Uoči početka Velikogospojinskog posta, pravoslavni vernici u Srbiji okupljaju se u molitvi, praštanju i ljubavi, pripremajući se za dve nedelje duhovnog uzdržanja i približavanja Bogu kroz smirenje i pokajanje.
Danas, na ovaj blagodatni dan, pravoslavni vernici obeležavaju Gospojinske poklade, dan koji označava kraj mesoedenija i pripremu za početak Velikogospojinskog posta. Poklade su uvek posebni dani u crkvenom kalendaru, kada se vernici pripremaju za vreme posta, čineći duhovno očišćenje i okrećući se Bogu u molitvi i pokajanju.
Poklade predstavljaju dan, ili seriju dana, koji prethode velikim postovima u Pravoslavnoj crkvi. U našem narodu, to su trenuci okupljanja porodice, radosti i umerenog uživanja u hrani, pre nego što počne period uzdržanja i duhovne obnove. Poklade su pred svaki od četiri velika posta: Božićni, Vaskršnji, Petrovski i Velikogospojinski. Svaka od ovih priprema nosi sa sobom različite duhovne aspekte, ali svi oni imaju isti cilj – da vernika usmere ka svetlosti Hristovog puta.
Shutterstock
Ispovest
Gospojinske poklade označavaju početak pripreme za Velikogospojinski post, koji traje dve nedelje, od 14. do 28. avgusta, i završava se praznikom Uspenja Presvete Bogorodice, jednim od najvažnijih praznika posvećenih Majci Božijoj. Tokom ovog posta, vernici se uzdržavaju od mesa, mleka i jaja, uzimajući na sebe uzdržanje kako u ishrani, tako i u mislima i delima.
- Post nije samo telesno uzdržanje, već i vreme kada naš duh treba da se oslobodi svih vezanosti za svet i da se u molitvi i pokajanju okrene Bogu - rekao je patrijarh Porfirije u jednoj od svojih beseda, podsećaju vernike da se u post ne ulazi samo telom, već i dušom, kroz smirenje, molitvu i dobročinstvo.
Otac Aleksandar Milovanović dodatno naglašava:
- Suština i cilj svakog posta nije da sebe nešto mučimo ili da se žrtvujemo bez onoga što je kruna svakoga posta, a to su pričešće, ispovest i pokajanje. Post nam je dat kao sredstvo da jednim podvigom, odricanjem od nečega telesnoga, od nečega što nije suštinski bitno za naš život, smanjimo svakodnevne naslade. Kako telesne, tako i one druge. Da se suzdržavamo od mrsne hrane, ali i da povedemo računa o onim drugim stvarima koje se tiču našeg života, misli i odnosa prema drugima. Da se smirimo, da budemo pažljivi prema drugima, da pružimo malo više razumevanja i ljubavi. Potom, da uz takav post, pokajanje i ispovest, pristupimo pričešću. To je suština svakog posta - rekao je otac Aleksandar, prenosi RTV Sunce.
SPC
Sveta tajna pričešća
Kako bi se pravoslavni vernici dostojno pripremili za početak Velikogospojinskog posta, potrebno je pre svega da se pomire sa bližnjima i da u srcu nose ljubav prema svakome. Svaka nepravda, zlovolja ili zameranje mora biti odbačeno, jer u miru i ljubavi s drugima, vernik postaje spreman da primi blagodat Božiju.
Uz to, Srpska pravoslavna crkva preporučuje da se vernici tokom ovog posta usmeravaju ka Svetim tajnama, posebno ispovesti i pričešću, kako bi se duhovno osnažili za predstojeće dane.
"Svi mi, kao pravoslavni hrišćani, pozvani smo da postimo ne samo stomakom, već i dušom, očima i ušima, kako bismo dostojno dočekali Uspenje Presvete Bogorodice," navodi se u jednoj od poruka Srpske pravoslavne crkve.
Gospojinske poklade su trenutak kada se vernici podsećaju na važnost duhovne pripreme i smirenja pred početak posta. Post je prilika za unutrašnju obnovu i približavanje Bogu, a poklade su početni korak na tom svetlom putu. Neka svaki pravoslavni vernik otpočne putovanje ka Uspenju Presvete Bogorodice s molitvom, ljubavlju i smirenjem u srcu.
Bivši rektor Cetinjske bogoslovije i nadareni besednik razbija zablude i ukazuje na pravu svrhu sedmog dana, pozivajući nas da se duhovno uzdignemo kroz molitvu, ljubav i brigu za bližnje.
Od drevnih običaja u hrišćanskim bogosluženjima, pa sve do svakodnevnog života, tamjan postaje most između vere i svakodnevice, pomažući nam da pronađemo unutrašnju tišinu i povezanost sa božanskim.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Pravoslavlje uči da je brak zajednica ljubavi, u kojoj oba partnera, kroz međusobnu podršku i poštovanje, imaju ulogu da rastu i postignu duhovnu zrelost.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.