Od molitve pred polazak do posete drevnim pravoslavnim hramovima širom Evrope, ovaj vodič otkriva kako vernici mogu da sačuvaju duhovnu vezu i tokom najbezbrižnijih dana u godini.
Letovanje ne mora da bude prekid duhovnog života. Od molitve pred polazak do posete drevnim pravoslavnim hramovima širom Evrope, ovaj vodič otkriva kako vernici mogu da sačuvaju duhovnu vezu i tokom najbezbrižnijih dana u godini.
Mnogi vernici pre odlaska na letnji odmor dolaze kod svojih duhovnika sa molbom za blagoslov za put. Sa tim se, međutim, često javljaju i brojna praktična pitanja: kako na plaži ili u planinama nastaviti duhovni život, da li ublažiti post i kako u inostranstvu pronaći najbliže bogosluženje.
Odmor od svakodnevnog stresa neophodan je za čovekovo zdravlje, ali bi idealno trebalo da doprinese i duhovnom osnaženju čoveka i dubljem unutrašnjem miru.
Kako pronaći hram i ne izgubiti vezu sa Bogom
Osnovno pravilo za svakog hrišćanina jeste da svoju veru ne ostavi kod kuće, kao nešto što treba ostaviti po strani. Ako putujete u inostranstvo, najjednostavniji način da pronađete pravoslavno bogosluženje jeste korišćenje interaktivnih imenika, poput svetskog registra World Orthodox Directory, ili jednostavno pronalaženje lokalnih parohija na internetu pre samog polaska.
Ipak, može se dogoditi da u blizini vašeg letovališta nema nijednog pravoslavnog hrama. U tom slučaju dobra alternativa jeste zajednička porodična molitva u hotelskoj sobi ili u prirodi, tokom koje možete zajedno pročitati apostolsko čitanje i jevanđelje predviđeno za tu nedelju.
Ako u mestu u kojem boravite nema pravoslavne zajednice, možete posetiti i hramove drugih hrišćanskih zajednica, na primer rimokatoličke. To može biti veoma zanimljivo iskustvo, ali je važno imati na umu da kao pravoslavni hrišćani ne pristupamo svetom pričešću u zajednicama izvan svoje Crkve.
Pre samog putovanja takođe je dobar običaj pomoliti se tradicionalnim pravoslavnim molitvama za one koji kreću na put.
Druga zemlja, drugi običaji - crkveni bonton u inostranstvu
Prilikom posete pravoslavnim parohijama u inostranstvu važi provereno pravilo da treba poštovati lokalne običaje. Ako planirate da se u stranom hramu pričestite, veoma je preporučljivo da se prethodno obratite tamošnjem svešteniku, predstavite mu se, navedete naziv svoje matične parohije i ime svog duhovnika. Takođe je korisno da se sa njim posavetujete o lokalnim običajima, koji se mogu razlikovati od onih na koje ste navikli.
Na primer, u Grčkoj je sasvim uobičajeno da vernici tokom bogosluženja sede u klupama, a žene često ne nose marame na glavi. Nasuprot tome, u nekim drugim balkanskim zemljama i dalje se veoma strogo vodi računa o tradicionalnim pravilima odevanja, što znači da bi muškarci i žene u hram trebalo da ulaze isključivo u pristojnoj i skromnoj odeći, a ne u odeći za plažu ili kratkim pantalonama.
U toku leta, turisti najčešće putuju ka jugu Evrope, gde se nalaze brojni istorijski i arhitektonski dragulji. Izabrali smo nekoliko izuzetnih pravoslavnih svetinja koje tokom svojih letnjih putovanja ne bi trebalo da propustite.
Shutterstock/Tatiana Popova
Manastir Ostrog
Manastir Ostrog u Crnoj Gori
Ako planirate letnje putovanje u Crnu Goru, nemojte propustiti jedan od najveličanstvenijih duhovnih doživljaja na Balkanu. Manastir Ostrog iz 17. veka kao da prkosi zakonima gravitacije, jer je čitav kompleks uklesan direktno u strmu, gotovo okomitu stenu visoko iznad doline. Pogled na ovaj beli dragulj uklješten u tamnom stenovitom masivu odmah ostavlja bez daha.
Manastir je osnovao Sveti Vasilije Ostroški, čijim netruležnim moštima u pećinskoj svetinji svakodnevno hodočaste hiljade poklonika. Ostrog je posebno mesto i zbog toga što ne privlači samo pravoslavne hrišćane. Zbog njegovog dubokog mira i duhovne snage ovde dolaze da se pomole, potraže pomoć i pronađu unutrašnji mir i rimokatolici, protestanti, pa čak i muslimani iz celog sveta.
Hram Blagoveštenja Presvete Bogorodice u Dubrovniku
Ako se tokom plovidbe Jadranom ili odmora u Dalmaciji uputite u istorijski Dubrovnik, nemojte propustiti skriveni dragulj među njegovim drevnim kamenim zidinama. U tihoj ulici Od Puča nalazi se prelepi Hram Blagoveštenja Presvete Bogorodice, Srpske pravoslavne crkve, iz 1877. godine.
Za umorne turiste koji žele da se sklone od užarene letnje vreline i buke mnoštva sa glavne dubrovačke ulice Stradun, ova svetinja predstavlja pravu oazu mira. Čim pređete njen prag, okružiće vas prijatna svežina i tišina idealna za kratku molitvu i duhovni predah.
U hramu možete da se divite ne samo majstorski izrezbarenom ikonostasu već i izuzetno vrednoj zbirci istorijskih ikona, od kojih najstarije potiču još iz 15. veka i svedoče o vremenu Dubrovačke republike. U okviru kompleksa nalazi se i muzej koji prikazuje vekovnu istoriju ovdašnje pravoslavne zajednice.
shutterstock_ernestos vitouladitis
Hram Svetog Spiridona Krfu
Hram Svetog Spiridona na grčkom ostrvu Krf
Ako se tokom leta uputite na grčko ostrvo Krf, nemojte propustiti posetu hramu Svetog Spiridona u samom srcu istorijske Kerkyre. Ovo jedinstveno pravoslavno svetilište iz 16. veka lako ćete prepoznati po zvoniku visokom više od četrdeset metara sa crvenom kupolom, koji je najviši na celom Jonskom ostrvlju.
Arhitektura hrama nosi snažne mletačke uticaje. Umesto tipičnih vizantijskih kupola, unutrašnjost će vas zadiviti ravnim kasetiranim plafonom sa raskošnim zlatnim okvirima koji podsećaju na italijanske renesansne palate.
Ipak, ono najvrednije nalazi se u ukrašenom srebrnom sarkofagu, gde počivaju netruležne mošti Svetog Spiridona, zaštitnika ostrva. Meštani sa ljubavlju veruju da svetitelj i dalje pešice obilazi ostrvo i pomaže onima kojima je pomoć potrebna, jer se njegove svilene, izvezene papuče prilikom otvaranja kovčega često pronađu iznošene i prekrivene morskim peskom. Svetinja pruža savršeno utočište od letnje vreline i priliku za dubok duhovni doživljaj.
Ako letujete na bugarskoj Sunčevoj obali, obavezno odvojite vreme za izlet u obližnji istorijski grad Nesebar, koji se nalazi na Uneskovoj listi svetske baštine. U samom njegovom srcu nalazi se srednjovekovni hram Hrista Pantokratora (Svedržitelja) iz 14. veka, koji predstavlja dragulj kasnovizantijske arhitekture.
Svetinja na prvi pogled zadivljuje svojom karakterističnom fasadom, na kojoj se smenjuju trake jarkocrvene opeke i svetlog kamena, ukrašene složenim šarama i raznobojnim keramičkim detaljima.
Iako danas građevina uglavnom služi kao umetnička galerija, njeni drevni zidovi sačuvali su snažnu duhovnu atmosferu koja posetioca odmah vraća stotinama godina unazad i pruža idealan prostor za tiho zastajanje i razmišljanje.
Italijanske Venecije privlače milione turista svojim romantičnim kanalima, ali malo ko zna da kriju i jedan od najstarijih i arhitektonski najzanimljivijih pravoslavnih hramova u zapadnoj Evropi.
To je hram Svetog Georgija (San Giorgio dei Greci), koji je u 16. veku izgradila tadašnja ugledna grčka pravoslavna zajednica. Građevina u sebi skladno povezuje kasnorenesansni italijanski stil sa vizantijskim elementima unutrašnjeg uređenja.
Najveća posebnost celog kompleksa jeste njegov zvonik, koji se zbog nestabilnog venecijanskog tla tokom vekova značajno nagnuo u stranu, slično čuvenom tornju u Pizi.
Ako budete lutali venecijanskim uličicama, nedaleko od Trga Svetog Marka, ovaj arhitektonski dragulj sa zadivljujućim ikonostasom i dragocenim istorijskim freskama nikako ne biste smeli da zaobiđete.
Molitva pred polazak na put
Credit: Amore al Arte / Alamy / Alamy / Profimedia
Molitvenik
Pre samog putovanja dobar je običaj pomoliti se tradicionalnom pravoslavnom molitvom za one koji kreću na put.
Molitva pred polazak na put
„Gospode Bože, koji upravljaš koracima ljudskim, pogledaj milostivo na mene i oprosti mi svaki namerni i nenamerni greh. Blagoslovi moju dobru nameru i upravljaj mojim putovanjem, kako pri odlasku tako i pri povratku. Usrdno Ti se molim, usliši me i pomiluj.“
Preuzeto iz Molitvenika Srpske pravoslavne crkve
shutterstock_Visual Intermezzo
Pravoslavna krstionica u Raveni
Najstariji mozaici hrišćanskog sveta u Raveni
Ako želite da vidite same korene hrišćanske umetnosti, tokom svojih putovanja po Italiji morate posetiti istorijski grad Ravenu. Tamošnja Pravoslavna krstionica (poznata i kao Neonova krstionica) potiče još iz 5. veka i nalazi se na Uneskovoj listi svetske baštine.
Reč je o jednoj od najstarijih sačuvanih građevina iz vremena kada Crkva još nije bila podeljena. Naizgled skromna osmougaona građevina od opeke u svojoj kupoli krije zadivljujuće i izuzetno dobro očuvane mozaike koji prikazuju krštenje Isusa Hrista u reci Jordanu i dvanaestoricu apostola.
Za svakog vernika poseta ovom tihom mestu predstavlja dubok povratak korenima vere i svedočanstvo o tome kako su izgledali bogosluženje i hrišćanska umetnost u prvim vekovima Crkve.
shutterstock_laverinza
Katedrala Uspenja Presvete Bogorodice u Madridu pripada Rumunskoj pravoslavnoj crkvi
Savremena vizantijska palata u srcu Madrida
Španija na prvi pogled ne pripada među tipične pravoslavne destinacije, ali je zahvaljujući razvoju pravoslavnih zajednica poslednjih godina tamo izgrađeno nekoliko fascinantnih savremenih svetinja.
Najveličanstvenija među njima jeste rumunska pravoslavna katedrala u Madridu, koja je završena tek nedavno. Katedrala Uspenja Presvete Bogorodice pažljivo povezuje tradicionalni vizantijski raspored prostora i karakteristične kupole sa savremenim arhitektonskim tokovima i čistim materijalima.
Unutrašnjost hrama ispunjena je prirodnim svetlom, a ukrašavaju je monumentalne, živopisne freske koje su izradili savremeni ikonopisci.
Ova katedrala predstavlja izvanredno svedočanstvo da pravoslavna arhitektura nije ostala zarobljena u prošlosti, već da ume da živi, razvija se i obrati se i savremenom čoveku 21. veka.
Gde god da se ovog leta uputite, ne zaboravite da u svoj prtljag spakujete malu putnu ikonu i molitvenik, koji će vam pomoći da sačuvate duhovnu budnost i usred letnjih radosti.
Uz podršku Eparhije timočke i domaćina iz Grčke, porodice su devet dana uživale na obalama Egejskog mora, obilazile svetinje Olimpijske regije i iz Soluna ponele uspomene koje će dugo pamtiti.
Većina ga je videla bezbroj puta na ikonama, kupolama i bogoslužbenim predmetima, ali retko ko zna kako je ovaj drevni simbol postao jedno od najvažnijih znamenja pravoslavlja.
Od molitve pred polazak do posete drevnim pravoslavnim hramovima širom Evrope, ovaj vodič otkriva kako vernici mogu da sačuvaju duhovnu vezu i tokom najbezbrižnijih dana u godini.
Privedeni Viktorija i Igor tvrdili su da nisu znali da je takav čin zabranjen u nekadašnjoj hrišćanskoj svetinji, dok turske vlasti proveravaju okolnosti događaja i odlučuju o eventualnim daljim merama.
U besedi za petak 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto vera nije samo običaj ili forma, već put ka spasenju duše, upozoravajući na opasnost njenog zanemarivanja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Andreja Kritskog po starom i Svetu mučenicu Marinu - Ognjenu Mariju po novom kalendaru. Katolička crkva danas ne obeležava praznik. Muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Njegova poruka ne govori o vraćanju onih koji su otišli, već o tome kako da sačuvate mir, prepoznate ljude koji su bili uz vas kada je bilo najteže i ne rasipate srce na prazna obećanja.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Privedeni Viktorija i Igor tvrdili su da nisu znali da je takav čin zabranjen u nekadašnjoj hrišćanskoj svetinji, dok turske vlasti proveravaju okolnosti događaja i odlučuju o eventualnim daljim merama.
U besedi za petak 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto vera nije samo običaj ili forma, već put ka spasenju duše, upozoravajući na opasnost njenog zanemarivanja.
Njegova poruka ne govori o vraćanju onih koji su otišli, već o tome kako da sačuvate mir, prepoznate ljude koji su bili uz vas kada je bilo najteže i ne rasipate srce na prazna obećanja.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve u pismu učesnicima konferencije govorio je o izazovima savremenog sveta, miru u Svetoj zemlji i potrebi da u drugome prepoznamo bližnjeg.
Protojerej Oleg Stenjajev objašnjava zbog čega se ponedeljak vezuje za anđele i podseća na pobožnu praksu koja pomaže verniku da produbi svoj molitveni život.