ShutterstockMnogi mladi o pravolsavlju uče preko Jutuba.
Od drevnih običaja u hrišćanskim bogosluženjima, pa sve do svakodnevnog života, tamjan postaje most između vere i svakodnevice, pomažući nam da pronađemo unutrašnju tišinu i povezanost sa božanskim.
U svetu prepunom užurbanosti i buke miris tamjana pruža umirujući odjek davnih vremena, kada su ljudi verovali da dim koji se vije prema nebu prenosi njihove molitve Bogu. Ovaj miris, duboko ukorenjen u hrišćanskoj tradiciji, nosi u sebi težinu vekova i simboliku koja nadilazi prostore svetinja.
Tamjan, smola drveta bosvelije, od davnina je smatran svetim. Njegova upotreba seže u paganske običaje, ali je svoje pravo značenje pronašao u hrišćanstvu, gde se koristi u bogoslužbenim činovima, označavajući prisustvo Svetog duha. Miris tamjana u crkvi, koji vidimo i čulno osetimo, povezuje nas s duhovnim svetom, koji ne vidimo, ali osetimo, evocirajući misli na raj i božansku prisutnost.
Printscreen
Sveti Jovan Zlatousti
Jedan od retkih zapisa u kojima se Jovan Zlatousti dotiče teme tamjana jeste njegovo tumačenje Psalma 140, gde spominje da molitva treba da se uzdigne pred Boga kao miris tamjana.
On takođe govori o tamjanu kao simbolu duhovnog pročišćenja i svetosti, što je uobičajeno u patrističkoj tradiciji. Ovi zapisi podsećaju nas na drevnu mudrost, koja nas i danas uči da kroz miris tamjana podižemo svoje molitve ka nebesima, u duhovnoj čistoti i svetosti.
Printscreen/YouTube
Otac Veljko Vasiljev
Sveštenik Veljko Vasiljev napominje:
- Često se može čuti mišljenje da je kađenje paganskog porekla. Istina je da je prinošenje tamjana prilikom molitve prisutno u mnogim religijama i kultovima. Možemo stoga kađenje okarakterisati kao opšti ljudski simbol molitve.
On dodaje i da, na osnovu Svetog pisma, znamo da je kađenje bilo prisutno u Starom zavetu, u judejskom bogosluženju.
- Dvaput na dan, ujutro i uveče, prinosio se tamjan. Kroz Psalam 141, koji se i u hrišćanstvu peva svako veče, molimo se da se uzdigne molitva moja, kao kađenje pred lice Tvoje; uzdizanje ruku mojih žrtva večernja (Ps. 141, 2), čime ispovedamo da je celokupno bogosluženje (kako judejsko, tako i hrišćansko) jedan podvig, uzdizanje ka Gospodu, što podizanje dima tamjana koji sagoreva na simboličan način pokazuje - zaključuje otac Veljko.
Kada govorimo o pravilnom kađenju kuće, Srpska pravoslavna crkva pruža jasne smernice. Kuća se treba kaditi nakon molitve ili blagoslova, pri čemu se koristi tamjan za pročišćenje prostora od duhovnih nečistoća. Kađenje treba da počne od vrata, krećući se u krug, dok se izgovaraju molitve za zaštitu i blagoslov doma. U Srpskoj pravoslavnoj crkvi, kađenje se često obavlja na praznike i tokom velikih blagoslova.
Wikipedia
Otac Tadej
Nije dovoljno, kako nas opominje otac Tadej, samo provetriti prostoriju.
- Osim provetravanja, prostoriju treba i okaditi tamjanom. Jer neke otrove koji ostaju u vazduhu uništava samo tamjan, i zla sila beži kada palimo tamjan. U ovim rečima čujemo eho duhovne borbe, u kojoj tamjan predstavlja oružje protiv nevidljivih sila, čineći prostoriju svetim mestom gde Božja blagodat može da obitava - govorio je otac Tadej.
Kada plamen dodirne smolu i dim počne da ispunjava prostor, pred nama se otvara put ka unutrašnjem hramu. Taj dim, lagan i gotovo nevidljiv, nosi sa sobom misli, nade, strahove i molitve, podsećajući nas da nismo sami i da je Bog prisutan u svakom trenutku našeg života.
Sveštenik Veljko Vasiljev to objašnjava ovako:
- Kao što se, nakon kađenja, prepoznatljivi miris tamjana još dugo oseća u prostoriji gde je vršeno kađenje, tako i blagodat Božja koja nas posećuje kada se molimo Gospodu, dugo ostaje i dejstvuje u nama . zaključuje otac Veljko.
Na prvim stranicama Novog zaveta čitamo da su jedni od prvih očevidaca Hristovog rođenja, trojica mudraca, na dar doneli zlato, tamjan i smirnu (Mt. 2, 11). Zlato, kao caru, tamjan kao Bogu i smirnu kao nekom ko će okusiti smrt. Možemo da zaključimo da su i oni, pagani, koristili tamjan kao nešto što se Bogu prinosi.
Shutterstock
Kandilo
U dobu digitalne tehnologije i brzih informacija, miris tamjana podseća nas na važnost trenutaka introspekcije, povratka suštini i neprekidne veze sa božanskim. Tamjan, sa svojom dubokom simbolikom i duhovnom snagom, ostaje tihi svedok naših težnji ka svetosti, pružajući nam utehu i nadu, čak i u najtežim trenucima.
Miris tamjana u savremenom životu nije samo povratak tradiciji, već i potreba duše da pronađe mir u svetu koji nas često udaljava od samih sebe. Taj miris, tiha molitva koja lebdi u vazduhu, ostaje večni podsetnik na našu povezanost sa nebesima.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U razmišljanju za petak četvrte sedmice po Vaskrsu, veliki duhovnik 19. Veka jasno poručuje: Hristos je Početak, a Crkva Njegov sled. Ko god pokušava da menja taj poredak, gubi put spasenja.
Oni su bili muž i žena, koji su dvadeset dana nakon venčanja, za vreme vladavine Dioklecijana, izvedeni pred sud, pred tivaidskog namesnika Ariana, zbog hrišćanske vere.
U Beogradu je otvorena postavka „Služitelj mira i ljubavi“ povodom 80 godina od upokojenja Svetog Dositeja Vasića, duhovnog gorostasa koji je verom i hrabrošću ostao uz narod i Crkvu u najmračnijim vremenima.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Uoči praznika Cveti, veruje se da devojke u narodnim nošnjama i venčićima na glavama donose sreću i zdravlje domaćinstvima, čuvajući simboliku plodnosti, prirode i duhovne obnove.
Zaboravljena tradicija iz 19. i 20. veka krije duboku simboliku: od sećanja na Kosovo do priča o porodičnoj žrtvi i nepokolebljivoj veri, svedočanstva ministarke Vesne Bratić osvetljavaju značaj crnog vela kao mosta između lične sreće i kolektivne svesti.
Krsna slava je prilika da osvetlite svoj dom Božijom blagodaću. Pored svega što se uobičajeno priprema, tamjan i kandilo su ključni za očuvanje duhovnog mira i pretvaraju svaki kutak vašeg doma u malu crkvu.
U razmišljanju za petak četvrte sedmice po Vaskrsu, veliki duhovnik 19. Veka jasno poručuje: Hristos je Početak, a Crkva Njegov sled. Ko god pokušava da menja taj poredak, gubi put spasenja.
Neprimereno topli tonovi u izjavama pojedinih pravoslavnih jerarha upućenih novom papi, izazvali su buru među vernicima i teolozima, koji sve glasnije upozoravaju na opasnost od zamućivanja identiteta i odstupanja od Svetog Predanja.
U manastiru Devič na Kosmetu, gde počivaju mošti Svetog Joanikija, zabeleženo je svedočanstvo iz Prvog svetskog rata koje je ostavio Sveti Nikolaj Žički – o tome kako se Božija pravda sručila na ruku podignutu protiv svetinje.
U manastiru Devič na Kosmetu, gde počivaju mošti Svetog Joanikija, zabeleženo je svedočanstvo iz Prvog svetskog rata koje je ostavio Sveti Nikolaj Žički – o tome kako se Božija pravda sručila na ruku podignutu protiv svetinje.