CRKVENI KALENDAR ZA DECEMBAR 2025.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 12. mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
ravoslavni vernici po starom kalendaru, dok po novom kalendaru slave Treći dan Božića. Katolici takođe obeležavaju Treći dan Božića i Svetog Stefana arhiđakona, dok Jevreji i muslimani dan posvećuju redovnim molitvama i svakodnevnom bogosluženju.
Pravoslavni, gregorijanski (novi) kalendar: 27. decembar
Pravoslavni, julijanski (stari) kalendar — SPC: 14. decembar
Katolički, gregorijanski kalendar: 27. decembar
Jevrejski (judaizam): 7. tevet 5786. godine
Islamski (hidžretski) kalendar: 7. rajab 1447. godine
Pomesne crkve koje koriste stari (julijanski) kalendar, među kojima je i Srpska pravoslavna crkva, 27. decembra proslavljaju:
• Svete mučenike Tirsa, Levkija, Kalinika i druge s njima
Prema Tipiku Srpske pravoslavne crkve, 27. decembar 2025. godine je posni dan, kada je dozvoljena hrana na vodi i na ulju i riba.
Pomesne crkve koje koriste novi (gregorijanski) kalendar, među kojima je i Carigradska patrijaršija, danas proslavljaju:
• Treći dan Božića
Za vernike Katoličke crkve, 27. decembar 2025. predstavlja Treći dan Božića, koji se obeležava u kontinuitetu božićnih slava liturgijskim i molitvenim čitanjima u crkvi. Takođe se proslavlja Sveti apostol Luka, a imendan slavi Janko.
Datum 27. decembar 2025. po gregorijanskom kalendaru odgovara 7. tevetu 5786. godine po jevrejskom kalendaru i nema posebnog praznika. Vernici dan provode kroz redovne molitve i proučavanje Tore.
Po hidžretskom kalendaru, 27. decembar 2025. odgovara 7. rajabu 1447. godine. U islamskoj tradiciji tog dana nema univerzalno priznatih praznika; vernici se posvećuju svakodnevnim molitvama, učenju Kurana i drugim ibadetima.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 12. mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Pravoslavni vernici po starom kalendaru proslavljaju Svete mučenike Evstratija, Aksentija, Evgenija, Mardarija i Oresta, dok po novom kalendaru obeležavaju Drugi dan praznika Rođenja Hristovog. Katolici takođe proslavljaju Drugi dan Božića, dok Jevreji i muslimani taj dan posvećuju redovnim molitvama.
Pravoslavni vernici po starom kalendaru proslavljaju Prepodobnog Danila Stolpnika, dok po novom kalendaru obeležavaju Badnji dan. Katolici takođe proslavljaju Badnji dan, dok Jevreji i muslimani taj dan posvećuju redovnim molitvama.
Pravoslavci proslavljaju svete mučenike Minu, Ermogena i Evgrafa po starom kalendaru, svetih deset mučenika kritskih po novom. Katolici su u Četvrtoj nedelji Adventa, dok Jevreji i muslimani dan posvećuju redovnim molitvama.
Pravoslavci proslavljaju Začeće Svete Ane po starom kalendaru, Svetu velikomučenicu Anastasiju Rimljanku po novom. Katolici su u Četvrtoj nedelji Adventa. Jevreji obeležavaju osmi dan Hanuke, dok muslimani dan posvećuju redovnim molitvama i svakodnevnim verskim obavezama.
Pravoslavci proslavljaju Prepodobnog Patapija po starom kalendaru, Svetog mučenika Teomistoklea po novom. Katolici započinju Četvrtu nedelju Adventa. Jevreji obeležavaju sedmi dan Hanuke i Roš hodeš, dok muslimani dan posvećuju redovnim molitvama i svakodnevnim verskim obavezama.
Sveti Tirs se javio u viziji carici Pulheriji i preporučio joj, da sahrani mošti čerdeset mučenika do njegovih.
Pravoslavni vernici po starom kalendaru proslavljaju Svete mučenike Evstratija, Aksentija, Evgenija, Mardarija i Oresta, dok po novom kalendaru obeležavaju Drugi dan praznika Rođenja Hristovog. Katolici takođe proslavljaju Drugi dan Božića, dok Jevreji i muslimani taj dan posvećuju redovnim molitvama.
Aksentije je posečen, Evgenije i Mardarije su skončali u mukama, Orest je izdahnuo na usijanom gvožđu, a Evstratije na lomači.
Gogolj je kasnije i pisao o onome što se desilo na Krfu.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
Pojam duhovnika često se pogrešno poistovećuje sa ispovednik.
Jednostavan recept za mirisnu poslasticu u danima posta koja okuplja porodicu i vraća tradiciju u dom.