Njegova odluka da primi krštenje u početku je bila izazov za porodicu, ali su je majka i najbliži kasnije prihvatili.
Nekadašnji muslimanski izbeglica iz Bosne i Hercegovine, četrdesetjednogodišnji Senad Mrkaljević, rukopoložen je za katoličkog sveštenika u berlinskoj katedrali Svete Hedvige. Time je postao jedan od retkih, a prema dostupnim podacima i jedini katolički sveštenik u Nemačkoj koji potiče iz muslimanske porodice.
U Nemačkoj inače živi oko sedam miliona muslimana.
Mrkaljević je rođen u Brčkom, a tokom rata u Bosni i Hercegovini sa porodicom je izbegao najpre u Beč, a potom u Berlin. Odrastao je u sredini u kojoj su pripadnici različitih vera živeli u slozi, ali je rat promenio tu stvarnost, piše katolička novinska agencija Zenit.org.
Govoreći o svom prvom ulasku u katoličku crkvu, u ranim dvadesetim godinama života, kaže da je osećao nelagodu.
- To je za mene bio veliki izazov. Pitao sam se: „Da li je ono što radiš zaista ispravno?“, priseća se.
Put od Brčkog do Berlina
Senad Mrkaljević rođen je u Brčkom, u današnjoj Bosni i Hercegovini. Detinjstvo pamti po suživotu pripadnika različitih veroispovesti.
- Sećam se da su ljudi različitih vera u našem komšiluku živeli u slozi. Kao dete gledao sam pravoslavnu liturgiju na televiziji kod naših srpskih komšija. Posle toga rekao sam da želim da postanem imam. Komšija mi je kroz smeh odgovorio: „Zašto ne bi postao župnik?“ Smejali smo se zajedno, ali nekoliko godina kasnije, kada je izbio rat, takvi razgovori više nisu bili mogući, kaže.
Njegova porodica je tokom rata najpre izbegla u Austriju, a zatim u Nemačku.
- Nije bilo lako. Teško sam se prilagodio školi, priseća se.
Kaže da islam u njegovoj porodici nije imao naročito važnu ulogu.
- Zanimljivo je da sam kao tinejdžer bio jedini u porodici koji je postio tokom ramazana - kaže uz osmeh i dodaje da je oduvek bio „duhovni tragač“.
Društvene mreže
Sveštenik Senad Mrkaljević
Kada je imao 23 godine, počeo je da čita Bibliju. Ubrzo nakon toga počeo je da odlazi i na nedeljne mise u osam sati ujutru.
- U početku sam to radio potajno. Živeo sam sa starijim bratom i vraćao se iz crkve dok je on još spavao.
Međutim, nije želeo da vodi dvostruki život. Kada je odlučio da primi katoličko krštenje, o svojoj odluci otvoreno je obavestio porodicu.
Njegova majka je tu odluku najteže prihvatila.
- Dobro me je izgrdila, priseća se.
Ipak, razumeo je njenu reakciju.
- Iako moja porodica nije bila naročito religiozna, islam nam je posle raspada Jugoslavije postao važan deo identiteta. Kao izbeglicama u stranoj zemlji pružao nam je osećaj pripadnosti.
Kako je porodica prihvatila odluku
Uprkos protivljenju, ostao je pri svojoj odluci.
- Dugo sam razmišljao da li je to pravi put za mene, ali bio sam siguran da ne smem da prekinem odnos sa majkom. Znao sam da to ne bi bilo dobro za moju dušu i da moj život tada ne bi krenuo dobrim putem.
Studije teologije završio je 2023. godine. Kaže da nijednog trenutka nije razmišljao o tome da odustane.
- Uz Božju pomoć uspeo sam da istrajem. Upravo to želim da prenosim ljudima kao sveštenik.
Naglašava da mnogi muslimani, baš kao i brojni hrišćani, veru doživljavaju pre svega kao deo porodične tradicije.
Zbog sopstvenog životnog puta smatra da može da bude most između dve religije.
- Zanimljivo je da su moje obraćenje i odluka da postanem sveštenik na kraju naišli na veliko odobravanje moje muslimanske porodice u Bosni, kao i moje braće i sestara.
Dodeljen je župi Svete Edite Štajn u berlinskoj četvrti Nojkeln, gde živi veliki broj muslimana.
- Za mene je najvažnije da promovišem toleranciju među hrišćanima, Jevrejima, muslimanima i onima koji nisu vernici.
U slobodno vreme voli da sa svojim parohijanima odlazi na utakmice berlinske Herte, a kako kaže, rado pojede i nemački kari-vurst od svinjskog mesa. Njegova majka danas je prihvatila njegov životni izbor, a zajedno sa ostalim članovima porodice prisustvovala je njegovom svešteničkom rukopoloženju.
Zenit.org navodi da poslednjih decenija raste broj ljudi rođenih u muslimanskim porodicama koji prelaze u katoličku veru. Tačne statistike ne postoje, jer u mnogim državama takva odluka može da dovede do diskriminacije ili čak da ugrozi život obraćenika.
Od reportaža iz najvećih svetinja do svetih mesta koja mediji retko obilaze, portal obeležava drugi rođendan uz priče o svom razvoju i akciju darivanja čitalaca.
Iako se razlikuju po obredima, istoriji i teološkim učenjima, hrišćanstvo, islam i judaizam dele vrednosti koje vekovima oblikuju živote miliona ljudi: mir, milosrđe, porodicu, praštanje i brigu za bližnjeg.
Političar iz Liverpula, odrastao u katoličkoj porodici irskih korena, ušao je u istoriju zemlje u kojoj su premijersku funkciju vekovima uglavnom obavljali anglikanci.
Tumačeći reči apostola Petra, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o poslušnosti i smirenomudriju kao temeljima života u kome nema ni nasilja ni podela.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Efimiju po starom, dok se po novom kalendaru slavi Sveta mučenica Hristina. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Šarbela, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedan od najvećih svetitelja pravoslavlja ostavio je snažnu pouku o trenucima kada vernik ne sme da se povuče pred pritiskom ljudi, već da sačuva vernost Bogu i onome što smatra svetim.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Poljoprivrednik iz Portugala, otac sedmoro dece i čovek koji je druge vodio ka krštenju, tek na pragu 101. godine ostvario je ličnu duhovnu želju koja ga nije napuštala od mladosti.
Devetog dana meseca ava jevrejska zajednica seća se razaranja Prvog i Drugog hrama u Jerusalimu, progona i odaje poštu žrtvama najvećih tragedija svoje istorije.
Političar iz Liverpula, odrastao u katoličkoj porodici irskih korena, ušao je u istoriju zemlje u kojoj su premijersku funkciju vekovima uglavnom obavljali anglikanci.
Kratka rečenica kojom muslimani počinju mnoge svakodnevne aktivnosti nosi duboko duhovno značenje i podseća vernike na Božju milost, pomoć i blagoslov.
Potomci Aronovih sinova vekovima čuvaju drevnu tradiciju, imaju posebne počasti u bogoslužbenom životu judaizma, ali i stroga pravila koja ih razlikuju od drugih vernika.
Policija sumnjiči 29-godišnjeg muškarca za krađu iz Sabornog hrama Svete Trojice, a pažnju javnosti privukao je snimak na kojem se vidi njegova navodna ravnodušnost dok zna da ga neko snima.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Otac Makarije je 2000. godine pristupio bratstvu drevne hercegovačke svetinje i više od dve i po decenije proveo u molitvi, poslušanju i tihom služenju Bogu, noseći sa verom dugo i teško životno iskušenje bolesti.