Sveti Emilijan živeo je u vreme cara Julijana Odstupnika, jednog od najžešćih progonitelja hrišćana u Rimskom carstvu.
Srpska pravoslavna crkva 31. jula molitveno proslavlja Svetog mučenika Emilijana, svetitelja koji je svojim neustrašivim ispovedanjem vere pokazao da je ljubav prema Hristu jača od svakog zemaljskog straha.
Njegovo stradanje ostalo je vekovni primer odanosti Bogu, čak i po cenu najtežih muka.
Sveti Emilijan živeo je u vreme cara Julijana Odstupnika, jednog od najžešćih progonitelja hrišćana u Rimskom carstvu.
Bio je mladić i služio je kod gradonačelnika u trakijskom gradu Dorostolu.
Kada je carski izaslanik stigao u grad sa zadatkom da pronađe i pogubi hrišćane, nije uspeo da pronađe nijednog vernika koji bi se javno izjasnio kao sledbenik Hristov.
Uveren da je u gradu iskorenjeno hrišćanstvo, izaslanik je naredio veliko slavlje u čast paganskih bogova. Prinošene su žrtve idolima, a veselje je trajalo danima. Međutim, upravo te noći mladi Emilijan odlučio je da javno posvedoči svoju veru.
Wikipedia/Meo di Guido da Siena (1300 - 1350)[1] - "Żywoty świętych"
Sveti mučenik Emilijan
Obilazeći idolopokloničke hramove, trgove i ulice, maljem je porušio i polomio mnoge paganske idole. Kada je svanulo, u Dorostolu je zavladala pometnja. Građani su tražili krivca, a vlasti su uhapsile jednog nedužnog seljaka koji se slučajno našao u blizini hrama.
Videvši da će nevin čovek biti pogubljen zbog njegovog dela, Sveti Emilijan nije želeo da ćuti. Vođen savešću i verom, sam se prijavio vlastima i priznao šta je učinio.
Na pitanje ko ga je nagovorio da razori idole, hrabro je odgovorio:
- Bog i duša moja zapovedili su mi da porušim te mrtve stubove koje vi nazivate bogovima.
Njegovo ispovedanje razgnevilo je sudiju, koji je naredio da bude surovo bičevan, a zatim podvrgnut teškim mukama. Na kraju je bačen u oganj, gde je mučenički postradao za Hrista 18. jula 362. godine (po starom kalendaru), zadobivši, prema učenju Crkve, venac večne slave.
Tropar Svetom mučeniku Emilijanu (glas 4):
"Mučenik Tvoj Gospode, Emilijan, u stradanju svome je primio nepropadljivi venac od Tebe, Boga našega, jer imajući pomoć Tvoju mučitelje pobedi, a razori i nemoćnu drskost demona; njegovim molitvama spasi duše naše.“
Jedan deo moštiju Svetih Kirika i Julite čuva se u Ohridu, u crkvi Presvete Bogorodice Bolničke, gde im vernici vekovima dolaze na poklonjenje i molitvu.
Jedan od Sedamdesetorice apostola zajedno sa suprugom Priskilom širio je Jevanđelje, pomagao u osnivanju prvih hrišćanskih zajednica i ostao upamćen kao mučenik koji je do kraja ostao veran Hristu.
Posle teških mučenja, tokom kojih je, kako se navodi u žitiju, anđeo Božji krepio i ublažavao stradanja mučenika, najpre su mačem posečeni Atinogenovi učenici i saslužitelji, a zatim je istom smrću postradao i njihov episkop.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Tri jufke, sočan nadev od mlevenog mesa i luka i posebna završnica u kojoj se krajevi testa preklapaju preko nadeva daju mu izgled i ukus koji se pamte.
U besedi za ponedeljak 16. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači značenje reči "početak" i objašnjava večnost Hrista, Sina Očevog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Crkvenu Novu godinu i Prepodobnog Simeona Stolpnika po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Vozdviženje časnog i životvornog Krsta. Katolička crkva obeležava praznik Uzvišenja Svetog Krsta, dok Jevreji danas obeležavaju post Gedalije, a muslimani nemaju veliki praznik.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Crkvenu Novu godinu i Prepodobnog Simeona Stolpnika po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Vozdviženje časnog i životvornog Krsta. Katolička crkva obeležava praznik Uzvišenja Svetog Krsta, dok Jevreji danas obeležavaju post Gedalije, a muslimani nemaju veliki praznik.
Njihov spomen vezivao se za obnovljeni hram u Jasenovcu osamdesetih godina i kalendare Slobodne mitropolije u Novoj Gračanici, a zatim je odlukom Svetog arhijerejskog sabora iz 2010. godine ustanovljen za celu Srpsku pravoslavnu crkvu.
Svečanost je protekla u znaku jubileja svetinje posvećene slovenskim prosvetiteljima, dok je patrijarh srpski u besedi govorio o Hristu, jedinstvu i ljubavi kao suštini hrišćanskog života.
Ispod površine akumulacije ponovo su se pojavili ostaci starog Karakurta, sela koje je potopljeno, a čiji verski objekti svedoče o zajedničkom životu muslimana i hrišćana.