OVE KRATKE MOLITVE JE IZGOVARAO PATRIJARH PAVLE: Moćne reči koje dižu sa najdubljeg ponora
Patrijarh Pavle je verovao da je dobro da molitve čitamo, a ne da ih izgovaramo napamet, jer ćemo tako lako odlutati u mislima.
Uoči početka posta posvećenog Svetim apostolima Petru i Pavlu, pravoslavni vernici danas se okupljaju u krugu porodice, mole se, praštaju i spremaju srce za vreme uzdržanja, pokajanja i smirenja koje sledi od sutra.
Danas se u pravoslavnim domovima obeležavaju poklade pred Petrovski post, koji ove godine počinje u ponedeljak, 16. juna. Poklade su dan kada se vernici duhovno i telesno pripremaju za predstojeći post — vreme uzdržanja, molitve, milosrđa i pokajanja. U liturgijskom smislu, poklade su vrata kroz koja ulazimo u blagosloveno vreme posta.
Šta su poklade?
Reč „poklade“ potiče od glagola „pokloniti se“ i „oprostiti“, što upućuje na praksu praštanja i izmirenja s bližnjima. U mnogim krajevima Srbije, vernici se tradicionalno okupljaju za trpezu u krugu porodice, pri čemu se jede poslednji put mrsna hrana pre početka Petrovskog posta. U duhovnom smislu, ovo je dan kada se čovek podseća na važnost proštaja i pomirenja sa svakim čovekom, jer bez opraštanja nema istinskog posta.
Petrovski post – apostolski post
Petrovski ili Apostolski post posvećen je Svetim apostolima Petru i Pavlu, čiji se praznik proslavlja 12. jula po novom kalendaru (29. juna po starom). Ovaj post ima pokretni karakter i njegova dužina zavisi od datuma Vaskrsa – može trajati od osam dana do šest nedelja. Uvek počinje u ponedeljak posle Nedelje svih svetih, koja dolazi neposredno nakon praznika Svete Trojice (Pedesetnice).
Duhovni smisao poklada
U duhu pravoslavne crkve, poklade nisu praznik telesne gozbe, već prilika za duhovno buđenje. Sveti oci podsećaju da post bez praštanja i ljubavi nema vrednosti pred Bogom. Zato je ovaj dan i poziv svakome od nas da započne post sa čistim srcem, bez gneva, osude i zlopamćenja.
– U molitvi „Oče naš“ sami svedočimo: „I oprosti nam dugove naše, kao što i mi opraštamo dužnicima svojim.“ Bez oproštaja drugima, zatvaramo vrata oproštaju sopstvenih grehova – podsećaju duhovnici.
Narodni običaji
U narodnoj tradiciji, poklade pred Petrovski post poznate su i kao letnje poklade. U nekim krajevima organizuju se seoske igre i okupljanja, dok se trpeza priprema s bogatstvom mrsnih jela. Međutim, Crkva podseća da telesno slavlje ne sme da zamagli duhovni cilj – pokajanje, smirenje i uzdržanje.
Početak posta
Sutra, u ponedeljak, počinje Petrovski post – prilika da se čovek u tišini svoga srca približi Hristu, sledujući primer svetih apostola koji su postom, molitvom i propovedima pripremili put Gospodu širom vaseljene.
Zato se današnji dan doživljava kao duhovna kapija, kao poziv da ostavimo brige i grehe iza sebe i krenemo stazom svetlosti, vere i nade.
Patrijarh Pavle je verovao da je dobro da molitve čitamo, a ne da ih izgovaramo napamet, jer ćemo tako lako odlutati u mislima. Posebno mesto u tome zauzimaju određeni psalmi, koji, kada se čitaju sa verom i smirenjem, donose duševni mir, radost i blagodat. Upouci za četvrtak sedme sedmice po Vaskrsu, ruski svetitelj nas podseća na Hristovo obećanje koje ne vara, ali i razotkriva zašto ga ne doživljavamo: „Savest nam ne daje da očekujemo bilo kakvu milost.“ Ako već palimo sveću - ta sveća treba da nam je podstrek za molitvu
OVE KRATKE MOLITVE JE IZGOVARAO PATRIJARH PAVLE: Moćne reči koje dižu sa najdubljeg ponora
OVA MOLITVA JE MOĆNO ORUŽJE: Na Svetoj gori je izgovaraju svakodnevno - štit protiv svakog zla
ŠTA DA URADIMO KADA POMISLIMO DA BOG NE ČUJE NAŠE ŽELJE: Sveti Teofan otkriva zašto nam molitve često ostaju neuslišene
OVO TREBA DA ZNATE PRE NEGO ŠTO UPALITE SVEĆE U CRKVI: Savet oca Danila zlata vredan - u suprotnom je bezvredno
Prva nedelja po Duhovima posvećena je ne samo poznatim svetiteljima, već i svim onim tihim i nepoznatim dušama koje su Bogu ugodile.
Budući da je Petrovski post uveliko počeo, pitali smo naše sugrađane - da li poste ovaj post i šta za njih znači post?
Trebalo bi naglasiti da svrha posta nije samo uzdržavanje od mrsne hrane, već i od loših misli, reči i dela, i sve to mora da prati molitva.
Iguman Manastira Fenek pojašnjava suštinsku prirodu posta, ističući važnost duhovnog uzdržanja koje prevazilazi telesno. Učenjem o postu kao sredstvu duhovne obnove poziva vernike na povratak Bogu kroz promenu srca i volje.
Trodnevni boravak carigradskog patrijarha u Letoniji, susreti sa državnim vrhom i oštre poruke protiv Moskve, prema oceni analitičara, stvaraju uslove za novu veliku krizu u pravoslavnom svetu.
Otac Predrag naglašava da vera nije prostor za one koji se povlače i boje.
Crkva ne govori o bludu samo kao o prekršaju, već kao o duhovnoj bolesti, o strasti koja čoveka odvaja od izvora života – od Boga.
U besedi za 14. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da bez Slova Božjeg ništa ne može da se shvati – ni smisao čoveka, ni početak sveta, ni tajna večnosti.
Tri dana pre dijagnoze, ova mlada devojka iz Benkovca u Hrvatskoj sasvim slučajno je otkrila Svetog Karla Akutisa, a njegove molitve i prisutnost danas joj daju snagu i mir u svakom trenutku.
Nakon brutalnih uvreda igumanu i monaštvu, te pretnji supruge Nenada Nikaljevića u sudu, tenzije u Donjim Brčelima ne jenjavaju – jeromonah Nikon otkriva šta ga je najviše uznemirilo.
Portal Religija.rs posetio je paraklis, podignut pored pri hramu Svete Trojice, izgrađen pre nešto više od deset godina, a koji danas danas predstavlja jedini molitveni prostor u Srbiji posvećen upravo Svetoj Kseniji.
Od prvog ubistva u ljudskoj istoriji, kada je zavist navela Kaina da digne ruku na brata Avelja, do današnjih dana osećaj nepravde nikada nije prestao da razdire čoveka. Iguman manastira Ribnica otkriva šta je zapravo u korenu ovog zla.
Jednostavno testo, prženo u ulju, vekovima je bilo neizostavni deo pravoslavnih domova. Evo recepta kako da ga napravite baš kao naše bake i majke.
U besedi za 14. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da bez Slova Božjeg ništa ne može da se shvati – ni smisao čoveka, ni početak sveta, ni tajna večnosti.
Crkvena nova godina ujedno označava i početak godišnjeg bogoslužbenog kruga, a njega čine praznici koje proslavljamo u toku godine.