ČITANJE JEVANĐELJA ZA 1. JUN: Odlomak iz Svetog pisma za nedelju šeste sedmice po Vaskrsu
"A sada dolazim tebi, i ovo govorim na svetu, da imaju radost moju ispunjenu u sebi."
"A ovo je volja Oca koji me posla, da sve što mi je dao ništa od toga ne izgubim, nego da to vaskrsnem u poslednji dan."
Jevanđelje Jovan, začalo 67 (21,15-25) 15. A kad obedovaše, reče Isus Simonu Petru: „Simone Jonin, ljubiš li me više nego ovi?” Reče mu: „Da, Gospode, ti znaš da te volim.” Reče mu: „Napasaj jaganjce moje.” 16. Reče mu opet po drugi put: „Simone Jonin, ljubiš li me?” Reče mu: „Da, Gospode, ti znaš da te volim.” Reče mu: „Čuvaj ovce moje.” 17. Reče mu treći put: „Simone Jonin, voliš li me?” Petar se ožalosti što mu reče treći put: voliš li me? I reče mu: „Gospode, ti sve znaš, ti znaš da te volim.”
Reče mu Isus: „Napasaj ovce moje.” 18. Zaista, zaista ti kažem: „Kada si bio mlađi, opasivao si se sam i hodio si kuda si hteo; a kad ostariš, raširićeš ruke svoje i drugi će te opasati i odvesti kuda ne želiš.” 19. A ovo reče ukazujući kakvom će smrću proslaviti Boga. I kazavši ovo, reče mu: „Hajde za mnom!” 20. A Petar osvrnuvši se vide gde za njima ide učenik koga Isus ljubljaše, koji se i na večeri nasloni na prsa njegova i reče: „Gospode, ko je taj koji će te izdati?” 21. Videvši Petar ovoga, reče Isusu: „Gospode, a šta će ovaj?”
22. Isus mu reče: „Ako hoću da on ostane dok ne dođem, šta je tebi do toga? Ti hajde za mnom.” 23. Onda izađe ova reč među braćom da onaj učenik neće umreti; ali Isus mu ne reče da neće umreti, nego: „Ako hoću da on ostane dok ne dođem, šta je tebi do toga?” 24. Ovo je onaj učenik koji svedoči o ovome, i napisa ovo, i znamo da je istinito svedočanstvo njegovo. 25. A ima i mnogo drugo što učini Isus, koje kad bi se redom napisalo, ni u sami svet, mislim, ne bi stale napisane knjige. Amin.
"A sada dolazim tebi, i ovo govorim na svetu, da imaju radost moju ispunjenu u sebi."
"Ja sam čokot, a vi loze. Ko ostaje u meni i ja u njemu, taj donosi mnogi plod jer bez mene ne možete činiti ništa."
"Zaista, zaista vam kažem da što god zaištete od Oca u ime moje, daće vam."
"Ovo sam vam kazao, da u meni mir imate. U svetu ćete imati žalost; ali ne bojte se, ja sam pobedio svet."
"A ja vam kažem da se ne protivite zlu, nego ako te ko udari po desnom obrazu tvom, okreni mu i drugi".
"A ja vam kažem da svaki koji otpusti ženu svoju, osim zbog preljube, navodi je da čini preljubu; i koji se oženi otpuštenicom, preljubu čini."
"Nećeš izaći odande dok ne daš do poslednjeg novčića."
"Blaženi ste kada vas sramote i progone i lažući govore protiv vas svakojake rđave reči, zbog mene."
Ovo pravilo je uspostavljeno još u vreme Vizantije.
Mnogi podvižnici kroz vekove svedočili su da je upravo dar suza bio jedan od najvećih darova koje su primili tokom svog duhovnog života.
Kađenje nije samo drevni crkveni običaj već dubok simbol molitve, blagodati i prisustva Božjeg, čiji koreni sežu do starozavetnih vremena.
U besedi za utorak 3. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači biblijsku sliku o čoveku koji sigurnost gradi na pogrešnom temelju i zato sopstveni mir pretvara u put ka propasti.
Raketa američkog PVO sistema "patriot" pogodila je kompleks Kijevsko-pečerske lavre, tvrdi Ministarstvo odbrane Rusije.
Pravoslavni vernici čvrsto veruju da mošti svetaca u Kijevsko-pečerskoj lavri imaju snažno isceljujuće dejstvo.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Danas donosimo recept za posni manastirski krompir, molitvu Svetom arhanđelu Gavrilu i kratku, ali duboku pouku Svetog Jefrema Sirina.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Lukilijana i druge s njim po starom, i Svetog Tihona Amatuntskog po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Franje Regisa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka protojereja Valerijana Krečetova otkriva kako se duhovni život ne urušava naglo, već kroz male prekide koji deluju bezazleno, ali vremenom menjaju sve, i zašto je povratak moguć samo kroz upornost bez odlaganja.