Foto: SPC/Eparhija buenosajreska i južno-centralnoamerička
U Hramu Rođenja Presvete Bogorodice okupili su se episkopi iz Srbije, Rusije, Libana i Argentine, služeći svetu liturgiju koja je ujedinila pravoslavne vernike iz cele Južne Amerike.
Pod svetim svodovima Srpskog pravoslavnog sabornog hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Buenos Ajresu, ovogodišnja slava bila je svedočanstvo duhovnog jedinstva, koje prevazilazi geografske granice i spaja vernike pravoslavne vere iz različitih krajeva sveta. Iako udaljeni hiljadama kilometara od matice Srpske pravoslavne crkve, vernici u Argentini, zajedno sa predstavnicima nekoliko pomesnih pravoslavnih crkava, proslavili su praznik u duhu jedinstva i ljubavi prema Bogu.
Foto: SPC/Eparhija buenosajreska i južno-centralnoamerička
Vladika Kirilo
Svečanu liturgiju služio je vladika Buenos Ajresa i južno-centralne Amerike Kirilo, a sasluživali su mu mitropolit Buenos Ajresa i cele Argentine, Antiohijske patrijaršije, Jakov, episkop Karakasa i Južne Amerike, Ruske zagranične pravoslavne crkve, Jovan, kao i episkop Buenos Ajresa i Južne Amerike, Moskovske patrijaršije, Leonid. Pod jednim svodom, arhijereji iz različitih crkvenih jurisdikcija ujedinili su se u službi, šaljući snažnu poruku o tome kako vera prevazilazi sve granice, bilo nacionalne, bilo geografske.
- Zaista je važno da učestvujemo u ovakvim proslavama u kojima se svi ujedinjujemo u istoj Crkvi,“ naglasio je mitropolit Jakov u svojoj besedi i dodao:
- Svi smo mi došli sa raznih strana: iz Srbije, Rusije, Libana, Argentine, ali svi mi delimo istu pravoslavnu veru. Crkva je iznad nacionalnosti.
Foto: SPC/Eparhija buenosajreska i južno-centralnoamerička
Slava Hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Buenos Ajresu
Svečanom bogosluženju prisustvovali su i mnogobrojni vernici, među kojima su bili i zvaničnici Srbije u Argentini – ambasador Republike Srbije Veljko Lazić, kao i otpravnik poslova Dejan Blagojević. Vernici su uzeli učešća u litiji oko hrama, noseći barjake, Jevanđelje i ikonu Rođenja Presvete Bogorodice, pre nego što su prisustvovali tradicionalnom činu osvećenja slavskog kolača.
Vladika Kirilo se tokom liturgije osvrnuo na suštinu praznika Rođenja Presvete Bogorodice, ističući veru i smirenje koje su pokazali njeni roditelji, Sveti Joakim i Ana, kroz mnoge životne nedaće:
- Njihova vrlina smirenja je kruna svih vrlina. Bog daruje blagodat kada je prisutno smirenje, a upravo tu obilnu blagodat vidimo u ličnosti Djeve Marije.
Foto: SPC/Eparhija buenosajreska i južno-centralnoamerička
Vernici u porti Sabornog hrama Rođenja Presvete Bogorodice
Slavska svečanost nastavila se u parohijskoj sali, gde su okupljeni vernici, monaštvo i sveštenstvo uživali u svečanom ručku. Članovi Crkveno-upravnog odbora hrama, zajedno sa igumanijom Manastira Svetog Save, mati Marijom, pripremili su bogatu trpezu, a ambijent u crkvi i sali bio je ispunjen radošću i zahvalnošću.
Ambasador Lazić je istakao značaj okupljanja srpske zajednice u Buenos Ajresu, rekavši:
- Velika mi je čast da učestvujem u slavskoj proslavi i veoma sam radostan što se okupio veliki broj ljudi. Ambasada Srbije je uvek spremna da sarađuje sa vama.
Ove godine, slavska proslava bila je više od liturgijskog obeležavanja – bila je simbol nade, vere i zajedništva, koja ujedinjuje pravoslavce širom sveta, podsećajući nas da Crkva nema granice i da njeno srce kuca u svakom kutku sveta, gde god da se vernici okupe da proslave svoje praznike u ime Gospoda.
Zašto ljudi vole da traže znakove u snovima, datumima i običajima, gde se nalazi granica između simbola i sujeverja i zbog čega Crkva upozorava da svetinje ne mogu biti "magijska zaštita".
Većina ga je videla bezbroj puta na ikonama, kupolama i bogoslužbenim predmetima, ali retko ko zna kako je ovaj drevni simbol postao jedno od najvažnijih znamenja pravoslavlja.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Uz podršku Eparhije timočke i domaćina iz Grčke, porodice su devet dana uživale na obalama Egejskog mora, obilazile svetinje Olimpijske regije i iz Soluna ponele uspomene koje će dugo pamtiti.
Nakon pomena postradalima na Kosovu polju i vojnicima sa Sočanskog fronta, episkop je govorio o smislu sećanja na junake, ljubavi prema bližnjima i značaju očuvanja svetinja za buduće naraštaje.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Sampson Stranoprimac. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ćirila Aleksandrijskog i Svetog Ladislava, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik
Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.