Dok jedni pozdravljaju gest kao toplu duhovnu poruku deci, većina upozoravaju na rizike mešanja svetog i profanog. Šta krije viralni fenomen blagoslova plišanih lutaka?
Na društvenim mrežama pojavili su se snimci na kojima katolički sveštenici blagosiljaju labubu lutke, što je izazvalo različite reakcije među vernicima i teolozima. Ovaj neobični trend brzo je postao viralan, a mnogi se pitaju da li je reč o kreativnom izrazu duhovnosti ili o odstupanju od ustaljenih liturgijskih normi.
Na snimcima se vidi kako sveštenici, tokom svojih službi, prave znak krsta i prskaju lutke svetom vodom, često u prisustvu dece. Jedan od snimaka prikazuje sveštenika koji izgovara na španskom jeziku: „Yo lo bendigo en el nombre del Padre, del Hijo y del Espíritu Santo. Amén.“ („Blagosiljam ga u ime Oca, i Sina, i Svetoga Duha. Amin.“)
Ovaj čin izazvao je različite reakcije u hrišćanskom svetu – dok jedni smatraju da je to topao gest kojim se vera približava najmlađima, drugi upozoravaju na mogući rizik mešanja svetog i profanog. Neki vernici i teolozi pozivaju na oprez i poštovanje tradicije u verskim obredima.
Jedan od korisnika društvene mreže TikTok podelio je svoje iskustvo prisećajući se da je i njegovu lutku, doduše ne labubu, sveštenik blagosiljao. Globalni fenomen blagoslova lutaka izazvao je i reakciju oca Predraga Popovića, koji je nedavno upozorio roditelje da budu pažljivi pri izboru igračaka za decu, naglašavajući da popularnost ne garantuje i duhovnu prihvatljivost.
Otac Predrag je istakao da je u svojoj praksi imao slučaj kada je morao da pomogne mladoj devojci koja je tetovirala satanistički simbol, jer nije razumela njegovu simboliku. Ovaj primer podseća na važnost razumevanja duhovnog značenja simbola i predmeta u svakodnevnom životu.
Iako labubu lutke na prvi pogled deluju bezopasno, njihova simbolika i poreklo mogu imati dublje duhovne implikacije. U svetlu ovih događaja, postavlja se pitanje: da li je blagosiljavanje lutaka način da se vera učini pristupačnijom deci ili je to korak ka komercijalizaciji duhovnosti?
Dok neki vernici i sveštenici prihvataju ovaj trend kao pozitivan, drugi pozivaju na ozbiljniji pristup, podsećajući da vera zahteva poštovanje i tradiciju. Ovaj fenomen otvara širu diskusiju o tome kako moderni trendovi utiču na verske prakse i kako se religija prilagođava savremenom društvu.
U jednom trenutku katolička crkva je morala da izda dekret kojim je potvrdila da hrt nije svetac, nakon što je jedan grad proglasio psa svecem i mučenikom.
U mladosti je bio vojnik, a pošto je bio veoma obrazovan i hrabar, veoma se dopao caru Dioklecijanu, koji ga je postavio za načalnika svoje dvorske garde.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Priča o mladoj ženi iz Moskve koja je „prodala dušu“ za novac i lutke postala je viralni hit, izazivajući budne reakcije Ruske pravoslavne crkve i javnosti.
Sam čin rađanja deteta nije samo biološki događaj, već duboko duhovni podvig, jer se kroz njega žena udostojava da postane saradnik Božiji u delu stvaranja.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.
Episkop valjevski upozorio je da i blagoslovene životne stvari mogu postati prepreka ako potisnu Boga, te podsetio da se smisao rada, braka i svakodnevice otkriva tek kada su postavljeni u pravu hijerarhiju vrednosti.