PATRIJARH PORFIRIJE POSLAO SNAŽNU PORUKU IZ ZUCA: Svako od nas nosi u sebi ikonu Božju
Poglavar Srpske pravoslavne crkve služio liturgiju u hramu Nerukotvorenog Obraza Gospodnjeg i pozvao vernike da u svakom čoveku prepoznaju lik Božji.
Sedmi Festival manastirskih proizvoda održan je 19. i 20. septembra ispred Hrama Svetog Save, gde su posetioci mogli da upoznaju rad monaških zajednica i da na jednom mestu vide njihove brojne proizvode.
Miris tamjana mešao se sa mirisom meda i lekovitog bilja. Na stolovima su bili poređani sirevi, vino, rakija, čajevi, melemi i prirodna kozmetika, a iza štandova smenjivali su se predstavnici manastira iz različitih krajeva. Svetosavski plato ovog vikenda bio je mesto susreta sa ljudima koji deo svog svakodnevnog života i rada provode u manastirskim bratstvima i sestrinstvima.
Na platou ispred Hrama Svetog Save na Vračaru 19. i 20. septembra održan je sedmi Festival manastirskih proizvoda, koji je ove godine okupio predstavnike 43 manastira. Posetioci su tokom dva dana mogli da upoznaju rad monaških zajednica i da na jednom mestu vide i kupe njihove proizvode, od meda, čajeva i lekovitog bilja do tamjana, sireva, vina, rakije, prirodne kozmetike, knjiga i rukotvorina.
Ponuda na Svetosavskom platou pokazala je koliko su različite radionice, imanja i načini rada koji postoje u manastirskim zajednicama. Na štandovima su se našli med, čajevi, tinkture, melemi, prirodna kozmetika, tamjan, vina, rakije, maslinovo ulje, ajvar i drugi prehrambeni proizvodi, ali i ikone, knjige, brojanice, drveni predmeti i različite rukotvorine.
Posebnu pažnju privlačili su proizvodi koji iza sebe imaju čitav proces rada, od sakupljanja sirovina do njihove obrade. Na štandu manastira Središte kod Vršca bili su, između ostalog, med, slatko od divljih kupina, jabukovo sirće, sok od zove, višnjevača, šljivova rakija, bosiljak i čajevi od matičnjaka, majčine dušice, kantariona i hajdučke trave. Prema rečima Marine Božović, posetioci su posebno tražili med i čajeve.
Na štandu Manastira Svetog apostola Tome kod Svilajnca predstavljeni su proizvodi od lekovitog bilja. Maja Jauković, koja je posetiocima bila na raspolaganju za štandom ove svetinje, rekla je da se u manastiru više od 15 godina bave lekovitim biljem, koje najvećim delom sakupljaju na Staroj planini.
Tamjan je imao posebno mesto među proizvodima. Posetioci su mogli da vide različite vrste prirodnog tamjana, ali i meleme, šampone, ukrasne predmete, brikete, vodu od tamjana, med i ulje sa tamjanom.
Jedan od upečatljivih primera bio je štand Manastira Draganac. Na njemu su bili tamjan koji izrađuje sama bratija, kozji sir u maslinovom ulju, sapun od kozjeg mleka i meda, čajevi, sušeni vrganji, kantarionovo ulje, drveni krstići i drugi proizvodi. Predstavljeni su i tekstil i proizvodi od vune koje izrađuju žene sa Kosova i Metohije.
I ponuda sireva pokazala je koliko se razlikuju proizvodi koji stižu iz različitih krajeva. Posetioci su mogli da probaju i kupe više vrsta sireva, među kojima su bili mladi i stari kačkavalj, sir pogodan za grilovanje i džubek, specijalitet karakterističan za pirotski kraj, kao i drugi mlečni proizvodi.
Na štandu Manastira Kovilj predstavljeni su med, tinkture, tonici i prirodni sapuni, ali i noviji proizvod u ponudi, pivo. Kako je rekla Lana Popović, posetiocima su bila ponuđena svetlo i tamno pivo. Predstavljen je i deo ponude manastira Šišatovac, među kojom su bili crno i belo vino i šljivovica.
Kada se pogleda ponuda na svim štandovima, postaje jasno koliko različitih poslova ima u manastirima. Neko brine o pčelama, neko sakuplja i suši lekovito bilje, neko obrađuje mleko, neko pravi tamjan, a neko radi u radionici ili vinogradu.
Protojerej Borislav Petrić, idejni tvorac festivala, rekao je da su manastirski proizvodi uglavnom plod rada samih monaha i monahinja, bratstava i sestrinstava, kao i ljudi koji sarađuju sa manastirima.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Upravo je susret sa monaškim zajednicama organizator istakao kao jednu od važnih vrednosti festivala.
Petrić je objasnio da cilj nije samo da ljudi kupe neki proizvod. Važno je, kako je rekao, da upoznaju monahe, monahinje i igumane, razgovaraju sa njima i saznaju više o životu u manastirima. Takav susret može da bude podsticaj ljudima da kasnije posete same manastire i upoznaju ih neposredno.
I poruka episkopa novobrdskog Ilariona prilikom otvaranja bila je povezana sa radom i plodovima zemlje. Govoreći o proizvodima koje su manastiri doneli u Beograd, vladika je ukazao na potrebu da se čovek ponovo okrene zemlji i radu i da u plodovima ljudskog truda prepozna dar Božji.
Festival je tako posetiocima pružio priliku da iza gotovog proizvoda vide i rad koji mu prethodi. Tegla meda podseća na pčelinjak, čaj na sakupljanje i sušenje biljaka, sir na stočarstvo i preradu mleka, a tamjan na rad manastirskih radionica.
Na festivalu su bili predstavljeni manastiri iz različitih krajeva. Zvanični spisak obuhvatio je, između ostalih, Hilandar, Žiču, Visoke Dečane, Gračanicu, Banjska, Draganac, Kaonu, Krku, Jasenovac, Studenicu, Lelić, Koporin, Sukovo, Poganovo, Kovilj, Fenek, Hopovo, Temsku, Šišatovac, Središte, Kalić i Oreškovicu, kao i predstavnike više eparhija i crkvenih organizacija.
Na jednom mestu tako su se našli proizvodi i predstavnici manastira sa Kosova i Metohije, iz Srbije, Crne Gore i drugih krajeva regiona. Posebno su se izdvajali proizvodi povezani sa krajevima iz kojih dolaze. Uz med, čajeve i tamjan, posetioci su mogli da upoznaju i priče o manastirskim imanjima, vinogradima, stočarstvu i zanatima.
Za dva dana, prostor ispred Hrama Svetog Save postao je mesto na kojem su se susrele različite manastirske tradicije. Posetioci su mogli da razgovaraju sa predstavnicima manastira i da čuju više o njihovom radu, a zatim da deo te ponude ponesu kući.
Na Svetosavskom platou nisu bili prisutni samo proizvođači iz manastira. Svoj štand imalo je i Versko dobrotvorno starateljstvo, a predstavljena je i humanitarna organizacija „Svi za Kosmet“. Posetioci su mogli da vide i kupe različite predmete čijom se prodajom podržava humanitarni rad.
Na štandu Verskog dobrotvornog starateljstva bili su, između ostalog, prosfore, šolje, bista patrijarha Pavla i drugi predmeti. Posetioci su mogli i da ostave imena za pominjanje na liturgiji.
I ovaj deo festivala pokazao je da okupljanje oko crkve ima različite oblike, od pomoći ugroženima do podrške manastirima, njihovim radionicama i humanitarnim delatnostima.
Festival je za sedam godina prešao put od malog okupljanja do manifestacije na kojoj se predstavljaju desetine manastira i drugih učesnika. Kada je održan prvi festival, učestvovalo je deset manastira. Sedmo izdanje okupilo je 43 manastira, što dovoljno govori o tome koliko je manifestacija u međuvremenu porasla.
Rast festivala vidi se i po raznovrsnosti ponude. Od meda i čajeva do vina, sireva, tamjana, knjiga i rukotvorina, gotovo svaki štand donosio je drugačiju priču o mestu iz kojeg je proizvod stigao. Ipak, ono što je organizator od početka izdvajao kao važno ostalo je isto: neposredan susret ljudi sa manastirima i njihovim životom.
Dva dana na Svetosavskom platou bila su prilika da se ono što nastaje u manastirima približi ljudima u velikom gradu. Neko je otišao sa teglicom meda, neko sa kesicom čaja, komadom sira, knjigom ili tamjanom, a neko sa željom da jednog dana poseti manastir o kojem je prvi put nešto više čuo upravo na festivalu.
Sedmi Festival manastirskih proizvoda završen je u nedelju uveče, 20. septembra. Iza njega su ostali prazni štandovi i proizvodi koji su pronašli put do kupaca, ali pre svega priče o radu monaških zajednica, o zemlji koja se obrađuje, bilju koje se sakuplja, proizvodima koji se pripremaju i ljudima koji taj posao svakodnevno nose.
BONUS VIDEO
Poglavar Srpske pravoslavne crkve služio liturgiju u hramu Nerukotvorenog Obraza Gospodnjeg i pozvao vernike da u svakom čoveku prepoznaju lik Božji. Verni narod okupio se u porti novobeogradskog hrama, gde je patrijarh Porfirije uputio snažne poruke o veri, smirenju, radosti, pokajanju i miru, a bogat program okupio je i brojne izvođače duhovne i etno muzike. Od vina, meda i prirodnih preparata do ikona i knjiga, posetioci će tokom 19. i 20. septembra moći da upoznaju bogatu ponudu nastalu u manastirskim radionicama i saznaju više o životu i radu monaških zajednica. Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja nastavlja da podržava humanitarni rad Verskog dobrotvornog starateljstva Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke. Budi deo Religija.rs zajednice.
Manastirski proizvodi i humanitarni rad
Sedam godina od prvih deset manastira
PATRIJARH PORFIRIJE POSLAO SNAŽNU PORUKU IZ ZUCA: Svako od nas nosi u sebi ikonu Božju
U ČAST ČUDOTVORNE IKONE PRESVETE BOGORODICE STRADALNE: Posetili smo veliki crkveno-narodni sabor na Novom Beogradu (FOTO, VIDEO)
MANASTIRSKI PROIZVODI STIŽU NA VRAČAR: Više od 40 svetinja predstaviće svoj rad na sedmom festivalu
POMOĆ OD 12 MILIONA DINARA ZA NAJUGROŽENIJE: Potpisan ugovor o nastavku saradnje Crkve i države
Čovek često zaboravlja da nije dovoljno samo govoriti o dobru, već da se ono mora pokazati u odnosu prema drugima, naročito onda kada je teško ostati čovek.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
Sveti Jakov bio je sin pravednog Josifa, zaručnika Presvete Bogorodice, i brat Gospodnji po telu, kako ga naziva crkveno predanje.
Vladimir je bio desna ruka dvojici patrijarha.
Crkva nas podseća da pomoć ne mora uvek da bude vidljiva i opipljiva.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da nijedno političko opredeljenje ne sme biti važnije od brata i sestre, upozorivši da mržnja, gnev i međusobne svađe vode ka tome da na kraju svi budu gubitnici.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
Med, slad, suve šljive i orasi spojeni su u starinsku poslasticu koja se vezuje za Trojice-Sergijevu lavru i grad Sergijev Posad.
Đaci osnovnih i srednjih škola sa svojim veroučiteljima okupiće se u zavetnom hramu na molitvi za mudrost, istrajnost i napredak u učenju.
Čovek često zaboravlja da nije dovoljno samo govoriti o dobru, već da se ono mora pokazati u odnosu prema drugima, naročito onda kada je teško ostati čovek.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
Crkva nas podseća da pomoć ne mora uvek da bude vidljiva i opipljiva.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.
Čovek često zaboravlja da nije dovoljno samo govoriti o dobru, već da se ono mora pokazati u odnosu prema drugima, naročito onda kada je teško ostati čovek.
Sveti Jakov bio je sin pravednog Josifa, zaručnika Presvete Bogorodice, i brat Gospodnji po telu, kako ga naziva crkveno predanje.
Vladimir je bio desna ruka dvojici patrijarha.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.
Pravo na sud pripada isključivo Bogu.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Brige zbog novca i materijalne sigurnosti mogu postati veliki teret, naročito kada čovek ne zna odakle da počne i kako da izađe iz teške situacije.