OVE KRATKE MOLITVE JE IZGOVARAO PATRIJARH PAVLE: Moćne reči koje dižu sa najdubljeg ponora
Patrijarh Pavle je verovao da je dobro da molitve čitamo, a ne da ih izgovaramo napamet, jer ćemo tako lako odlutati u mislima.
Uoči početka posta posvećenog Svetim apostolima Petru i Pavlu, pravoslavni vernici danas se okupljaju u krugu porodice, mole se, praštaju i spremaju srce za vreme uzdržanja, pokajanja i smirenja koje sledi od sutra.
Danas se u pravoslavnim domovima obeležavaju poklade pred Petrovski post, koji ove godine počinje u ponedeljak, 16. juna. Poklade su dan kada se vernici duhovno i telesno pripremaju za predstojeći post — vreme uzdržanja, molitve, milosrđa i pokajanja. U liturgijskom smislu, poklade su vrata kroz koja ulazimo u blagosloveno vreme posta.
Šta su poklade?
Reč „poklade“ potiče od glagola „pokloniti se“ i „oprostiti“, što upućuje na praksu praštanja i izmirenja s bližnjima. U mnogim krajevima Srbije, vernici se tradicionalno okupljaju za trpezu u krugu porodice, pri čemu se jede poslednji put mrsna hrana pre početka Petrovskog posta. U duhovnom smislu, ovo je dan kada se čovek podseća na važnost proštaja i pomirenja sa svakim čovekom, jer bez opraštanja nema istinskog posta.
Petrovski post – apostolski post
Petrovski ili Apostolski post posvećen je Svetim apostolima Petru i Pavlu, čiji se praznik proslavlja 12. jula po novom kalendaru (29. juna po starom). Ovaj post ima pokretni karakter i njegova dužina zavisi od datuma Vaskrsa – može trajati od osam dana do šest nedelja. Uvek počinje u ponedeljak posle Nedelje svih svetih, koja dolazi neposredno nakon praznika Svete Trojice (Pedesetnice).
Duhovni smisao poklada
U duhu pravoslavne crkve, poklade nisu praznik telesne gozbe, već prilika za duhovno buđenje. Sveti oci podsećaju da post bez praštanja i ljubavi nema vrednosti pred Bogom. Zato je ovaj dan i poziv svakome od nas da započne post sa čistim srcem, bez gneva, osude i zlopamćenja.
– U molitvi „Oče naš“ sami svedočimo: „I oprosti nam dugove naše, kao što i mi opraštamo dužnicima svojim.“ Bez oproštaja drugima, zatvaramo vrata oproštaju sopstvenih grehova – podsećaju duhovnici.
Narodni običaji
U narodnoj tradiciji, poklade pred Petrovski post poznate su i kao letnje poklade. U nekim krajevima organizuju se seoske igre i okupljanja, dok se trpeza priprema s bogatstvom mrsnih jela. Međutim, Crkva podseća da telesno slavlje ne sme da zamagli duhovni cilj – pokajanje, smirenje i uzdržanje.
Početak posta
Sutra, u ponedeljak, počinje Petrovski post – prilika da se čovek u tišini svoga srca približi Hristu, sledujući primer svetih apostola koji su postom, molitvom i propovedima pripremili put Gospodu širom vaseljene.
Zato se današnji dan doživljava kao duhovna kapija, kao poziv da ostavimo brige i grehe iza sebe i krenemo stazom svetlosti, vere i nade.
Patrijarh Pavle je verovao da je dobro da molitve čitamo, a ne da ih izgovaramo napamet, jer ćemo tako lako odlutati u mislima. Posebno mesto u tome zauzimaju određeni psalmi, koji, kada se čitaju sa verom i smirenjem, donose duševni mir, radost i blagodat. Upouci za četvrtak sedme sedmice po Vaskrsu, ruski svetitelj nas podseća na Hristovo obećanje koje ne vara, ali i razotkriva zašto ga ne doživljavamo: „Savest nam ne daje da očekujemo bilo kakvu milost.“ Ako već palimo sveću - ta sveća treba da nam je podstrek za molitvu
OVE KRATKE MOLITVE JE IZGOVARAO PATRIJARH PAVLE: Moćne reči koje dižu sa najdubljeg ponora
OVA MOLITVA JE MOĆNO ORUŽJE: Na Svetoj gori je izgovaraju svakodnevno - štit protiv svakog zla
ŠTA DA URADIMO KADA POMISLIMO DA BOG NE ČUJE NAŠE ŽELJE: Sveti Teofan otkriva zašto nam molitve često ostaju neuslišene
OVO TREBA DA ZNATE PRE NEGO ŠTO UPALITE SVEĆE U CRKVI: Savet oca Danila zlata vredan - u suprotnom je bezvredno
Prva nedelja po Duhovima posvećena je ne samo poznatim svetiteljima, već i svim onim tihim i nepoznatim dušama koje su Bogu ugodile.
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava praznik posvećen Svetom apostolu Filipu, dok se u narodu obeležavaju poklade kao duhovna i običajna priprema za četrdeset dana uzdržanja.
Budući da je Petrovski post uveliko počeo, pitali smo naše sugrađane - da li poste ovaj post i šta za njih znači post?
Trebalo bi naglasiti da svrha posta nije samo uzdržavanje od mrsne hrane, već i od loših misli, reči i dela, i sve to mora da prati molitva.
U jednoj svojoj pouci svetogorski podvižnik opisuje preokret vrednosti u kojem se ono što je nekada budilo stid danas predstavlja kao napredak.
Sveštenik Dmitrij Baricki tumači dramatičan jevanđelski događaj i upozorava na skrivenu opasnost – kada čovek odbije milost, ni čudo ne donosi mir, a rana nastavlja da upravlja njegovim životom.
Kroz slike ognja i malja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako Božja poruka u jednima budi utehu i snagu, a u drugima razotkriva unutrašnju tvrdoću i pokreće duboko preispitivanje.
Kroz kratka, precizna pitanja i odgovore, ova pouka razotkriva naše slabosti, navike i zablude, ali i pokazuje put ka unutrašnjoj snazi, miru i istinskoj veri, kakva se retko prepoznaje u svakodnevici.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
Kroz slike ognja i malja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako Božja poruka u jednima budi utehu i snagu, a u drugima razotkriva unutrašnju tvrdoću i pokreće duboko preispitivanje.
Kroz kratka, precizna pitanja i odgovore, ova pouka razotkriva naše slabosti, navike i zablude, ali i pokazuje put ka unutrašnjoj snazi, miru i istinskoj veri, kakva se retko prepoznaje u svakodnevici.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Jovana Dekapolita po starom i Svetog proroka Jeremiju po novom kalendaru. Katolici obeležavaju praznik Svetog Josifa Radnika, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.