OVE KRATKE MOLITVE JE IZGOVARAO PATRIJARH PAVLE: Moćne reči koje dižu sa najdubljeg ponora
Patrijarh Pavle je verovao da je dobro da molitve čitamo, a ne da ih izgovaramo napamet, jer ćemo tako lako odlutati u mislima.
Uoči početka posta posvećenog Svetim apostolima Petru i Pavlu, pravoslavni vernici danas se okupljaju u krugu porodice, mole se, praštaju i spremaju srce za vreme uzdržanja, pokajanja i smirenja koje sledi od sutra.
Danas se u pravoslavnim domovima obeležavaju poklade pred Petrovski post, koji ove godine počinje u ponedeljak, 16. juna. Poklade su dan kada se vernici duhovno i telesno pripremaju za predstojeći post — vreme uzdržanja, molitve, milosrđa i pokajanja. U liturgijskom smislu, poklade su vrata kroz koja ulazimo u blagosloveno vreme posta.
Šta su poklade?
Reč „poklade“ potiče od glagola „pokloniti se“ i „oprostiti“, što upućuje na praksu praštanja i izmirenja s bližnjima. U mnogim krajevima Srbije, vernici se tradicionalno okupljaju za trpezu u krugu porodice, pri čemu se jede poslednji put mrsna hrana pre početka Petrovskog posta. U duhovnom smislu, ovo je dan kada se čovek podseća na važnost proštaja i pomirenja sa svakim čovekom, jer bez opraštanja nema istinskog posta.
Petrovski post – apostolski post
Petrovski ili Apostolski post posvećen je Svetim apostolima Petru i Pavlu, čiji se praznik proslavlja 12. jula po novom kalendaru (29. juna po starom). Ovaj post ima pokretni karakter i njegova dužina zavisi od datuma Vaskrsa – može trajati od osam dana do šest nedelja. Uvek počinje u ponedeljak posle Nedelje svih svetih, koja dolazi neposredno nakon praznika Svete Trojice (Pedesetnice).
Duhovni smisao poklada
U duhu pravoslavne crkve, poklade nisu praznik telesne gozbe, već prilika za duhovno buđenje. Sveti oci podsećaju da post bez praštanja i ljubavi nema vrednosti pred Bogom. Zato je ovaj dan i poziv svakome od nas da započne post sa čistim srcem, bez gneva, osude i zlopamćenja.
– U molitvi „Oče naš“ sami svedočimo: „I oprosti nam dugove naše, kao što i mi opraštamo dužnicima svojim.“ Bez oproštaja drugima, zatvaramo vrata oproštaju sopstvenih grehova – podsećaju duhovnici.
Narodni običaji
U narodnoj tradiciji, poklade pred Petrovski post poznate su i kao letnje poklade. U nekim krajevima organizuju se seoske igre i okupljanja, dok se trpeza priprema s bogatstvom mrsnih jela. Međutim, Crkva podseća da telesno slavlje ne sme da zamagli duhovni cilj – pokajanje, smirenje i uzdržanje.
Početak posta
Sutra, u ponedeljak, počinje Petrovski post – prilika da se čovek u tišini svoga srca približi Hristu, sledujući primer svetih apostola koji su postom, molitvom i propovedima pripremili put Gospodu širom vaseljene.
Zato se današnji dan doživljava kao duhovna kapija, kao poziv da ostavimo brige i grehe iza sebe i krenemo stazom svetlosti, vere i nade.
Patrijarh Pavle je verovao da je dobro da molitve čitamo, a ne da ih izgovaramo napamet, jer ćemo tako lako odlutati u mislima. Posebno mesto u tome zauzimaju određeni psalmi, koji, kada se čitaju sa verom i smirenjem, donose duševni mir, radost i blagodat. Upouci za četvrtak sedme sedmice po Vaskrsu, ruski svetitelj nas podseća na Hristovo obećanje koje ne vara, ali i razotkriva zašto ga ne doživljavamo: „Savest nam ne daje da očekujemo bilo kakvu milost.“ Ako već palimo sveću - ta sveća treba da nam je podstrek za molitvu
OVE KRATKE MOLITVE JE IZGOVARAO PATRIJARH PAVLE: Moćne reči koje dižu sa najdubljeg ponora
OVA MOLITVA JE MOĆNO ORUŽJE: Na Svetoj gori je izgovaraju svakodnevno - štit protiv svakog zla
ŠTA DA URADIMO KADA POMISLIMO DA BOG NE ČUJE NAŠE ŽELJE: Sveti Teofan otkriva zašto nam molitve često ostaju neuslišene
OVO TREBA DA ZNATE PRE NEGO ŠTO UPALITE SVEĆE U CRKVI: Savet oca Danila zlata vredan - u suprotnom je bezvredno
Prva nedelja po Duhovima posvećena je ne samo poznatim svetiteljima, već i svim onim tihim i nepoznatim dušama koje su Bogu ugodile.
Budući da je Petrovski post uveliko počeo, pitali smo naše sugrađane - da li poste ovaj post i šta za njih znači post?
Trebalo bi naglasiti da svrha posta nije samo uzdržavanje od mrsne hrane, već i od loših misli, reči i dela, i sve to mora da prati molitva.
Iguman Manastira Fenek pojašnjava suštinsku prirodu posta, ističući važnost duhovnog uzdržanja koje prevazilazi telesno. Učenjem o postu kao sredstvu duhovne obnove poziva vernike na povratak Bogu kroz promenu srca i volje.
U drugom delu ekskluzivnog intervjua za religija.rs, starešina manastira Svetih arhangela govori o godinama borbe bez mržnje, o veri koja ne traži osvetu, već snagu za oproštaj, i otkriva zašto Srbi na Kosovu nisu zaboravili ko su – ni kome pripadaju.
Posle potresa jačine 8,8 stepeni i razornih talasa koji su pogodili Kamčatku i Kurilska ostrva, naučnici upozoravaju na mogući još jači zemljotres u narednih 30 dana, dok Ruska Pravoslavna Crkva spasava monahe i svetinje iz poplavljenih hramova.
Kad je odbio zadatak da obnovi razoreni manastir, jeromonah Kiprijan nije ni slutio da će iste noći doživeti susret sa Svetom Marinom, koja će mu preneti poruku s neba i otkriti izvor vode „za ceo Andros“.
Dok ih mnogi doživljavaju kao kaznu, nesreću ili nepravdu, crkveno učenje nas poziva da na iskušenja gledamo drugačijim očima – kao na neophodan put duhovnog sazrevanja.
U drugom delu ekskluzivnog intervjua za religija.rs, starešina manastira Svetih arhangela govori o godinama borbe bez mržnje, o veri koja ne traži osvetu, već snagu za oproštaj, i otkriva zašto Srbi na Kosovu nisu zaboravili ko su – ni kome pripadaju.
Sveta Marina rođena je krajem trećeg veka tokom vladavine cara Dioklecijana u Južnoj Anadoliji, u Antiohiji.
U ekskluzivnom intervjuu, starešina manastira Svetih arhangela kod Prizrena govori o duhovnoj snazi, teškim iskušenjima i rastućem značaju manastira za Srbe na Kosovu i Metohiji.
Protojerej-stavrofor Branko Ćurčin iz „Zemlje živih“ govori o tome zašto zavisnici moraju da prođu kroz pakao bola da bi pronašli smisao, veru i svoj put ka slobodi.
Ovo narod veruje od pamtiveka, a nikada nije bilo tačno: svetac je iz Starog zaveta, a svetica iz vremena Rimskog carstva. Njih ne spajaju krvne veze, već samo narodna mašta i mitski strah od groma i ognja.
Takođe, snimak prikazuje preplašene stanovnike kako izlaze iz svojih domova na ulice, dok stakla na okolnim zgradama podrhtavaju.
U besedi za sredu 8. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da istina nije sezonska stvar – ona se mora čuti, primiti i ponovo slušati, baš kao što se svakoga dana ore zemlja, ide putem i jede hleb. Bez tog ritma, duša ostaje prazna.