Uoči početka Velikogospojinskog posta, pravoslavni vernici u Srbiji okupljaju se u molitvi, praštanju i ljubavi, pripremajući se za dve nedelje duhovnog uzdržanja i približavanja Bogu kroz smirenje i pokajanje.
Danas, na ovaj blagodatni dan, pravoslavni vernici obeležavaju Gospojinske poklade, dan koji označava kraj mesoedenija i pripremu za početak Velikogospojinskog posta. Poklade su uvek posebni dani u crkvenom kalendaru, kada se vernici pripremaju za vreme posta, čineći duhovno očišćenje i okrećući se Bogu u molitvi i pokajanju.
Poklade predstavljaju dan, ili seriju dana, koji prethode velikim postovima u Pravoslavnoj crkvi. U našem narodu, to su trenuci okupljanja porodice, radosti i umerenog uživanja u hrani, pre nego što počne period uzdržanja i duhovne obnove. Poklade su pred svaki od četiri velika posta: Božićni, Vaskršnji, Petrovski i Velikogospojinski. Svaka od ovih priprema nosi sa sobom različite duhovne aspekte, ali svi oni imaju isti cilj – da vernika usmere ka svetlosti Hristovog puta.
Shutterstock
Ispovest
Gospojinske poklade označavaju početak pripreme za Velikogospojinski post, koji traje dve nedelje, od 14. do 28. avgusta, i završava se praznikom Uspenja Presvete Bogorodice, jednim od najvažnijih praznika posvećenih Majci Božijoj. Tokom ovog posta, vernici se uzdržavaju od mesa, mleka i jaja, uzimajući na sebe uzdržanje kako u ishrani, tako i u mislima i delima.
- Post nije samo telesno uzdržanje, već i vreme kada naš duh treba da se oslobodi svih vezanosti za svet i da se u molitvi i pokajanju okrene Bogu - rekao je patrijarh Porfirije u jednoj od svojih beseda, podsećaju vernike da se u post ne ulazi samo telom, već i dušom, kroz smirenje, molitvu i dobročinstvo.
Otac Aleksandar Milovanović dodatno naglašava:
- Suština i cilj svakog posta nije da sebe nešto mučimo ili da se žrtvujemo bez onoga što je kruna svakoga posta, a to su pričešće, ispovest i pokajanje. Post nam je dat kao sredstvo da jednim podvigom, odricanjem od nečega telesnoga, od nečega što nije suštinski bitno za naš život, smanjimo svakodnevne naslade. Kako telesne, tako i one druge. Da se suzdržavamo od mrsne hrane, ali i da povedemo računa o onim drugim stvarima koje se tiču našeg života, misli i odnosa prema drugima. Da se smirimo, da budemo pažljivi prema drugima, da pružimo malo više razumevanja i ljubavi. Potom, da uz takav post, pokajanje i ispovest, pristupimo pričešću. To je suština svakog posta - rekao je otac Aleksandar, prenosi RTV Sunce.
SPC
Sveta tajna pričešća
Kako bi se pravoslavni vernici dostojno pripremili za početak Velikogospojinskog posta, potrebno je pre svega da se pomire sa bližnjima i da u srcu nose ljubav prema svakome. Svaka nepravda, zlovolja ili zameranje mora biti odbačeno, jer u miru i ljubavi s drugima, vernik postaje spreman da primi blagodat Božiju.
Uz to, Srpska pravoslavna crkva preporučuje da se vernici tokom ovog posta usmeravaju ka Svetim tajnama, posebno ispovesti i pričešću, kako bi se duhovno osnažili za predstojeće dane.
"Svi mi, kao pravoslavni hrišćani, pozvani smo da postimo ne samo stomakom, već i dušom, očima i ušima, kako bismo dostojno dočekali Uspenje Presvete Bogorodice," navodi se u jednoj od poruka Srpske pravoslavne crkve.
Gospojinske poklade su trenutak kada se vernici podsećaju na važnost duhovne pripreme i smirenja pred početak posta. Post je prilika za unutrašnju obnovu i približavanje Bogu, a poklade su početni korak na tom svetlom putu. Neka svaki pravoslavni vernik otpočne putovanje ka Uspenju Presvete Bogorodice s molitvom, ljubavlju i smirenjem u srcu.
Bivši rektor Cetinjske bogoslovije i nadareni besednik razbija zablude i ukazuje na pravu svrhu sedmog dana, pozivajući nas da se duhovno uzdignemo kroz molitvu, ljubav i brigu za bližnje.
Od drevnih običaja u hrišćanskim bogosluženjima, pa sve do svakodnevnog života, tamjan postaje most između vere i svakodnevice, pomažući nam da pronađemo unutrašnju tišinu i povezanost sa božanskim.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenice Agapiju, Hioniju i Irinu po starom i Svete apostole Jasona i Sosipatra po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Katarine Sijenske, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Učenje jednog od najvećih svetitelja pravoslavlja usmerava pažnju na to da se upravo kroz različitosti gradi punoća ljudskih odnosa i razumevanja među ljudima.
Mark Linč kritikovao je američku spoljnopolitičku pasivnost, najavljujući zakonodavne i ekonomske mere prema Turskoj dok ne dođe do promene statusa Aja Sofije.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Vernici se na ovaj veliki praznik sećaju uspenja Presvete Bogorodice, dok Tipik precizno određuje kada prestaje post i kada je dopušteno uzimati mrsnu hranu.
Pratite kalendar dana na vodi, ulju i ribi, otkrijte praktične recepte za doručak, ručak i večeru i produbite svoje duhovno iskustvo tokom ovog svetog perioda.
Uoči početka Velikogospojinskog posta, Srpska pravoslavna crkva nas poziva da izgovorimo reči koje otvaraju vrata oproštaju i miru, kako bismo spremni zakoračili u susret prazniku Uspenja Presvete Bogorodice.
Uoči početka posta posvećenog Svetim apostolima Petru i Pavlu, pravoslavni vernici danas se okupljaju u krugu porodice, mole se, praštaju i spremaju srce za vreme uzdržanja, pokajanja i smirenja koje sledi od sutra.
Učenje jednog od najvećih svetitelja pravoslavlja usmerava pažnju na to da se upravo kroz različitosti gradi punoća ljudskih odnosa i razumevanja među ljudima.
Mark Linč kritikovao je američku spoljnopolitičku pasivnost, najavljujući zakonodavne i ekonomske mere prema Turskoj dok ne dođe do promene statusa Aja Sofije.
Među kandidatima je i mestobljustitelj prestola, dok jedan od ranije pominjanih arhijereja nije ušao u završni krug. Postupak se nastavlja pred nadležnim telom koje donosi konačnu odluku.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Opsežna analiza višedecenijskih istraživanja otkriva složene uzroke razlika u religioznosti i pokazuje kako društveni položaj, psihološki obrasci i istorijske okolnosti oblikuju odnos prema veri, čak i tamo gde su uloge strogo podeljene