Stefan Sutka / imageBROKER / ProfimediaBadr Abdelatijem
Sastanak je protekao u izuzetno pozitivnoj atmosferi, a ministri su istakli duboke veze dve zemlje, kao i višestruki značaj Manastira Svete Katarine na Sinaju kao duhovnog, verskog i kulturnog stuba.
Velike promene dešavaju se u vezi sa statusom Svete Carske Patrijaršijske i Stavropigijalne Sinajske Lavre Svete Katarine, nakon sastanka grčkog ministra spoljnih poslova - Jorgosa Gerapetritisa, sa novim ministrom spoljnih poslova Egipta - Badr Abdelatijem, u Kairu. Dvojica ministara su se obavezala da će zajedno raditi na pravnoj zaštiti prava i statusa Manastira, uključujući i njegovo pravno lice, što predstavlja značajan korak za ceo pravoslavni svet.
Sastanak je protekao u izuzetno pozitivnoj atmosferi, a ministri su istakli duboke veze dve zemlje, kao i višestruki značaj Manastira Svete Katarine na Sinaju kao duhovnog, verskog i kulturnog stuba.
Strateški značaj zaštite manastira
Tanjug AP Richard Drew
Jorgos Gerapetritis
Prema izvorima iz grčkog Ministarstva spoljnih poslova, koje prenosi portal Vima Orthodoxias, sastanak je imao strateški značaj za očuvanje autonomije i duhovnog uticaja Manastira, posebno u svetlu nedavne sudske odluke u Egiptu, koja se odnosila na zemljište oko manastirskog kompleksa.
Izvori navode da je „očuvanje statusa Manastira i njegovo pravno osnaživanje pitanje najvišeg prioriteta za grčku diplomatiju“.
Grčka će, kako je najavljeno, delovati na institucionalnom i bilateralnom nivou – kroz dijalog s egipatskom vladom, kao i sa crkvenim institucijama – u cilju zaštite verskog i kulturnog nasleđa.
Izjava ministra Gerapetritisa
Gospodin Gerapetritis je, govoreći za državnu televiziju ERT nakon sastanka, izjavio:
- Naš odnos s Egiptom je dubok i ima strateški karakter. Razgovarali smo o svim pitanjima koja se tiču Manastira na Sinaju i dogovorili se da odmah počnemo da radimo na pravnoj zaštiti njegovih prava i statusa. Naša namera je da postupamo u skladu s tradicijom i već uspostavljenim statusom ove znamenite monaške zajednice, koja ima poseban značaj za pravoslavni svet.
Ova izjava je umirila zabrinutost koju su poslednjih meseci izražavali crkveni i analitički krugovi, kako u Grčkoj, tako i u inostranstvu.
Stav Egipta i odluka od 28. maja
Tanjug AP Raad Adayleh
Badr Abdelatijem
Egipatski ministar spoljnih poslova - Abdelato - detaljno je informisao svog grčkog kolegu o odluci egipatskog suda od 28. maja, koja se ticala imovinskih pitanja u vezi sa zemljištem oko manastira. Kako je naveo, sudska odluka ne menja postojeći verski i duhovni status Manastira, već ga naprotiv - potvrđuje.
Ministar je jasno naglasio da Manastir ostaje pod poštovanjem i zaštitom egipatske države, te da će monasi i vernici moći nesmetano da nastave svoj bogoslužbeni i duhovni život – bez ikakvih mešanja ili ograničenja.
Diplomatski "zaštitni zid" sa potpisom predsednika Sisija
Ministar Abdelati je podsetio i na česte izjave i uveravanja predsednika Egipta, Abdela Fataha el-Sisija, koji je prilikom svoje posete Atini 7. maja lično potvrdio egipatsku posvećenost očuvanju svetog karaktera Manastira. Izjavio je:
- Egipat poštuje i štiti duhovni značaj Manastira, u duhu međureligijske harmonije i istorijskog suživota.
Ova poruka dodatno učvršćuje položaj Manastira kao međunarodnog uporišta pravoslavnog monaštva i kulturne baštine čitavog čovečanstva.
Sledeći koraci: Saradnja sa UNESKO i međunarodna podrška
Prema diplomatskim izvorima, sledeći korak biće saradnja između Grčke i Egipta u okviru zajedničke inicijative pred UNESKO, kako bi se dodatno ojačao pravni okvir zaštite Manastira. Postoji i ideja o formiranju zajedničke nadzorne komisije, koja bi pratila i sprečavala eventualne buduće intervencije koje bi ugrozile verski ili arheološki karakter tog svetog mesta.
Uprkos diplomatskim obećanjima i molbama crkvene zajednice, odluka egipatskih vlasti da ugase Manastir Svete Katarine na Sinaju pokrenula je pitanje odgovornosti pravoslavnih patrijaršija, dok međunarodna zajednica ostaje gotovo nema.
Manastir posvećen Svetoj Katarini, na mestu gde se po Svetom pismu Gospod javio Mojsiju, suočava se s pravnim i političkim pritiscima — dok se svet pita da li će sveta vatra vere opstati pred izazovima modernog sveta.
Jedno od najstarijih hrišćanskih svetih mesta našlo se na udaru pravne bitke i verskog ekstremizma, a pravoslavni svet apeluje na sabornost, međunarodnu zaštitu i ozbiljan institucionalni odgovor.
Umesto cveća, porodica je pozvala ljude da darove usmere Koledžu "Sveti Sava" u Sidneju, a odaziv zajednice doneo je 130.000 australijskih dolara za opremanje školskog hrama i memorijalno obeležje u Petrino ime.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Oci manastira Svete Katarine na Sinaju tvrde da su nasilno izbačeni iz svete obitelji, da su im polomljeni vrata i prozori, dok je arhiepiskop Damjan i njegovi saradnici sve to posmatrao sa podsmehom.
Veći deo bratstva manastira na Sinaju samoinicijativno je izabrao novu upravu i zatražio priznanje Jerusalimske patrijaršije, dok arhiepiskop Damjan, uz podršku grčke države, pokreće žalbu Vaseljenskoj patrijaršiji.
Manastir Žiča, koji je Sveti Sava izabrao za sedište prve srpske arhiepiskopije, mnogo je više od mesta molitve: u njegovim zidovima oblikovala se duhovna ideja Srbije, krunisani su vladari i ispisivane stranice istorije
Manastir Svetih arhangela, zadužbina cara Stefana Dušana podignuta između 1343. i 1352. godine, bio je jedno od najznačajnijih duhovnih središta srednjovekovne Srbije i njegovo poslednje počivalište.
Na obalama Bistrice vekovima opstaje kompleks u kojem se prepliću tragovi Svetog Save, srpskih patrijaraha, srednjovekovnih vladara i manje poznatih priča ispisanih u kamenu, freskama i obnovama kroz različite epohe.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
U besedi za utorak pete sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, vladika Nikolaj, opisuje trenutak kada izgovor prestaje da pripada govorniku i počinje da se vraća kao posledica.
Crkveno učenje podseća da vernici ne bi trebalo olako da pristupaju oltaru. Od naklona i odgovora „Amin“ do duhovne pripreme za primanje Svete evharistije, postoje pravila čije zanemarivanje može imati ozbiljan verski značaj.
Probajte sitne barene tikvice po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte Molitvu pred početak svakog dobrog dela i duhovno se nadahnite uz pouku Svetog Teofana Zatvornika.