Godine 2022. ministar prosvete Sergej Kravcov najavio je ažuriranje pravila pisanja reči "Bog", budući da to prethodno nije bilo regulisano pravilima ruske ortografije i interpunkcije iz 1956. godine. U novim pravilima predloženo je da se ta reč piše velikim slovom.
Pisanje reči "Bog" velikim ili malim slovom zavisi od konteksta i okolnosti upotrebe, saopšteno je agenciji "RIA Novosti" u Institutu ruskog jezika V. V. Vinogradova pri Ruskoj akademiji nauka (RAN).
- U svim crkvenim tekstovima, ili onima koji su na bilo koji način povezani s religioznom tematikom, svakako se koristi veliko slovo. A što se tiče ustaljenih izraza tipa - "Bog s njim" - po tradiciji pišemo malim slovom. To su opšte preporuke", naveli su iz instituta. Ovo se odnosi i na izraz "slava Bogu" - i tu se, prema njima, reč piše malim slovom.
Kako pišete reč "Bog"?
Pixabay
Anketa
Godine 2022. ministar prosvete Sergej Kravcov najavio je ažuriranje pravila pisanja reči "Bog", budući da to prethodno nije bilo regulisano pravilima ruske ortografije i interpunkcije iz 1956. godine. U novim pravilima predloženo je da se ta reč piše velikim slovom. Na portalu nacrta normativnih pravnih akata nije navedeno da je dokument usvojen.
Objašnjenje Instituta Vinogradova kritikovali su pojedini predstavnici Ruske pravoslavne crkve (RPC).
Član Saveta sveštenika-blogera pri Sinodalnom odeljenju za odnose Crkve s društvom i medijima, sveštenik Alvijan (Thelidze), istakao je da je u "ruskoj pravoslavnoj tradiciji", "pre dolaska Lenjina na vlast", bilo uobičajeno da se piše velikim slovom, a fraza "slava Bogu" za hrišćane "nije ustaljeni izraz, već slavljenje tvorca".
- Tako da u Institutu Vinogradova RAN, ili skinite krst, ili pišite Boga velikim slovom -naglasio je on.
Još jedan sveštenik, protojerej Aleksandar Iljašenko, u razgovoru za "Abzac" izjavio je da pisanje reči "Bog“ malim slovom predstavlja "greh", kao i "izražavanje nepoštovanja i nezahvalnosti Gospodu Bogu" i "nastavak ateističke ideologije". Po njegovom mišljenju, reč treba pisati isključivo velikim slovom.
BONUS VIDEO: Anketa za Vidovdan: Šta građani kažu za veliki praznik
Jerej Kiril Markovski, zatvorski duhovnik u najstrožim ruskim kaznenim ustanovama, otkriva potresna iskustva i nevidljivu bol ljudi kojima društvo okreće leđa, ali koje Bog ne ostavlja samo u tami ćelija.
Na periferiji ruske prestonice, između svetlosti mozaika i senki istorije, uzdiže se hram koji čuva duhovnu snagu nacije i duboke simbole neispričanih sudbina.
Sa kapacitetom od oko 1.300 mesta, prostranom kupolom visokom gotovo 50 metara i zadivljujućim unutrašnjošću, ostavlja snažan utisak već pri prvom koraku u njenu unutrašnjost.
U nadahnutoj besedi na Đurđic, prota Slobodan Zeković upozorio je vernike na posledice greha, zamke modernog sujeverja i prikrivene duhovne stranputice, podsećajući da pad nije kraj.
U besedi za 24. ponedeljak po Duhovima, Sveti vladika Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako kroz Hrista dobijamo nasleđe carstva Božijeg i zašto ga ne smemo prokockati poput Isava.
Ajeti 51:20-23 pokazuju kako tragovi Božije prisutnosti postoje u zemlji, u čoveku i u nebesima, pozivajući na introspektivno otkrivanje sopstvene duhovne snage.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Više od dve decenije nakon upokojenja oca Gavrila (Antonijeviča), njegove reči – o krvavom mesecu nad Kosovom, Beogradu bez blagoslova i sudbini pravoslavlja – i dalje bude snažne emocije, tumačenja i poziv na pokajanje.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U nadahnutoj besedi na Đurđic, prota Slobodan Zeković upozorio je vernike na posledice greha, zamke modernog sujeverja i prikrivene duhovne stranputice, podsećajući da pad nije kraj.
U besedi za 24. ponedeljak po Duhovima, Sveti vladika Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako kroz Hrista dobijamo nasleđe carstva Božijeg i zašto ga ne smemo prokockati poput Isava.
Reči jednog od najvećih svetaca pravoslavlja razbijaju iluziju o lakom autoritetu i otkrivaju da je najteža pozicija ona u kojoj čovek mora da predvidi buru, upozori druge i preuzme udarac koji je namenjen njima.
Dok region obeležava 180 godina od objavljivanja njegovog kapitalnog dela, pitanje Njegoševe kanonizacije ponovo se vraća u fokus — zašto je inicijativa iz 2013. godine zaustavljena?
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Dok region obeležava 180 godina od objavljivanja njegovog kapitalnog dela, pitanje Njegoševe kanonizacije ponovo se vraća u fokus — zašto je inicijativa iz 2013. godine zaustavljena?
Urednik National Herald-a tvrdi da je Carigradska patrijaršija odgovorna za duboku krizu Arhiepiskopije Amerike, ukazujući na proteste vernika, finansijske tenzije i ozbiljne pukotine u načinu upravljanja.