Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sa velikim poštovanjem i ljubavlju obeležavaju praznik posvećen ovom svecu, čije čudotvorne mošti počivaju u Carigradu, dok njegova svetlost i pobožnost i danas vernicima osvetljavaju put duhovnog života.
Sveti Evdokim potekao je iz porodice duboko posvećenih vernika, Vasilija i Evdokije, a živeo je u vreme cara Teofila, ispisujući stranice svog života vrlinama i dobrotom.
Kao mladi oficir u vojsci, Evdokim je isijavao čistoću i posvećenost. Živeći u skladu sa zapovestima jevanđelskim, čuvao je svoju nevinost i izbegavao razgovore s bilo kojom ženom osim svoje majke. Klonio se svakog praznoslovlja, a njegova milosrdna dela prema bednima, kao i posvećenost čitanju sveštenih knjiga i molitvama Bogu, predstavljaju uzor svakom verniku.
Printscreen/Youtube/Televizija Hram
Celivanje ikone
Zbog njegovih izuzetnih vrlina, car ga je postavio za vojvodu Kapadokijskog. Na tom visokom položaju, Evdokim se starao da bude pravedan pred Bogom, kao i pred ljudima.
Ovaj pobožni mučenik svoj ovozemaljski život skončao je mlad, u svojoj 33. godini, ali je njegovo telo ostalo bez znakova truljenja čak i nakon 18 meseci. Ovo čudo i očigledna svetost njegovih moštiju posvedočili su njegovu nebesku milost. Telo Svetog Evdokima kasnije je preneseno u Carigrad i položeno u Crkvu Svete Bogorodice, koju su njegovi roditelji sagradili u znak zahvalnosti.
Praznik Svetog mučenika Evdokima trenutak je refleksije i duhovnog osveženja za sve one koji teže životu u skladu sa Božjim zapovestima, da kroz njegov primer prepoznaju put ka pravdi, milosrđu i duhovnom uspinjanju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po starom i Svetog apostola Andronika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Paskala Bajlonskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po starom i Svetog apostola Andronika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Paskala Bajlonskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Timoteja i Mavru po starom i Prepodobnog Teodora Osveštanog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Ivana Nepomuka, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.