Izražavajući svoju duboku veru u vaskrsenje i večni život, ova svetica je govorila da po zakonu prirodnom treba da bude jedno supruženstvo kao što je jedno rođenje i jedna smrt.
Danas Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sa pobožnošću i dubokim poštovanjem proslavljaju praznik Prepodobne Makrine, najstarije sestre Svetog Vasilija Velikog i svetog Grigorija Niskog. Rođena u pobožnoj porodici, postala je primer vere, odanosti i duhovne čvrstine, ostavljajući neizbrisiv trag u istoriji crkve.
Prepodobna Makrina je bila obećana (verena) blagorodnom mladiću, ali je on preminuo pre njihovog venčanja. Suočena sa ovim bolnim gubitkom, Makrina je donela hrabru odluku: zavetovala se da nikada neće stupiti u brak, verujući da je njen verenik živ u Bogu i da je neprikladno da devojka, koja je jednom obećana, ide za drugog.
- Nije pravo da devojka, obećana jednom vereniku, ide za drugoga. Po zakonu prirodnom treba da bude jedno supruženstvo kao što je jedno rođenje i jedna smrt - govorila je ona, izražavajući svoju duboku veru u vaskrsenje i večni život.
Printscreen
Ikona Prepodobne Makrine
Ubrzo nakon toga, Makrina je sa svojom majkom Emilijom prihvatila monaški život u devičkom manastiru. Tamo su se posvetile podvižništvu zajedno sa drugim monahinjama, živeći od truda svojih ruku, posvećujući svoje vreme bogomisliju, molitvi i neprestanom uzdizanju uma ka Bogu. Njihova posvećenost duhovnom životu i zajedničkoj molitvi bila je inspiracija mnogima.
Vremenom, Makrina je izgubila majku Emiliju, a zatim i brata Vasilija. Devet meseci nakon smrti Vasilija, sveti Grigorije je posetio svoju sestru Makrinu, samo da bi je zatekao na samrtnoj postelji. Pred samu smrt, Prepodobna Makrina je uzdigla molitvu ka Gospodu:
- Ti, Gospode, upokojavaš tela naša snom smrti na neko vreme, pa ćeš ih opet probuditi poslednjom trubom. Prosti mene i daj mi da, kad se duša svuče od telesne odeće, predstane tebi neporočna i bez greha i da bude kao tamjan pred tobom.
Potom je načinila krsni znak na čelu, očima, licu i srcu, i izdahnula, upokojivši se u Gospodu 379. godine. Vernici se s radošću sećaju njenog svetog života i uzvišenih dela, moleći se za njeno zastupništvo i nastojeći da slede njen primer u veri i pobožnosti. Praznik Prepodobne Makrine nije samo dan sećanja na njenu svetost, već i prilika da se svi podsetimo na snagu vere i ljubavi prema Bogu, koja je obeležila njen život i koja nas sve inspiriše da budemo bolji, pobožniji i bliži Bogu.
Ava Justin Popović govorio je o strahu, očajanju i trenucima kada čovek pomisli da više nema snage da ustane, ali i o pomoći koja, prema pravoslavnom učenju, nikada ne izostaje onome ko je prizove.
Nekada je ovo jelo bilo čest ručak u domovima širom Balkana, a danas ga mnogi ponovo otkrivaju zbog jednostavne pripreme, kremastog ukusa i topline koju donosi na porodičnu trpezu.
Priča o ovom pravilu vodi od starozavetnih korena i antičkih shvatanja ženske uloge, preko reči apostola Pavla u Korintu, do savremenih različitih praksi u pravoslavlju.
Profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči otkriva kako tehnologija utiče na veru i ponašanje ljudi, zašto mreže mogu biti i korisne i opasne i gde počinje trenutak kada digitalno potiskuje ono suštinsko u čoveku.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Savu Stratilata po starom i Spomen pojave Časnog krsta u Jerusalimu po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Dujma Solinskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Ovaj ugodnik Božji iz prvih vekova hrišćanstva ostavio je snažno svedočanstvo o hrabrosti: pomagao je zatvorenicima, javno ispovedio Hrista i nadživeo teška mučenja.
Od antičkih predstava jahača do pravoslavne ikonografije, lik Svetog Georgija otkriva slojevito tumačenje borbe, vere i unutrašnje promene, koje i danas privlače pažnju vernika i umetnika.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Savu Stratilata po starom i Spomen pojave Časnog krsta u Jerusalimu po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Dujma Solinskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna duhovna poruka blaženopočivšeg grčkog mitropolita objašnjava kako se unutrašnji mir ne stiče pobedom u sukobu, već promenom pogleda na one koji nas povređuju.