KAKO PATRIJARH PORFIRIJE VIDI LEKARE KOJI LEČE I DUŠU I TELO: Obeležen jubilej Hilandarskog lekarskog društva
Deset godina rada udruženja koje spaja medicinu i duhovnost pokazalo je da je lečenje dar koji nosi svešteničku dimenziju.
U ovom delu Jevanđelja po Luki, Isus govori o unutrašnjoj i spoljašnjoj čistoti. On upoređuje oko s telesnom svetiljkom i govori da ako je u nama svetlost i telo že nam biti zdravo.
Jevanđelje Luka, začalo 60. (11,34-41) 34. Svetiljka telu je oko. Ako, dakle, oko tvoje bude zdravo, i sve telo tvoje biće svetlo; ako li oko tvoje bude kvarno, i telo će tvoje biti tamno. 35. Pazi, dakle, da svetlost koja je u tebi ne bude tama. 36. Jer ako je sve telo tvoje svetlo da nema nijednoga dela tamna, biće svetlo celo kao kad te svetiljka obasjava svetlošću. 37. A kad on to govoraše, moljaše ga neki farisej da obeduje kod njega. A on ušavši sede za trpezu. 38. A farisej se začudi kad vide da se najpre ne opra pre obeda. 39. A Gospod mu reče: „Sad vi fariseji spolja čistite čašu i zdelu, a iznutra ste puni grabeža i zlobe. 40. Bezumnici, nije li onaj načinio i iznutra koji je načinio spolja? 41. Ali podajte milostinju od onoga što je unutra; i gle, sve će vam biti čisto.”
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U ovom Jevanđelju po Luki se pripoveda o narodu koji očekuje znak i neće mu se dati znak osim znaka Jone.
U ovom Jevanđelju po Luki pripoveda se kako je Isus isterao demone iz čoveka, a koji su ga molili da ih ne vrati u pakao nego da ih pošalje u svinje. Ljudi su ovo čudo odmah prepričali sugrađanima.
Deset godina rada udruženja koje spaja medicinu i duhovnost pokazalo je da je lečenje dar koji nosi svešteničku dimenziju.
Demoni mogu da utiču na čoveka kroz misli i osećanja, navodeći ga na mržnju, zavist, lenjost ili očaj.
Pravoslavlje tugu ne smatra strašnom, ali pravi razliku između prolazne žalosti i beznadežnog očajanja koje prelazi u uninije, a to jeste greh.
Kada vera postane deo svakog postupka i odluke, ona prirodno privlači pažnju, ne zato što se ističe, već zato što se razlikuje.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Sveti Nikolaj Žički nas uči da osmeh, bez zlobe, može biti odgovor na podsmeh. Jer neznanju priliči podsmeh, a znanju osmeh.
Od Bunjevaca do Slovaka, običaji Badnjaka u Srbiji oslikavaju duhovnu pripremu, porodično zajedništvo i molitvu, a ponoćna misa ostaje trenutak koji okuplja vernike u svetlosti sveća i tišini iščekivanja.
Finansijska odluka o pomoći u obnovi manastira u Srpskom Kovinu otvorila je priču o veri, istorijskom pamćenju i odnosu države i Crkve severno od Dunava.
Jednostavno pripremljeno, a bogato aromama, ovaj praznični specijalitet spaja vekovne običaje, miris pečenog luka i maslinovo ulje na trpezama gde se slavi dolazak Božića.