Poglavar Rimokatoličke crkve lično je saopštio da mora na operaciju nakon što su tokom lekarskih pregleda otkrili čvorić na plućima.
Papa Lav XIV biće primljen u rimsku bolnicu Đemeli u utorak, 13. oktobra, gde će biti operisan radi uklanjanja čvorića na plućima koji je, prema njegovim rečima, otkriven u veoma ranoj fazi. Vest je izazvala zabrinutost među vernicima širom sveta, ali Vatikan zasad nije saopštio da li je promena dobroćudna ili zloćudna.
Posebnu pažnju privukao je način na koji je papa obelodanio svoj zdravstveni problem. Umesto da informacije o predstojećem zahvatu prepusti isključivo vatikanskim saopštenjima, sam je o tome govorio pred okupljenim vernicima na Trgu Svetog Petra, posle molitve Anđeo Gospodnji.
- Dragi prijatelji, tokom nedavnih lekarskih pregleda lekari su pronašli mali, lokalizovani čvorić na mojim plućima. Otkriven je u veoma ranoj fazi i dobro je ograničen - rekao je papa..
Lav XIV potom je objasnio da su mu lekari preporučili operaciju i da je odlučio da posluša njihov savet.
- Lekari smatraju da je najbolje da se reaguje, pa sam, sledeći njihov savet, odlučio da se podvrgnem operaciji kako bi čvorić bio uklonjen. Operacija je već zakazana za naredne dane - naveo je poglavar Rimokatoličke crkve.
Na kraju obraćanja uputio je i molbu koja je posebno odjeknula među vernicima:
- Zahvaljujem vam na duhovnoj bliskosti i poveravam se vašim molitvama - rekao je papa, prenosi portal vaticannews.va.
Šta se zna o papinom zdravstvenom stanju
Prema informacijama koje je izneo Mateo Bruni, direktor Pres-službe Svete stolice, papa će u bolnicu biti primljen u utorak, u kasnim jutarnjim satima. Očekuje se da će njegov boravak u bolnici i postoperativni oporavak trajati približno nedelju dana.
Vatikan je naknadno pojasnio da je čvorić otkriven tokom rutinskih lekarskih pregleda, a ne zbog pojave simptoma poput upale ili infekcije. Papa je u ponedeljak, uoči odlaska u bolnicu, nastavio da održava planirane audijencije, dok će predstojeći zahvat zahtevati izmene njegovog rasporeda.
Operacija je planirana u poliklinici Agostino Đemeli u Rimu, bolnici u kojoj su se lečili i prethodni poglavari Rimokatoličke crkve. U okviru bolnice postoji poseban prostor namenjen papi, s kapelom i prostorijama za medicinsko osoblje.
Bolnica u kojoj su lečeni i njegovi prethodnici
Ime bolnice Đemeli mnogima je poznato i zbog ranijih hospitalizacija pape Franje, koji je preminuo 21. aprila 2025. godine nakon ozbiljnih zdravstvenih komplikacija. I papa Jovan Pavle II više puta je lečen u ovoj ustanovi. Ipak, okolnosti sadašnjeg slučaja ne treba poistovećivati sa zdravstvenim problemima njegovih prethodnika. Za papu Lava XIV ovo je prvi veći zdravstveni problem koji je javno obelodanjen od njegovog izbora za papu u maju 2025. godine.
Prema izveštajima međunarodnih agencija, papa, koji ima 71 godinu, poznat je po aktivnom načinu života, a jedan od sportova koje voli jeste tenis. Zasad nema zvaničnih podataka koji bi ukazivali na ranije ozbiljnije zdravstvene probleme. Njegova otvorenost u vezi s operacijom podsetila je i na to koliko su informacije o zdravlju poglavara Katoličke crkve važne za vernike, ali i za funkcionisanje jedne od najvećih verskih zajednica na svetu.
Pred papom je i važno putovanje
Zdravstveni zahvat dolazi nekoliko nedelja pre planirane apostolske posete Južnoj Americi. Papa Lav XIV trebalo bi da od 6. do 17. novembra poseti Urugvaj, Argentinu i Peru, a zasad nije objavljeno da li će operacija i oporavak uticati na taj plan.
Dok se čekaju nove informacije o njegovom zdravstvenom stanju, vernici širom sveta upućuju molitve za njegovo ozdravljenje. Poruke podrške stižu i od crkvenih velikodostojnika i državnih zvaničnika.
Italijanski dizajner kreirao je liturgijske odežde za Benedikta XVI, Franju i Lava XIV, dok njegove izjave o prihvatanju različitih ljudi sada izazivaju oštre reakcije u katoličkim krugovima.
Četvorodnevno putovanje obuhvatiće Pariz, Sen Deni, Lurd i Mec, gde će pontifik učestvovati na međureligijskom susretu, obratiti se državnicima i služiti misu u Katedrali Svetog Stefana.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Osvećenje obnovljene svetinje, svečana Liturgija, priznanja zaslužnim dobrotvorima i obnova parohijskog doma obeležili su duhovne svečanosti kojima je proslavljena povezanost vere, naroda i Crkve.
Sveštenik Jevgenije Murzin otkriva zašto strah od Božje kazne nije isto što i strahopoštovanje prema Bogu i kako savršena ljubav oslobađa čoveka od strepnje.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Svedočanstvo o razgovoru sa poznatim svetogorskim monahom već više od dve decenije izaziva pažnju, a u njemu se pominju veliki sukobi, uloga velikih sila i položaj pravoslavlja u budućim vremenima.
Dok jedno crkveno predanje govori o neslaganju oko odnosa prema Rimu, istorijski izvori otkrivaju složeniju sliku vremena u kojem su pravoslavni jerarsi pokušavali da sačuvaju veru i narod između velikih sila.
Profesor islamske veronauke objašnjava zašto ljudi traže pomoć kroz rukju i upozorava na lažne iscelitelje koji zarađuju na tuđoj muci i šire strah od sihira.
U izraelu se obeležava se 3. oktobra 2026. godine, a u dijaspori se Simhat tora slavi dan kasnije; evo zbog čega se osmi dan razlikuje od prethodnih sedam i kakvu simboliku nosi ovaj praznični datum.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Episkop šabački besedio je o snazi zajedništva koje je povezalo žitelje 12 sela u izgradnji hrama Uspenja Presvete Bogorodice i poručio da njihovo delo treba da bude primer i današnjim generacijama.
Krčka se sa krompirom, šargarepom i belim lukom, zapeče u rerni, a onda se preko vrelog mesa stavlja obilna kašika kajmaka. Ovako se priprema čuveni kafanski specijalitet.
U besedi za ponedeljak 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva šta je Isus Hristos doneo ljudima i kako se otkriva neizmerna ljubav Nebeskog Oca