CRKVENI KALENDAR ZA AVGUST 2025.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 8. mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Uoči početka Velikogospojinskog posta, Srpska pravoslavna crkva nas poziva da izgovorimo reči koje otvaraju vrata oproštaju i miru, kako bismo spremni zakoračili u susret prazniku Uspenja Presvete Bogorodice.
Gospojinske poklade su poslednji dan mesoedenja (mrsa) pre početka Velikogospojinskog posta, kojim se vernici pripremaju za praznik Uspenja Presvete Bogorodice (Velika Gospojina), koji Srpska pravoslavna crkva slavi 28. avgusta.
Ove poklade nisu samo formalnost — one predstavljaju ključni trenutak duhovne pripreme i unutrašnjeg očišćenja. Vernici tog dana ispituju sopstvene misli, dela i odnose, nastojeći da uđu u post očistivši srce i umejući da zatraže i pruže oproštaj.
Sveštenik Aleksandar Milovanović naglašava:
— Suština i cilj svakog posta nije da sebe nešto mučimo ili da se žrtvujemo bez onoga što je kruna svakoga posta, a to su pričešće, ispovest i pokajanje. Post nam je dat kao sredstvo da jednim podvigom, odricanjem od nečega telesnog, od nečega što nije suštinski bitno za naš život, smanjimo svakodnevne naslade — kako telesne, tako i one druge. Da se uzdržavamo od mrsne hrane, ali i da povedemo računa o onim drugim stvarima koje se tiču našeg života, misli i odnosa prema drugima. Da se smirimo, da budemo pažljivi prema drugima, da pružimo malo više razumevanja i ljubavi. Potom, da uz takav post, pokajanje i ispovest, pristupimo pričešću. To je suština svakog posta — rekao je otac Aleksandar.
Naziv poklada potiče od običaja opraštanja uvreda na taj dan — „kako bi i nama dugovi bili oprošteni, i tako rasterećeni dugovanja, što čišći ušli u period posta“.
Najpoznatija narodna zdravica koja prati ovaj trenutak glasi: „Oprosti, ulazimo u post kao u more“ Gospojinske poklade predstavljaju trenutak okupljanja porodice, radosti i umerenog uživanja pre duhovne obnove posta. U fokusu je unutrašnje približavanje Bogu — kroz pokajanje, molitvu, ispovest i pričešće — davanje prostora duhu da se očisti i pripremi za svetlo Uspenja.
U vremenu kada se tradicionalni rituali često svode na formu, poklade nas podsećaju da duhovna priprema nije ništa manje važna od samog posta. One su most između svakodnevnog života i onoga čemu težimo tokom narednih dana.
Gospojinske poklade su dan kada pravoslavni hrišćani sabiraju dušu, srce i misao — opraštajući i tražeći oproštaj, pripremaju se za svetli cilj posta: susret sa Bogorodicom na dan njenog Uspenja. To je snažan podsetnik da se u pravoslavlju vera ispoveda preko ljubavi, smirenja i duhovne posvećenosti.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 8. mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima. Ova sveta molitva krije ogromnu duhovnu snagu koja donosi utehu u najtežim trenucima, vraća mir uznemirenom srcu i osnažuje za životne izazove. Saznajte kada je koristiti za najveću duhovnu korist i kako. Zavetna slava u manastiru Svetog apostola Marka okuplja rasejane Srbe u molitvi i sećanju, čuvajući večnu vezu sa domovinom kroz monaške živote i svetiteljske vrednosti. U obraćanju zbog događaja u Gornjem Zaostru, sveštenstvo, monaštvo i verni narod Eparhije budimljansko-nikšićke upozoravaju na medijski linč, politički pritisak i selektivno delovanje institucija, uz poziv svim građanima na mir i istinu.

Običaji oproštaja i narodne zdravice
Odgovor je: „Neka je od Boga oprošteno, oprosti i ti meni“. Ove reči nisu samo puki folklor, već duboko ukorenjen izraz vere, poniznosti i spremnosti na pomirenje.
Zašto su Gospojinske poklade važne i danas
CRKVENI KALENDAR ZA AVGUST 2025.
KRATKA, ALI MOĆNA MOLITVA "BOGORODICE DJEVO" OTKRIVA TAJNU KOJA MOŽE PROMENITI ŽIVOT: Evo u kojim prilikama je vernici najčešće izgovaraju
SKRIVENI BISER PRAVOSLAVLJA U SRCU AMERIKE: Sabranje u svetinji koja čuva dušu Srba daleko od zavičaja
“VLADIKA METODIJE JE META – PRATE GA, IZVRĆU MU REČI I PODMEĆU DELA”: Saopštenje odjeknulo regionom, otkriveno sve o napadima na Crkvu
U pravoslavnoj tradiciji mnogi podvižnici učili su da nema istinske ljubavi bez spremnosti da se oprosti.
Dok se trpeze sklanjaju, a hramovi pune narodom koji jedni drugima traži oproštaj, ovo je trenutak kada se odlučuje da li će post biti puka forma ili početak istinske unutrašnje promene.
Mitropolit sremski Vasilije obišao je gradilište, što je označio važnu etapu podizanja crkve posvećene Svetom Arseniju Sremcu i otvara novo poglavlje duhovnog života ovog dela grada.
Pouka podvižnice iz Svetopsovske pustinje otkriva kako zemlja koja nas hrani, pokajanje i briga za bližnje mogu biti jedina zaštita u vreme nesigurnosti i straha.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.
Više od 20 strana hronike upućene patrijarhu Vartolomeju otkriva detalje događaja iza zatvorenih vrata uoči Sabora u Kijevu, sastanaka sa Petrom Porošenkom, sukoba oko Filaretove uloge i stalnog nadzora nad carigradskom delegacijom.
Pravoslavna tradicija ima svoj poredak, a posebno je važno šta se može učiniti odmah nakon upokojenja, gde se čitaju molitve i kada se po pravilu služi opelo.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
Više od 20 strana hronike upućene patrijarhu Vartolomeju otkriva detalje događaja iza zatvorenih vrata uoči Sabora u Kijevu, sastanaka sa Petrom Porošenkom, sukoba oko Filaretove uloge i stalnog nadzora nad carigradskom delegacijom.
Pravoslavna tradicija ima svoj poredak, a posebno je važno šta se može učiniti odmah nakon upokojenja, gde se čitaju molitve i kada se po pravilu služi opelo.
Iako zvona najčešće povezujemo sa pozivom na bogosluženje, ona se oglašavaju i kada parohiju treba obavestiti o nečijem upokojenju, a način zvonjave tada nosi poruku koju su vernici nekada veoma dobro umeli da prepoznaju.