OVE KRATKE MOLITVE JE IZGOVARAO PATRIJARH PAVLE: Moćne reči koje dižu sa najdubljeg ponora
Patrijarh Pavle je verovao da je dobro da molitve čitamo, a ne da ih izgovaramo napamet, jer ćemo tako lako odlutati u mislima.
Uoči početka posta posvećenog Svetim apostolima Petru i Pavlu, pravoslavni vernici danas se okupljaju u krugu porodice, mole se, praštaju i spremaju srce za vreme uzdržanja, pokajanja i smirenja koje sledi od sutra.
Danas se u pravoslavnim domovima obeležavaju poklade pred Petrovski post, koji ove godine počinje u ponedeljak, 16. juna. Poklade su dan kada se vernici duhovno i telesno pripremaju za predstojeći post — vreme uzdržanja, molitve, milosrđa i pokajanja. U liturgijskom smislu, poklade su vrata kroz koja ulazimo u blagosloveno vreme posta.
Šta su poklade?
Reč „poklade“ potiče od glagola „pokloniti se“ i „oprostiti“, što upućuje na praksu praštanja i izmirenja s bližnjima. U mnogim krajevima Srbije, vernici se tradicionalno okupljaju za trpezu u krugu porodice, pri čemu se jede poslednji put mrsna hrana pre početka Petrovskog posta. U duhovnom smislu, ovo je dan kada se čovek podseća na važnost proštaja i pomirenja sa svakim čovekom, jer bez opraštanja nema istinskog posta.
Petrovski post – apostolski post
Petrovski ili Apostolski post posvećen je Svetim apostolima Petru i Pavlu, čiji se praznik proslavlja 12. jula po novom kalendaru (29. juna po starom). Ovaj post ima pokretni karakter i njegova dužina zavisi od datuma Vaskrsa – može trajati od osam dana do šest nedelja. Uvek počinje u ponedeljak posle Nedelje svih svetih, koja dolazi neposredno nakon praznika Svete Trojice (Pedesetnice).
Duhovni smisao poklada
U duhu pravoslavne crkve, poklade nisu praznik telesne gozbe, već prilika za duhovno buđenje. Sveti oci podsećaju da post bez praštanja i ljubavi nema vrednosti pred Bogom. Zato je ovaj dan i poziv svakome od nas da započne post sa čistim srcem, bez gneva, osude i zlopamćenja.
– U molitvi „Oče naš“ sami svedočimo: „I oprosti nam dugove naše, kao što i mi opraštamo dužnicima svojim.“ Bez oproštaja drugima, zatvaramo vrata oproštaju sopstvenih grehova – podsećaju duhovnici.
Narodni običaji
U narodnoj tradiciji, poklade pred Petrovski post poznate su i kao letnje poklade. U nekim krajevima organizuju se seoske igre i okupljanja, dok se trpeza priprema s bogatstvom mrsnih jela. Međutim, Crkva podseća da telesno slavlje ne sme da zamagli duhovni cilj – pokajanje, smirenje i uzdržanje.
Početak posta
Sutra, u ponedeljak, počinje Petrovski post – prilika da se čovek u tišini svoga srca približi Hristu, sledujući primer svetih apostola koji su postom, molitvom i propovedima pripremili put Gospodu širom vaseljene.
Zato se današnji dan doživljava kao duhovna kapija, kao poziv da ostavimo brige i grehe iza sebe i krenemo stazom svetlosti, vere i nade.
Patrijarh Pavle je verovao da je dobro da molitve čitamo, a ne da ih izgovaramo napamet, jer ćemo tako lako odlutati u mislima. Posebno mesto u tome zauzimaju određeni psalmi, koji, kada se čitaju sa verom i smirenjem, donose duševni mir, radost i blagodat. Upouci za četvrtak sedme sedmice po Vaskrsu, ruski svetitelj nas podseća na Hristovo obećanje koje ne vara, ali i razotkriva zašto ga ne doživljavamo: „Savest nam ne daje da očekujemo bilo kakvu milost.“ Ako već palimo sveću - ta sveća treba da nam je podstrek za molitvu
OVE KRATKE MOLITVE JE IZGOVARAO PATRIJARH PAVLE: Moćne reči koje dižu sa najdubljeg ponora
OVA MOLITVA JE MOĆNO ORUŽJE: Na Svetoj gori je izgovaraju svakodnevno - štit protiv svakog zla
ŠTA DA URADIMO KADA POMISLIMO DA BOG NE ČUJE NAŠE ŽELJE: Sveti Teofan otkriva zašto nam molitve često ostaju neuslišene
OVO TREBA DA ZNATE PRE NEGO ŠTO UPALITE SVEĆE U CRKVI: Savet oca Danila zlata vredan - u suprotnom je bezvredno
Prva nedelja po Duhovima posvećena je ne samo poznatim svetiteljima, već i svim onim tihim i nepoznatim dušama koje su Bogu ugodile.
Budući da je Petrovski post uveliko počeo, pitali smo naše sugrađane - da li poste ovaj post i šta za njih znači post?
Trebalo bi naglasiti da svrha posta nije samo uzdržavanje od mrsne hrane, već i od loših misli, reči i dela, i sve to mora da prati molitva.
Iguman Manastira Fenek pojašnjava suštinsku prirodu posta, ističući važnost duhovnog uzdržanja koje prevazilazi telesno. Učenjem o postu kao sredstvu duhovne obnove poziva vernike na povratak Bogu kroz promenu srca i volje.
U besedi za 21. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da samo Bog ostaje živ i krepak, a da svaka duša prepoznaje tu istinu u sopstvenoj žeđi.
Podvižnik iz skita Svetog Andreja kaže kako 33 jedinstvena sastojka u miru moštiju Svetog Dimitrija i ikona Bogorodice Malevske potvrđuju prisustvo Duha Svetoga i vekovima čudesno isceljuju vernike.
Vernici često veruju da izbor venčanog prstena odlučuje o bračnom životu, ali protojerej Andrej Efanov objašnjava zašto prava snaga braka leži u molitvi, ljubavi i međusobnom poštovanju, a ne u spoljašnjim simbolima.
Sveti oci uče da tuga može da zarobi dušu jače nego bilo koja druga strast.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Ova svetiteljka, koju Srbi naročito poštuju, smatra se zaštitnicom žena, bolesnih i siromašnih, ali i čuvarkom doma i porodice.
Suština ovog čina nije u spoljašnjoj formi i pravilima, već u iskrenosti molitve i ljubavi s kojom se sveća pali.
Spoj jednostavnosti i luksuza u jelu koje izgleda kao iz restorana, a pravi se lako kod kuće.
Srpska pravoslavna crkva 31. oktobra proslavlja Svetog Luku, apostola, lekara i slikara, koji je prvi naslikao ikonu Presvete Bogorodice i zapisao Jevanđelje puno saosećanja i milosti.