojci iz Antiohije koja je zbog vere u Hrista pretrpela mučeničko stradanje koje vekovima čuva crkveno predanje.
Sveta velikomučenica Marina smatra se jednom od najpoštovanijih svetiteljki u pravoslavlju, a vernici joj se obraćaju moleći za pomoć u iskušenjima, izbavljenje od greha, duhovno ukrepljenje i zastupništvo pred Gospodom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prenos moštiju Svetog Aleksandra Nevskog po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Avtonom. Katolička crkva obeležava Presveto Ime Marijino, dok Jevreji danas slave prvi dan Roš Hašane, a muslimani počinju mesec rebiul-ahir.
Na Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja vernici poste, ali uz ovaj dan vezuju se i brojna narodna verovanja. Saznajte šta je dozvoljeno, šta nije i koje zabrane nemaju uporište u crkvenim pravilima.
Krompir, brašno i jaja dovoljni su za osnovu ovog starinskog specijaliteta, koji se kuva poput knedli, a zatim oblaže prženim prezlama ili začinjava alevom paprikom.
U besedi za subotu 15. Sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako su proročanstva najavljivala Hristov dolazak, dok je Njegova prava priroda ostala nedokučiva onima koji nisu prepoznali Cara slave.
Trud, molitva i podvig imaju svoje mesto, ali bez Božje blagodati ono što je posejano u srcu može ostati jalovo, dok se čak i vrlina može pretvoriti u novu priliku za gordost i samoljublje.