DANAS JE CRVENO SLOVO! Slavimo Duhovski utorak!
Praznik Sveta Trojica se u narodu naziva "rođendanom" hrišćanske crkve.
Ispovedanje vere, molitva, davanje milostinje, post i hadžiluk čine osnov i sastavni deo islamske prakse, osnažujući vernike da žive u skladu s Božjim načelima i ističu važnost duhovnog rasta, moralne čistoće i društvene odgovornosti.
Pet stubova islama, osnovnih principa koji čine temelj svakodnevnog života muslimana, predstavljaju neizostavan vodič za duhovno ispunjenje i moralno vođenje. Ovi stubovi čvrsto podržavaju religijsku praksu i moralnu orjentaciju vernika islamske veroispovesti, čineći ih osnovom njihovog života.
Prvi stub, “shahada”, ili ispovedanje vere, ističe jedinstvo Boga i priznanje Muhameda kao njegovog poslanika. Ova jednostavna, ali moćna izjava, čini osnovu islamske vere i podseća na važnost pobožnosti i pokornosti Alahu.
Drugi stub, “salat”, ili molitva, predstavlja redovnu komunikaciju vernika s Alahom. Pet dnevnih molitvi uspostavljaju vezu između pojedinca i Boga, osnažujući duhovnu vezu i podsećajući na stalnu potrebu za zahvalnošću i pokoravanjem volji Božjoj.
“Zakat”, treći stub, označava obvezu davanja milostinje onima kojima je ona potrebna. Ova praksa podstiče osećaj solidarnosti i saosećanja prema siromašnima, osiguravajući pravednu raspodjelu bogatstva i podržavajući socijalnu pravdu.
Sledi “sawm”, ili post, četvrti je stub islama, koji se obavlja tokom meseca Ramazana. Post predstavlja period odricanja od fizičkih potreba radi duhovnog pročišćenja, pokazujući vernost i poslušnost Božjim zapovedima.
Poslednji, ali ne manje važan, jeste “hajj”, hadžiluk kao obavezno hodočašće u Meku, peti je stub islama. Hadžiluk podseća vernike na jedinstvo muslimanske zajednice i univerzalnu bratstvo vernika, te istovremeno slavi duhovnu snagu zajedničkog ispunjenja religijskih obaveza.
Ovi pet stubova, sastavni dio islamske prakse, osnažuju vjernike da žive u skladu s Božjim načelima, ističući važnost duhovnog rasta, moralne čistoće i društvene odgovornosti. Kroz njih, svaki musliman gradi čvrstu vezu s Bogom, zajednicom i samim sobom, oblikujući tako svoj svakodnevni život prema najvišim moralnim i duhovnim vrednostima islama.

Predsednik Vrhovnog saveta Islamske zajednice u Srbiji poručuje da su post i ibadeti ključ bogobojaznosti i zajedništva među muslimanima.
Obaveza pet dnevnih molitvi ustanovljena je nakon događaja Noćnog putovanja i Uzašašća.
Može li pas u kući pokvariti post? Da li ulja i kreme utiču na post? Saznajte odgovore na najčešće dileme tokom ramazanskog posta prema šerijatskim pravilima.
Tokom ovog svetog meseca, muslimani se odriču hrane i pića od svitanja do zalaska sunca , ali i traže unutrašnji mir, pomirenje i bliskost s Alahom, posvećeni saosećanju, ljubavi i dobroti prema bližnjem.
Od pastirice iz Lorene do zapovednice vojske i svetiteljke Rimokatoličke crkve, njen život ostaje jedno od najdramatičnijih svedočanstava spoja duhovnog uverenja i istorijskih preokreta u Evropi 15. veka
U hrišćanstvu često se govori da nijedna ljudska sudbina nije bez smisla i da Gospod svakome daje ono što je potrebno za spasenje.
Nakon prvog dana najvećeg islamskog praznika sledi mirniji dan ispunjen posetama, porodičnim okupljanjima i sećanjem na bližnje, u kojem se bajramska poruka živi kroz svakodnevne odnose.
Jedan od najvažnijih praznika u islamu donosi dane molitve, darivanja i porodičnog okupljanja, a posebnu pažnju privlače tradicionalne čestitke i običaji koji se vekovima prenose među muslimanima.
Na Duhovski ponedeljak, uprkos slaboj kiši, hiljade vernika i dalje su strpljivo čekale ispred Hrama Svetog Save da se poklone Časnim Pojasu.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Časni pojas Presvete Bogorodice nalazi se u Hramu Svetog Save od 20. maja, a zbog ogromnog odziva vernika njegov boravak u Srbiji produžen je do 6. juna.
Srpska pravoslavna crkva saopštila je da je od dolaska Pojasa Presvete Bogorodice kroz Hram Svetog Save prošlo čak 478.000 vernika, dok se redovi za poklonjenje i dalje ne smanjuju, a boravak svetinje u Beogradu traje do 6. juna.
Beseda svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak prve sedmice po Duhovima otvara pitanje porekla biblijskih reči i trenutka u kojem, prema predanju, ljudska misao ustupa mesto božanskom nadahnuću.