PATRIJARH PORFIRIJE POSLAO SNAŽNU PORUKU IZ ZUCA: Svako od nas nosi u sebi ikonu Božju
Poglavar Srpske pravoslavne crkve služio liturgiju u hramu Nerukotvorenog Obraza Gospodnjeg i pozvao vernike da u svakom čoveku prepoznaju lik Božji.
U besedi povodom velikog praznika govorio je o tome šta povezuje generacije, zašto različitost ne sme da bude prepreka zajedništvu i zbog čega vera mora da se potvrđuje svakodnevnim životom.
U Banjaluci je večeras održana centralna proslava Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, koja je okupila najviše zvaničnike Republike Srpske i Srbije, predstavnike institucija i veliki broj građana.
Svečanost je bila posvećena zajedničkom obeležavanju praznika koji se u Srbiji i Republici Srpskoj slavi od 2020. godine, a datum 15. septembar povezan je sa sećanjem na proboj Solunskog fronta 1918. godine.
U takvom okviru, beseda patrijarha Porfirija donela je prazniku snažnu duhovnu poruku. Umesto da jedinstvo posmatra samo kroz nacionalnu pripadnost, patrijarh je govorio o njegovom dubljem temelju, ističući da trajno zajedništvo može da počiva jedino na vrednostima koje nadilaze prolazne istorijske okolnosti.
Na početku obraćanja patrijarh Porfirije govorio je lično i neposredno, ističući posebnu vezu sa Republikom Srpskom i prostorom iz kojeg potiče.
- Republiku Srpsku lično doživljavam kao svoj dom. Zato se radujem i osećam veliki blagoslov kad god dođem ovde, kad dođem u svoju prađedovinu, svoju đedovinu, svoju očevinu, u mesto svoga porekla, u mesto kojem pripadam - rekao je patrijarh.
Obraćajući se zvaničnicima i okupljenom narodu, istakao je da je samo sabiranje na jednom mestu prilika da se pokaže zajedništvo. Kako je rekao, toga dana bili su okupljeni da potvrde da su jedan narod, jedna vera i jedna Crkva.
Ipak, patrijarh se nije zadržao na samoj činjenici okupljanja. U nastavku besede otvorio je pitanje šta jedno jedinstvo čini trajnim i zbog čega neka zajedništva vremenom slabe i nestaju.
Patrijarh Porfirije podsetio je da postoje različiti oblici jedinstva, od ekonomskog i socijalnog do psihološkog, biološkog, religijskog i nacionalnog. Međutim, kako je objasnio, mnoga od njih imaju svoj početak i kraj, a neka se vremenom mogu pretvoriti čak i u svoju suprotnost.
- Zašto je to tako? Zato što svako jedinstvo koje počiva isključivo i samo na ljudskim, antropološkim vrednostima i parametrima, ma koliko imalo svoje značajne uloge i vrednosti, ma koliko bilo dobro, ne može biti postojano - kazao je patrijarh.
Upravo tu vidi razliku između prolaznih oblika povezivanja i jedinstva srpskog naroda. Govoreći o istoriji, patrijarh je podsetio na brojne nevolje kroz koje je narod prolazio, ali i na činjenicu da je, uprkos njima, uspevao ne samo da opstane već i da stvara.
Posebno je istakao duhovne plodove koji su ostali iza generacija i postali deo identiteta po kojem se srpski narod prepoznaje.
To jedinstvo nazvao je „dijahronim jedinstvom“, naglašavajući njegovu sposobnost da traje kroz različite istorijske epohe.
Govoreći o tome zbog čega takvo jedinstvo može da traje, patrijarh je ukazao na Svetog Savu, Svetog kneza Lazara i čitav niz svetitelja koji su, kako je rekao, kroz vekove potvrđivali temelje na kojima je srpski narod opstajao.
- To jedinstvo ima duboki koren, ima čvrst temelj na koji nas je postavio Sveti Sava i koji su potvrdili Sveti knez Lazar i mnogi sveti mučenici i prepodobni iz našeg naroda. To jedinstvo ima svoj koren koji se zove pravoslavna vera, Pravoslavna crkva, Jevanđelje Hristovo - poručio je patrijarh.
Prema njegovim rečima, upravo je vera temelj koji ne zavisi od prolaznih okolnosti. Ona nije samo nasleđe prethodnih generacija, već živa veza sa Hristom i večnim vrednostima.
Patrijarh je zato govorio o Jevanđelju kao o sili koja je kroz vekove oblikovala identitet srpskog naroda. Hristova reč, istakao je, nije samo deo istorijskog nasleđa već putokaz za svakodnevni život.
U nastavku besede patrijarh je posebnu pažnju posvetio Hristovoj zapovesti ljubavi prema Bogu i bližnjem. Te dve ljubavi, kako je objasnio, ne mogu se razdvojiti.
- Voli Boga svim svojim bićem, svim svojim umom, srcem i dušom. A druga je: voli bližnjega svoga kao samoga sebe - podsetio je patrijarh na dve Hristove zapovesti.
Patrijarh je potom objasnio zašto je ljubav prema Bogu postavljena kao temelj ljubavi prema drugom čoveku. Bez odnosa sa Hristom, rekao je, nije moguće istinski i trajno voleti bližnjeg, oprostiti mu, zatražiti oproštaj ili prihvatiti njegove različitosti.
Tu misao povezao je sa primerima svetitelja koji su, prema njegovim rečima, upravo tako razumeli život u veri. Sveti Sava, Sveti knez Lazar, Sveti Vasilije Ostroški, Sveti Petar Cetinjski, Sveti vladika Nikolaj i ava Justin znali su, istakao je patrijarh, da se čovekovo zajedništvo sa drugima najpre gradi kroz zajedništvo sa Bogom.
Jedna od najsnažnijih poruka besede odnosila se na pitanje kako se odnos prema Bogu potvrđuje u odnosu prema ljudima.
- Jer kako možeš voleti Boga, a da prezreš, odbacuješ i mrziš brata svoga, da ga ne razumeš, da nisi spreman da mu oprostiš, da tražiš oproštaj od njega, da ga zagrliš, bez obzira što je drugačiji, što je različit? - upitao je patrijarh.
U nastavku je objasnio da jedinstvo ne znači da svi moraju biti isti. Svako je, kako je rekao, poseban i neponovljiv i ima svoje darove. Međutim, kada je čovek povezan sa Hristom, te darove ne zadržava samo za sebe, već ih stavlja u službu drugih.
Na taj način različitost ne postaje prepreka zajedništvu, već njegov sastavni deo.
Tu misao patrijarh je objasnio kroz jednu od najpoznatijih slika Svetog ava Doroteja, pravoslavnog podvižnika iz VI veka.
- Zamislite svet kao jednu kružnicu i zamislite da je centar te kružnice Bog, a na obodu tog kruga nalazimo se mi ljudi. I svako od nas gradeći jedinstvo sa Bogom, približavajući se jedinstvu sa Bogom, približava se i jedan drugome - rekao je patrijarh.
Slika kruga bila je važna tačka patrijarhove besede. Što je čovek bliži centru, odnosno Bogu, bliži je i drugima koji mu se takođe približavaju.
Na taj način patrijarh je pitanje narodnog jedinstva povezao sa ličnim odnosom prema veri. Zajedništvo se, prema njegovim rečima, ne može graditi samo velikim rečima i prazničnim okupljanjima. Ono mora da se vidi u svakodnevnom životu.
Patrijarh Porfirije posebno je naglasio razliku između formalnog pripadanja veri i stvarnog života u skladu sa njenim vrednostima.
- Ne samo da čuvamo svoju veru, nego njom da živimo, braćo i sestre. Da nam i naša misao, i naša reč, i naše delo budu prožeti verom pravoslavnom, verom u Hrista - poručio je.
U tom delu besede osvrnuo se i na pozdrav „Pomaže Bog“. Za patrijarha, taj pozdrav nije samo uobičajena formula prilikom susreta, već svedočenje vere i prizivanje Božjeg imena.
Govoreći o tome, poručio je da vera treba da prožima misli, reči i dela, jer samo tako može postati stvarna snaga koja povezuje ljude.
Patrijarh je istovremeno naglasio da takvo jedinstvo ne znači zatvaranje prema drugima. Naprotiv, kada se vera živi na pravi način, ona čoveka osposobljava da bez straha i bez nametanja gradi mostove sa drugima.
U završnici besede patrijarh je povezao glavne poruke praznika, dajući pojmovima zastave, jedinstva i slobode izrazito duhovno značenje.
- Zato, neka nam pravoslavna vera bude naša zastava! Neka nam Pravoslavna Crkva naša bude prostor jedinstva! I život da nam bude život u Hristu koji nas oslobodi istinskom, večnom i pravom slobodom -rekao je patrijarh.
Slobodu je tako povezao sa životom u Hristu, dok je Crkvu predstavio kao prostor zajedništva. U njegovoj besedi nacionalno jedinstvo zato nije bilo odvojeno od vere, već je predstavljeno kao zajedništvo koje svoj najdublji smisao pronalazi u Hristu.
Patrijarh je na kraju pozvao okupljene da sačuvaju svest o tome ko su i čemu pripadaju, ali i da sa drugima grade zajednicu u miru i bez nametanja.
- Da bismo onda svi zajedno, jednim ustima i jednim srcem, znajući ko smo i šta smo, kao jedan narod i kao jedna Crkva, uvek i u vekove slavili Jednog u Trojici Boga, Oca i Sina i Svetoga Duha, sada i uvek i u vekove vekova. Amin.
Svoju besedu patrijarh Porfirije završio je čestitkom povodom praznika:
- Neka nam je srećan i blagosloven današnji praznik – Dan zastave, slobode i jedinstva našeg naroda! Živeli na mnogo godina!
BONUS VIDEO
Poglavar Srpske pravoslavne crkve služio liturgiju u hramu Nerukotvorenog Obraza Gospodnjeg i pozvao vernike da u svakom čoveku prepoznaju lik Božji. U gradu u kojem pravoslavni život traje vekovima, svečani doček poglavara Srpske pravoslavne crkve bio je povod da se otvori i pitanje izgradnje novog bogoslužbenog prostora za sve brojniju zajednicu. Patrijarh srpski razgovarao je sa predsednikom slovenačke vlade o položaju Crkve, slobodi veroispovesti i odnosima države i verskih zajednica, na dan kada je obeleženo 90 godina od osnivanja crkve Svetih Kirila i Metodija. U poruci je istakao sećanje na stvaranje sveta i čoveka i uputio molitvu Svevišnjem Tvorcu za obilje duhovnog mira, blagoslova i dobrog zdravlja.
"Naše jedinstvo ima duboki koren"
Ljubav prema bližnjem počinje ljubavlju prema Bogu

"Kad si jedno sa Bogom, nije moguće da ne voliš svoga bližnjeg"
Sveti ava Dorotej i slika kruga
"Ne samo da čuvamo svoju veru, nego njom da živimo"

"Neka nam pravoslavna vera bude naša zastava"
PATRIJARH PORFIRIJE POSLAO SNAŽNU PORUKU IZ ZUCA: Svako od nas nosi u sebi ikonu Božju
“NAŠ HRAM JE ODAVNO PRETESAN”: Vladika Kirilo poželeo dobrodošlicu patrijarhu u Ljubljani i saopštio mu važne vesti
PATRIJARH PORFIRIJE I PREMIJER SLOVENIJE JANEZ JANŠA OTVORILI VAŽNE TEME: U razgovoru i poruka o životu pravoslavnih Srba u Sloveniji
JEVREJI SLAVE NOVU GODINU: Patrijarh Porfirije uputio čestitku rabinu Isaku Asielu i Jevrejskoj zajednici u Srbiji
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Njihov spomen vezivao se za obnovljeni hram u Jasenovcu osamdesetih godina i kalendare Slobodne mitropolije u Novoj Gračanici, a zatim je odlukom Svetog arhijerejskog sabora iz 2010. godine ustanovljen za celu Srpsku pravoslavnu crkvu.
Jedni su podizali i obnavljali svetinje, drugi se odricali visokih položaja i birali samoću, a jedan je zbog vere završio na vešalima, ostavljajući iza sebe priče koje i danas pamti Crkva.
Susret vernika, sveštenstva i poglavara Srpske pravoslavne crkve uoči velikog jubileja Sabornog hrama u Ljubljani.
U poruci je istakao sećanje na stvaranje sveta i čoveka i uputio molitvu Svevišnjem Tvorcu za obilje duhovnog mira, blagoslova i dobrog zdravlja.
Patrijarh srpski razgovarao je sa predsednikom slovenačke vlade o položaju Crkve, slobodi veroispovesti i odnosima države i verskih zajednica, na dan kada je obeleženo 90 godina od osnivanja crkve Svetih Kirila i Metodija.
Svečanost je protekla u znaku jubileja svetinje posvećene slovenskim prosvetiteljima, dok je patrijarh srpski u besedi govorio o Hristu, jedinstvu i ljubavi kao suštini hrišćanskog života.
Mitropolit mileševski Atanasije poželeo učenicima da budu radost svojim roditeljima, zavičaju, Srbiji i Srpskoj crkvi, a nakon molitve deca su primila blagoslov i prigodne poklone
Nad njegovim svetih moštiju, prema predanju, dogodila su se mnoga iscelenja bolesnih.
Dobro delo gubi svoj pravi smisao kada čovek počne da ga čini zbog sebe.
Sveti oci su uvek naglašavali da, ma kakvo dete da je, ne treba ga posmatrati kao problem koji treba "slomiti“, već kao ličnost koju treba oblikovati.
Duša poseduje svojevrsni duhovni mehanizam upravljanja telom, a kao primer za to je fantomski bol, tvrdi otac Danil.
Tri jufke, sočan nadev od mlevenog mesa i luka i posebna završnica u kojoj se krajevi testa preklapaju preko nadeva daju mu izgled i ukus koji se pamte.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
U besedi za ponedeljak 16. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači značenje reči "početak" i objašnjava večnost Hrista, Sina Očevog.