STRAVIČNO MUČENI I RASPETI NA KRST SVEGA 20 DANA PO VENČANJU! Sutra su Sveti mučenici Timotej i Mavra!
Punih devet dana su lagano umirali na krstu, hrabreći jedno drugo.
Dok je krvario pod tušem, misleći da umire, otac Kosta je osetio Božju prisutnost.
Otac Kosta, sveštenik iz Brazila, suočio se sa teškom dijagnozom: akutna leukemija M3 – isti oblik raka koji je odneo mladog Karla Akutisa. Pet dana je ležao je iscrpljen na bolničkom krevetu, dok su lekari sumnjičavo vrteli glavom.
Ali onda, u trenutku potpune tame, desilo se nešto neočekivano.
– Bio sam pod tušem, plakao sam, i video kako voda teče niz odvod, crvena kao krv. U tom trenutku sam video srce Isusovo. Duh Sveti mi je šapnuo: „Ova bolest nije za smrt, već za slavu Božju.“
Bio je to početak njegovog duhovnog izlečenja – ne samo tela, već i duše.
NOVI PRIJATELJ NA NEBU
U trenucima bola i samoće, otac Kosta je počeo da se moli Karlu Akutisu. Mladi italijanski tinejdžer, poznat kao "Božiji influenser", živeo je kratko, ali potpuno predano Hristu i pomaganju drugima. Njegova jednostavnost, snaga vere i ljubav prema Isusu postali su snaga koju je otac Kosta nosio kroz svaki ciklus hemoterapije.
– Karlo me izabrao, ne ja njega – kaže on za portal churchpop.com i dodaje dodaje:
– Iako Karlo nije bio sveštenik, on je živeo potpuno posvećeno Isusu. Bio je hrabar, čist, iskren. Naučio me je kako se voli.
Sveštenik Kosta je danas potpuno izlečen. Njegovo svedočanstvo pokazuje da čuda nisu prošlost – ona se dešavaju i danas, kroz veru, molitvu i zagovor svetaca.
KANONIZACIJA KOJA JE INSPIRISALA MILIONE
Dana 7. septembra 2025. godine, na Trgu Svetog Petra u Vatikanu, papa Lav XIV je kanonizovao Karla Akutisa. Hiljade mladih i starih okupilo se da slavi ne samo njegovu svetost, već i snagu vere u vremenu kada mnogi sumnjaju.
Otac Kosta je bio tamo. Sa suzama u očima, stajao je među vernicima, držeći malu sliku Karla.
– Pre godinu dana nisam znao da li ću preživeti. Danas sam ovde, živ, i slavim svog prijatelja Karla koji je postao svetac. Moje srce gori od zahvalnosti.
PORUKA VERE I NADE
Otac Kosta se danas svakog dana moli, slavi misu i širi priču o veri, nadi i čudima. Njegova poruka svima je jednostavna, ali snažna:
– Karlo je rekao: "Svi se rađamo kao originali, ali mnogi umru kao fotokopije." Ne bojte se da budete originalni. Ne bojte se da budete sveti.
Tri dana pre dijagnoze, ova mlada devojka iz Benkovca u Hrvatskoj sasvim slučajno je otkrila Svetog Karla Akutisa, a njegove molitve i prisutnost danas joj daju snagu i mir u svakom trenutku.
Bog ne ucenjuje ljude komentarima, niti deli blagodat putem Fejsbuk algoritama, istakao je sveštenik.
Od Jom kipura do ličnih zaveta i neobičnih običaja, u judaizmu post nije izuzetak, već složen sistem duhovnog života koji povezuje pokajanje, sećanje, zajednicu i ličnu odgovornost.
Snimak izraelskog vojnika uz statuu Bogorodice u južnom Libanu izazvao je oštre reakcije i novu buru u vezi s odnosom prema hrišćanskim simbolima.
Predanje uči da demoni nisu samo simboli zla, već stvarna bića koja deluju u svetu, nastojeći da naruše odnos čoveka sa Bogom.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
Sveti Jovan Kronštatski još pre više od jednog veka opisao je zamku koja danas određuje jutra miliona ljudi - od prvog pogleda u ekran do osećaja teskobe, umora i unutrašnje praznine koja nas prati tokom celog dana.
U besedi za petak 5. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički opisuje paradoks: ljudi odbacuju izvor života, a zatim ulažu napor da pronađu smisao u onome što ih dodatno iscrpljuje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Atanasija Velikog po novom i Prepodobnog Pahomija Velikog po starom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Izidora, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.